HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvori prate povijest Huna od 3 st.pr.K. (u sklopu plemena Xionga). Taj nomadsko-stočarski i ratničkinarod turkmensko-mongolskog podrijetla postao je važan faktor činitelj za središnju Aziju i Istočnu Europu tek odsred.2.st., kad su ih iz njihovih boravišta na Dalekom istoku počela s istoka potiskivati država tunguškog narodaSien-Pi, a s juga Kine dinastija Han.Uzmičući prema zapadu oni su preko Srednje Azije, poč.3.st. prodrli u europsku Sarmatiju, gdje su u dugotrajnimborbama do sred.4.st. pokorili glavninu Alana, odbacivši pri tome dio njih na područje izmedu gornje Tise iDunava. Time su Huni zaposjeli sve područje do Dona i Kavkaza.Uskoro su zatim napali Istočne Gote. Oni su se kraće vrijeme odupirali, ali kad je njihov kralj Hermanarih uvidioda ga saveznici počinju napuštati i da je hunska pobjeda neizbježiva, izvršio je samoubojstvo (370). Njegovnasljednik poginuo je u borbi protiv združenih Huna i Alana, nakon čega se dio Istočnih Gota pokorio. Tada jevođa Huna bio Balamber. Nepokoreni dio njih se povukao na zapad do srednjega Dnjestra, smjestivši se uz turijeku, sjevernije od Zapadnih Gota. Ali Huni su ih napali i u novom boravištu.Glavnina Zapadnih Gota, ugrožena na području od donjeg Dnjestra do donjeg Dunava, odlučila je zatražitiutočište na tlu Carstva, južno od Dunava. S odobrenjem cara Valensa, u jesen 376. su prešli Dunav kod Silistrije, auskoro im se pridružio i dio Istočnih Gota i Alana što su pred Hunima izbjegli na zapad. Doseljenje Zapadnih Gotana tlo Carstva bio je prvi slučaj naseljavanja velike barbarske cjeline na tlo Carstva na temelju ugovora s carem. Iprije su fragmenti plemena naseljavali Carstvo u svojstvu kolona i vojnika, ili su novačenjem u germanskimzemljama unajmljivani u rimsku vojsku. Naprotiv, Zapadni Goti su naseljeni kao etnička cjelina, s određenimpravnim statusom i zadaćom da kao samostalna vojna cjelina ratuju u sastavu rimske vojske. Za to su dobilicjelovito područje za naseljavanje uz donji Dunav. Za razliku od glavnine Zapadnih Gota, Istočni su uglavnom biliprimorani da im se pokore.375. Huni prolaze kroz “vrata naroda” (između Kaspijskog i Crnog mora) i u stepama na obalama Ponta stvarase veliki plemenski savez vojnog karaktera u koji prvo ulaze Goti i Alani. Oni napadaju Gepide koji 418. takođerulaze u savez. Vrijeme njihovog dolaska u Panoniju poklapa se s vladavinom Rua, Atilinog strica kada počinjekonsolidacija plemenske zajednice i ekspanzija prema zapadu.Krajem 4.st. Huni prelaze Karpate i prenose političko središte države iz južne Rusije u Potisje (između Sente iSegedina). Središte države je Bačka, Banat i Oltenija. Tu su pokorili dio Istočnih Gota i Alana što su nakon smrtiHermanariha uzmaknuli na zapad. U Panoniji, Dakiji i na sjevernom Pricrnomorju pod njihovom je vlašću uprisilnom plemenskom savezu boravio niz germanskih i slavenskih naroda, ostavši u podložnosti do poč.2.pol.5.st.Izvori kažu da Huni i prije 377. pljačkaju prostor Rimskog Carstva, te su tako zauzeli i južni Banat. Kaže se da jeklanski vođa Uldin imao rezidenciju kod današnjeg Kovina, blizu Marguma (preko njega se odvijala trgovinaizmeđu barbara i Carstva).Za Rua Hunima je pripala provincija Pannonia Valeria (središte Sopiane-Pečuh) koju im je ∼420. dao rimskinamjesnik Aecije. U doba Atile (434-453.) dolazi do konsolidacije hunske države jer on slama moć klanskihstarješina. 