Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Odoakar je nekoliko puta poražen i morao se povući u Ravennu, gdje su ga Goti opsjeli. Borbama u Italiji nastojalisu se okoristiti i okolni narodi: Burgundi, Vizigoti, Vandali i Rugijci, pa su Istočni Goti morali razmrviti svojevojne snage, a opsada se odugovlačila. Početkom 493. došlo je do nagodbe među protivnicima: Odoakar i Teodorihće zajednički vladati cijelom Italijom, a kao jamstvo razmijenjeni su taoci. No samo desetak dana nakon sporazumaTeodorih je iz potaje ubio Odoakra.Postavši legitimni italski vladar Teodorih širi vlast na Panoniu Saviu, Srijem, Liburniju, Dalmaciju (493-537) i dioPrevalitane. Granica prema Bizantu je bila crta Narona-Sirmium. Nakon što je sredio prilike ui Italiji, šalje većuvojnu ekspediciju na istok jer je smatrao da mu je kraljevstvo sigurno samo ako su granice na istoku Dunav, Sava iDrava.Formirao je dva administrativna središta. Središte srijemske Panonije i Mezije bilo je u Sirmiumu, a Savije,Liburnije i Dalmacije u Saloni. U oba središta bilo je središte gotskog comesa. 508. Teodorih šalje salonitanskogcomesa Simona u misiju, u unutrašnjost Dalmacije (da traži željeznu rudu). Nakon pobjede nad Gepidima 504.Teodorih organizira (507-511) civilnu vlast u Srijemu (prije Pannonia Secunda, sada Pannonia Sirmiensis). Na čeluje comes colosseus koji ima civilnu i vojnu vlast. U daljnim osvajanjima širi vlast u Alpama te potiskuje Alamaneoko gornjeg Dunava. Ono što ne uspijeva vojnim ostvaruje diplomatskim putem, sklapajući dinastičke brakove.Svoju je kćer udao za vizigotskog kralja, drugu za burgundskog, sestru za alanovandalskog, nećakinju za tirinškog,a sam je oženio Klodovikovu kćer. Najmoćnija je ličnost Zapadne Europe u 1.pol.6.st. Prijestolnica mu je Ravenna.U unutrašnjosti države odnosi se počinju pogoršavati. Gotski zemljoposjednici svoju moć koriste za stjecanjerimskih posjeda što izaziva revolt Rimljana i njihovo okretanje prema Bizantu. Bizant se za Justina I (518-527)počinje miriti s papom u crkvenom pogledu. Carigrad donosi mjere protiv arijanstva što pogađa Istočne Gote teTeodorik 525. šalje delegaciju s papom Ivanom I u Bizant, ali bez uspjeha. Po povratku sumnjajući na zavjerubacaju papu u tamnicu. Šest tjedana kasnije, 30.5.526. Teodorih umire. Situacija postaje sve teža. Gepidi i Herulipokušavaju za Bizant osvojiti sirmium, ali plan propada i Istočni Goti pljačkaju Gornju Meziju.Nakon Teodorihove smrti vlast dolazi njegov unuk Atalarik (526-534) koji ima samo osam godina pa vladanjegova majka Amalasunta. Ona pokušava obnoviti dobre odnose s rimskim stanovništvom i Bizantom. Veća jojopasnost prijeti od Vizigota i Franaka, a sve se još komplicira kada 534. umire Atalarik. Da bi pridobilaistočnogotsku aristokraciju Amalasunta se udaje za svog bratića Teodata (534-536) koji je bio ugledan međuGotima, no bez osobnih ambicija. On pod utjecajem gotske aristokracije traži faktičku vlast za sebe, a kad mu tonije uspjelo sporazumom, svrgava Amalasuntu, šalje je u zatočeništvo i daje je ubiti 535. To je Bizant iskoristiokao povod za rat pa 535. Justinijan I počinje dugi rat protiv Istočnih Gota te su oni primorani da se povuku izPannonie i Primorja. Rat počinje u okolici Salone i trajat će dvadeset godina (535-555).Nakon Teodata vlada Vitiges (536-540) koji je 538-540. bio u zarobljeništvu u Bizantu. Njega je naslijedioHildibald (540-541), a njega Totila (541-552) koji je uspio vratiti dobar dio posjeda. Posljednji gotski vladar jeTeija (552-555). 554. Narzes uništava Istočne Gote na italskom tlu. 555. kapituliralo je 7 000 ljudi na rijeciOfanto, sjeverno od Salerna, Bizant je zavladao cijelom Italijom. 556. Teija gubi život na Mliječnom brdu i timezavršava politička povijest Istočnih Gota.IZVORI ZA GOTE1) KASIODOR (490-583)Kasiodor je rimski političar, povjesničar i filozof, za života poznat i kao Senator. U doba gotskog vladanja obnašaoje ulogu visokog državnog funkcionera u Italiji i Dalmaciji, te Panoniji. Bio je Teodorihov tajni savjetnik. 514. jebio konzul, 533. pretorijanski prefekt, a kasnije i magister officiorum. Radio je na izmirenju Rimljanja i Gota.Osnovao je samostan Vivarium kamo se 540. povukao da se kao redovnik bavi znanošću. Sakupljao je rukopise iupućivao redovnike da ih prepisuju i prevode grčka djela. Napisao je sljedeća djela:CHRONICA (519)-nacrt svjetske povijesti od Adama, daje najpotpuniji popis rimskih konzulaVARIAE (epistolae) ili VIVARIUM EPISTOLARUM libri XII-zbirka službenih pisama, formulara i dekreta što ihje napisao po Teodorihovu i Aldarikovu nalogu u razdoblju 507-537. Izdao ih je Mommsen u zbirci “MonumentGermaniae historica Actorum antiquissimorem”, Berlin 1894.POVIJEST GOTA-napisana 526-533., izgubljena, sačuvali su se samo izvadci kod JordanesaINSTITUTIONES DIVINARUM ET HUMANARUM LITERARUM-neka vrsta enciklopedijeDE ANIMA-filozofski spis u kojem podržava Augustina.INSTITUTIONES MUSICAE-prvo srednjovjekovno djelo o glazbenoj teoriji.*Sastavio je “Edictum Theodorici”.31