Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

2) JORDANES (500-552) v. Izvori za Hune3) PROKOPIJE IZ CEZAREJE (kraj 5. ili poč 6.st.-562)Prokopije se rodio u Cezareji u Palestini. Karijeru je započeo kao odvjetnik, odlazi u Carigrad i tamo postajepoznat. 527. postaje pravni savjetnik i tajnik vojskovođe Belizara kojeg prati na vojnim pohodima. 533. sudjeluje uvandalskom ratu u Africi gdje ostaje. 536. odlazi iz Afrike u Italiju gdje se Belizar borio protiv Istočnih Gota, aonda ga je pratio u ratu s Perzijancima. 524. u Carigradu dobiva titulu illustrios.Napisao je djelo “DE BELLIS” u osam knjiga. U njemu piše o ratovima koje je vodio Justinijan I (527-565). Prvedvije knjige obrađuju perzijski rat do 549. (Bellum Persicum), treća i četvrta vandalski rat 548. (BellumVandalicum), peta, šesta i sedma ratove s Istočnim Gotima 551. (Bellum Gothicum), a osma je dopuna prethodnihdogađaja do 554.Prokopije citira Herodota, Strabona… Kada prikazuje suvremene oslanje se na vlastite doživljaje i opažanja.Povijest prije navedenih ratova iznijeta je vrlo opširno i zanimljivo. Nastojao je da bude što objektivniji u opisuljudi i događaja i u tome je uspio. U uvodu djela “De bellis” ističe da mu je istina jedini cilj.Daje vijesti o podunavskim Slavenima i njihovoj vojnoj taktici te ratovanju u službi Bizanta. Ti su podaci uknjigama o ratu s Gotima gdje piše o običajima Slavena i Anta.HISTORIA ARCANA (Tajna povijest ili Anegdota) je djelo koje objavljuje nakon Prokopijeve i Justinijanovesmrti jer je u ovom djelu iznio ono što je zatajio u prethodnom. Obara se na Justinijana i carevu ženu Teodoru temnoge careve savjetnike. U uvodu ističe da će govoriti o onome što u djelu De bellis nije mogao iznijeti. Riječ je okronici skandala za vrijeme vladavine Justinijana I. Sastavljena je oko 550. On napada Justinijanovu politiku premapodunavskim narodima, barbarima i donosi podatke o napadima Slavena, te o našim gradovima. Opisao je što bi sedogodilo onima koji su pali u nemilost Justinijanove lijepe, ali pokvarene žene Teodore. Upravo se to dogodiloAmalasunti, kćerci istočnogotskog kralja Teodoriha. Nizom Teodorinih spletki, zbog zavisti, Amalasunta jeubijena. Ubio ju je 534. u kadi njen muž Teodat (na nagovor Teodorinih plaćenika). Ubojstvo je poslužilo kaopovod za rat u kojem su se sukobili istočnogotski kralj Vitiges i Belizar. Vitiges je poražen i odveden u ropstvo.DE AEDIFICIIS (O gradnjama) je djelo izdano 554. u šest knjiga. U njemu Prokopije pretjerano hvali Justinijana,a donosi važne geografske, topografske i financijsko-privredne podatke. Za nas je važna četvrta knjiga u kojoj pišeo Justinijanovim gradnjama u Iliriku i Podunavlju.4) AGATIJAS SKOLASTIK (536-582)Agatijas se rodio u maloazijskom gradu Mirini. Kao dječak došao je s ocem u Carigrad, a 554. studirao je pravo uAleksandriji te je postao odvjetnik. U mladosti se bavio poezijom, a kasnije poviješću. Nakon Justinijanove smrti,na nagovor svojih prijatelja počeo se baviti historiografijom. Napisao je djelo O JUSTINIJANOVOJ VLADAVINI.U njemu je u pet knjiga opisao događaje od 552. do 558. s dopunama iz prethodnog i kasnijeg vremena. Glavna sutema ratovi koje je Bizant pod Narzesom vodio protiv Gota, Vandala, Franaka i Perzijanaca. Agatijas nastavljatamo gdje je Prokopije stao. Prokopije mu je bio uzor, a na njega su utjecali Herodot, Tukidid i Polibije.Kontradiktoran je, oslanja se na usmene izjave suvremenika, a rijetko se služi pisanim dokumentima. Daje nekolikopodataka o Slavenima u službi bizantske vojske, o Istočnim Gotima, a spominje i provalu hunskih Kutrigura.5) PRISK (415-472) v. Izvori za HuneO samom Priskovom životu zna se malo. Pretpostavlja se da je živio između 415. i 472. Smatra se da je porijeklomTračanin, rođen u mjestu Panion. Bavio se filozofijom i retorikom, a godine 448-453. proveo je kao putujućidiplomat bizantskog dvora. Boravio je na dvoru Atile u funkciji tajnika i savjetnika Maximina, poslanika caraTeodosija II (408-451). Putovao je i u Rim, Damask i Aleksandriju.Njegovo djelo: “Historiae Byzantiae” (Istorija Bisantina) u šest knjiga nije sačuvana u cijelosti, nego samo učetrdeset fragmenata. Odnosi se na događaje od 434. do 472. godine. Inače se misli da je obuhvaćala period od 411.do 472. i da je bila nastavak povijesti Zosima (pisac iz 2.pol.5.st. koji opisuje događaje od Augusta do 410).Ovo djelo je izvršilo velik utjecaj na kasnije pisce, a najviše na Prokopija i Konstantina Porfirogeneta, a odzapadnih pisaca na Jordanesa.Priskovo djelo je vrlo važan izvor, u njemu su odlično ocrtane osobe i događaji. Za našu povijest Priskovo djelo jeveoma važno. Ono pruža dragocjene podatke o nekim našim gradovima u 1.pol.5.st. (Salona, Sirmium…), a jošviše o stanovnicima današnje Vojvodine, koja je bila u sklopu Atiline države. Među tim stanovnicima Slaveni subili u znatnom broju. Opisuje pad gradova u današnjoj Vojvodini pod Hune (Viminacium, Margum, Sirmium,Naisus…). Usput opisuje Atilin dvor i običaje koji su na njemu vladali.32