437. Pannonia Secunda pripada istočnom dijelu Carstva, a središte prefekture Ilirik prenosi se iz Solunau Sirmium. Na vrhuncu moći 440ih Atila osvaja i razara 60 manjih i većih gradova (Sirmium 441., Singidunum,Viminacium, Margum, Naisus…) te strahovito pustoši i pljačka Galiju. Padom Sirmiuma zauzeta je PannoniaSecunda, a hunska se država prostire od Volge preko južne Rusije, Rumunjske, Ugarske, Češke i Slovačke do južnei srednje Njemačke, te obuhvaća niz sarmatskih, slavenskih i germanskih plemena.Nakon smrti Teodosija II. (450) istočno i zapadnorimski carevi su Atili plaćali danak (Atila je želio uzeti za ženusestru cara Valentinijana III. te da mu ona u miraz donese pola carstva).451. Atila kreće u Italiju, preko Galije koju pustoši i skuplja plijen, ali Huni su poraženi na Katalunskim poljima(Campus Mauriciakus) te se moraju povući. Porazila ih je rimska vojska pod Aecijem sa saveznicima (Burgundi,Zapadni Goti, Alani, Franci). Njihova moć počinje slabiti mada oni nastavljaju svoj prodor u Italiju. RazarajuAquileu, Paviju, Milano, a od Rima odustaju što zbog kuge u vojsci, što zbog velikog otkupa koji papa Leon I.plaća Atili da napusti Italiju.Atila umire 453. i hunska se država počinje raspadati jer dolazi do borbe za vlast među nasljednicima. Stvara sevelika antihunska koalicija na čelu s gepidskim kraljem Ardarikom koja poražava Hune 454. na rijeci Nedao uBanatu (Jordanes). Ostaci Huna zadržavaju se na ovom prostoru još 10-15 godina, u sklopu novonastale gepidskedržave, da bi pod Atilinim sinom Hernakom (Hernacus) 469. definitivno otišli na obale Ponta i nestaju s europskepozornice. U južnoj su Rusiji vladali Atilini sinovi Dengizin i Isenek. Huni se ubrzo stapaju sturslim iprotobugarskim plemenima iz kojih će se kasnije razviti Bugari.2
*Europski Huni su Crni Huni, a postoje i Bijeli Huni. Oni su bijele rase, a ne Mongoli. Od 4. do 6.st. porazili suSasanide u Iranu i osnovali državu u Indiji.DRUŠTVOPoput ostalih barbarskih plemena koja su prošla kroz Panoniju, Huni su u ove krajeve donijeli nešto novo. Prijesvega bila je to nova struktura društva i ekonomije, koja je počivala na nomadskom stočarstvu, ali osnovna i glavnaaktivnost bili su vojni pohodi i pljačka osvojenih oblasti.Osnovna društvena jedinica bila je jurta ili šator koja odgovara otprilike rodu. Više šatora činilo je logor ilikhotun (kaon) na čijem je čelu glava porodice koja je imala najviše stoke. Više logora činilo je klan, više klanovapleme ili vruk, a više plemena savez plemena koji je dobivao ime po imenu najbrojnijeg plemena. Više savezačinilo je hordu na čijem je čelu bio kan ili kagan.Rod = jurta = šator → logor = koton → klan → pleme = vruk → savez → hordaKlan i pleme su lako pokretljive društvene jedinice dobro naoružanih konjanika, a to su i najpokretljivije vojnejedinice.Postojao je glavni logor u kojem je boravio vladar i više manjih tabora kojima su zapovjedale klanske starješine.MATERIJALNI OSTACIHuni donose i novu materijalnu kulturu. Jedna od osnovnih karakteristika materijalne kulture iz vremena hunskedominacije u Panoniji je nakit tzv. polikromnog stila koji je nastao na području Ponta nekoliko stoljeća prije seobe.Ovaj nakit u Europu donose Sarmati i Alani, ali tek s dolaskom Huna, najodanijih nosilaca, dolazi do njegove većepopularizacije.Osnovne stilske tehnike su filigran, granulacija, polikromija, rovašenje. Dolaskom Huna u Panoniju, u dodiru srimskim radionicama počinje izrada nakita u tehnici otiskivanja matricom i rovašenjem (inkrustracija, iskucavanje,lijevanje).Karakteristični hunski nalazi: cikade, fibule, bič, refleksni luk, brončani limovi, iskucani kotao, ogledala.Odjeća → muška se odjeća od ženske razlikovala tek u nekim detaljima. Muškarci su nosili kaftan s opasačem.Dolaskom u Panoniju preko njega počinju nositi pojas s tri jezičca.Oružje → dugi mač s velikom naprsnicom za koji se smatra da je iranskog porijekla, uska sablja-PALAŠ, stepskirefleksni luk s koštanim ojačanjima, drveno sedlo obloženo kožom i metalnim aplikacijama, ukrašena konjskaorma, tobolac s trobridnim strelicama, bič-nagajka čiji je držak ukrašen metalom.