Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Manjih rovašenih fibula sličnih spomenutima ali jednostavnije izvedbe, nalazimo u onin grobovima 2.pol.5.st. uKarpatskoj kotlini koji sadrže parove velikih fibula od iskucanog srebrnog lima podunavske izradbe sa većapliciranim rovašenim ukrasom.Najsličniji nalazi onima iz samog Karavukova su oni iz ženskog groba s lok. Domolospuszta u Baranji, nakit izženskog groba sa lokaliteta Gava u Potisju te donekle fibule iz jednog groba gepidske nekropole Szentes-Kokenyzug te fibula s lokaliteta Dünafoldvar na desnoj obali Dunava.Središte izrade ovog nakita bilo je u Karpatskoj kotlini, iako su neki ornamentalni elementi sa područja Krimaslični, ali oni se datiraju kasnije od karavukovskih, u 6.i u 7.st. Sličan je i nakit iz poznatog radioničkog centra izKerča (tzv. polihromni stil kloazonirane tehnike nakita) odakle polazi izradba rovašenih orlovskih kopči 6.st. ali sui ovi nalazi kasniji, datiraju se iza 500.Nakit karavukovskog stila iz Bugarske i Italije objašnjava se kretanjem Istočnih Gota preko Panonije, Balkana iItalije.Nalazi Domolospuszta iz Baranje i Gava iz Potisja pripisuju se Istočnim Gotima, a nalazi sa lokaliteta Gyula iSzecseny u Alföldu i nalazište Begerevo u Slovačkoj Gepidima.Karavukovski se stil gubi početkom 6.st. što donekle dokazuju ostaci elemenata ovog stila na nalazima iz Italije spočetka 6.st. kada su Istočni Goti na tom prostoru već osnovali svoju državu. Karavukovski stil na nakitu Gepida iz6.st. više nije primjetan, još samo ponegdje susrećemo motiv spirale. Ovaj stil će svoj život u ponešto izmjenjenojformi nastaviti na Pontu gdje će se nastaviti na uglato-geometrijske motive rovašenja nakita.Arheoloski nalazi iz vremena seobe naroda iz ZmajevcaNa ovom nalazištu su, pored arheološkog materijala iz antike, pronađeni i grobovi izvremena seobe naroda. Uz ostalo, tu su slučajno pronađena na jednom vinogradu i dvaukrasna okova. Oni su veoma rijetki i znanstveno dragocjeni, →← a donekle ih datira zlatnik istočnorimskog cara Teodozija II(408-450.) pronađen u istom vinogradu.I jedan i drugi ukrasni okov predstavljaju par, istog su oblika, izrađeni od tankog zlatnoglima. S gornje su strane ukrašeni almandinima uloženima u ćelije, plosnato brušenima,tamnocrvene boje. Po rubu su okovi ukrašeni iskucanim sitnim ispupčenjima, a iznadsuženog srednjeg dijela na gornjoj strani obaju okova nalemljena je po jedna petlja odzlatnog lima.Okovi su bili smješteni na koricama velikog dvosjeklog mača (spate), a potječu iz vremena hunske dominacije.Kroz njihove se petlje provlačio remen koji je držao korice mača vezan s dvije korice za pojas ratnika. Sam oblikširokog mača sa širokom oštricom potječe iz Europe, a ukras na njemu je pontskog porijekla. Posredstvom nosilacaiz vremena seobe naroda ovaj način ukrašavanja proširio se većim dijelom Europe. Mač takvog tipa pronađen je ujednom ratničkom grobu s Rajne u Baselu.U grobu iz Blučina u Českoj pronađenom 1953. pronađen je mač sličnog tipa. Na ostacima korica pronađena sudva ukrasna okova za provlačenje remena. Oni su po obliku nešto bliži okovima iz Zmajevca. Od pozlaćenog susrebra, a ukrašeni su s po dva plosnata amaldina. Oba navedena grobna nalaza su pripadala germanskim ratnicima,a dovode se u vezu sa ratovanjem Atile na tlu rimske Galije 451. Po tipologiji su crnomorske provinijencije.Moguće je da su okovi iz Zmajevca potekli još iz crnomorskih zlatarskih radionica, a kao nosioce mača možemosmatrati ili Istočne Gote, Gepide ili same Hune.Ratnik kojemu su nalazi pripadali mogao je na tlu Zmajevca biti pokopan u ranom 5.st. kada su Huni s njimapodjarmljenim narodima prešli Dunav (panonski limes), zauzeli rimske pogranične utvrde kakav je bio i Zmajevac.Iz pisanih izvora nam je poznato da je rimski vojskovođa Aecije 425.godine ugovorom predao hunskom vladaruimenom Rua panonsku provinciju Panonia Valeria sa središtem u Sopianama (Pečuh), pa je rimska utvrda udanašnjem Zmajevcu tada mogla doći u hunske ruke, a sve se to odvijalo upravo za vladavine istočnorimskog caraTeodozija II. čiji je zlatni solidus pronađen nedaleko od nalaza okova u Zmajevcu.25