Ženska odjeća ima mnogo nepoznanica jer je malo ženskih grobova. Nosile su kaftan sličan muškom, kapu sobzirom na društveni položaj, zlatne diademe i bogato ukrašene zlatne polumjesečaste naušnice. Niži slojevi nosilisu neki drugi nakit.Kod Huna se rijetko susreću ogrlice i perle, a fibule su u obliku cikade.Od Huna nisu pronađeni naseobinski ostaci.Za vrijeme hunske dominacije u Panoniji karakteristična je pojava deformiranih lubanja. S ovim se običajem prviput susrećemo kod Alana na nekropolama na Krimu, i u muškim i ženskim grobovima. Ovaj problem još u antičkodoba obrađuje Hipokrit otkrivši ga oko jezera Maeotis. Suvremenici svećenika Apolinara Sidona smatrali su damajke svojoj tek rođenoj djeci stavljaju udlage koje su im izdužavale glavu. U stvari žele da njihova djeca mogupostati dobri ratnici jer se na taj način smanjivao nos što je olakšavalo nošenje kacige → vojni razlog.Drugo je mišljenje da je to tek naglašavanje rasnih karakteristika određenog naroda, budući da je baš izduženaglava bila jedna od karakteristika centraloazijskih naroda → estetski razlog.Treća mogućnost da se mogu kod umjetno oblikovanih glava javiti zdravstveni problemi, mogu izazvati patološkepromjene na mozgu, preranu sljepoću ili epilepsiju, a pretpostavljalo se da oboljeli ljudi imaju nadnaravnu moć →religiozni razlog.Nalazišta:Flanheim, Hilderikov grob iz Tourneya (Belgija), Blago Petrosa (Rumunjska), Szilagy-Somlyo (Mađarska),Teodorikov grob iz Pouana (Francuska), Smolin kod Brna (Češka), Jakuševice (Poljska), Jedrihovce (Poljska),Apahida (Rumunjska), Untersiebenbrun (Austrija), Cezavy (Češka), Karavukovo (Bačka), Dravlje (Slovenija),Rakovčani (BiH), Rifnik (Slovenija), Novi Banovci.3
- Page 4 and 5: FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7: JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9: Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11: ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13: DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15: ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17: U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19: NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21: Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23: 7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25: Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27: Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29: ← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31: ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37: Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97:
LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99:
Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101:
Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103:
Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105:
KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107:
DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109:
AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111:
PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113:
varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115:
Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117:
ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119:
Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121:
U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123:
Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125:
NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127:
TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129:
KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131:
IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141:
POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143:
RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145:
CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147:
Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149:
POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151:
U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153:
ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155:
LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157:
IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159:
izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161:
5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono