(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika ima samo glava konja, lopatica i dijelovi nogu. Kvalitet i raskoš konjske opremeodgovarali su klanskom rangu gospodara. Uz konjsku ormu, sedlo je najvažnije.Sedlo je od drveta i kože, a neki ukrasi su od koštanih pločica, brončanog lima ili željeza. Sedlo se dijeli na dvadijela: donji dio koji se stavlja na sapi konja i sjedište za jahača.Uzengije (karike za penjanje na konja) imaju porijeklo u Aziji, a tipološki postoje četiri grupe:1. okrugle s izduženom omčom za kaiš2. okrugle s okruglom omčom3. izdužene s dugom omčom4. izdužene s okruglom omčomKonj se koristio i za vuču i za oranje.Nekropola ILE I → nađeno je 270 grobova strijelaca, refleksni luk, tobolac i strijele, rjeđe mač. Pojasevi su obični,neukrašeni.Na nekropolama 8.st. javljaju se tri tipa sjekira koje služe za obradu drveta i koje nisu bojne sjekire:1. jednostavna masivna sjekira za rušenje drveta2. sjekira s povijenom uškom3. T-sjekira za sječu grana tzv. fustisNalaze se u grobovima muškaraca.Etnički sastav kaganataPanonska je nizina bila etnički vrlo heterogena: autohtoni i doromanizirani narodi →Panonci, Noričani, autohtoniSarmati, Gepidi, Svevi, Bugari. Iza 568. spuštaju se slavenska plemena.Autohtono stanovništvo → romansko stanovništvo u provinciji Panoniji iza 568. najduže se zadržalo upriobalnom pojasu Balatona. Brojnost romaniziranog stanovništva je u opadanju. Usljed opadanja vojne moćikaganata, Avari su povećali ekonomski pritisak na pokoreno stanovništvo. Na istoku kaganata, Sarmati su ranijepoklokli, a jedan dio se povukao s Langobardima u Italiju.Germani → Gepidi su se jedini održali u Panonskoj nizini iza 568. Otpor Gepida organizira se u Erdelju i Olteniji,ali on je skršen 571. Drugi dio Gepida priklonio se Langobardima i njihovom kralju Alboinu za kojeg je bila udanaRozamunda. Ona je vodila Gepide te je 572. digla urotu i ubila Alboina.Gepidi, Slaveni i Bugari 626. Sudjeluju u kaganovoj vojsci pri opsadin Carigrada. Posljednji spomen Gepida jevezan uz Sirmium. To je “Spis o pokrštenju Bavaraca i Karantanaca” iz 872/873.Protobugari i Slaveni → 480. se spominju Kutriguri s Gotima. Kutriguri su u savezu s Gepidima branili Sirmium.568. se uz Langobarde u Italiju povukao i dio Bugara.Slaveni → iza 568. spuštaju se u Panonsku nizinu. Prokopije piše da su sred.6.st. Slaveni i Anti nastanili manji diodesne obale donjeg Dunava. 568. zajedno s Avarima prelaze u Panonsku nizinu.Anti su skupno ime za veći broj plemena koja su usljed avarskog napada bila razbijena.Pljačka kao privredna grana795. franačka vojska je zaplijenila blago Avara, te je ono poslano Karlu Velikog u Aachen. Avari su pljačkali svešto su stigli. Zarobljenici su kolonizirani na teritoriju kaganata. Posebno su pljačkali crkve i crkvene riznice. Uvećini kneževskih grobova nađene su sakralne posude od srebra i zlata.Osim pljačke Avari su tražili i poklone za vrijeme mira.558. Avari su stupili u službu carstva i dobivali su godišnji danak. Priliv zlata prestaje 626., Carstvo više ne plaćadanak. Na teritoriju kaganata nađene su veće ostave s bizantskim novcem. Bizantski zlatni novac je i dalje kolao ukaganatu, a prestaje s emisijama cara Konstantina IV (668-685). Iza 626. Avari počinju da rade primitvni novac,falsificiraju novac cara Tiberija, Maurikija, Heraklija. Ukoliko postoji zlatni novac u kaganatu on je u kaganovojriznici, a potreba za novcem u 8.st. dovodi do upotrebe bušenog, izlizanog brončanog ili srebrnog rimskog novcaod 1.st. do 1.pol.4.st.TrgovinaU avarskim grobovima otkrivena je uvozna roba, nakit i oružje, a dolazi iz Zapadne Europe ili Biznata. Koptskaposuda iz sjevernog Egipta je izuzetak iz nekropole Varpalota-Gimnazija, te stakleni pehar iz nekropole u MalomIđošu iz 6/7.st.Tu je sjevernoitalska zlatna roba, oružje iz Zapadne Europe 7.st. Pred kraj kaganata Franci su htjeli stati na puttrgovini oružjem s kaganatom pa Karlo Veliki izdaje naredbu o zabrani trgovine oružjem između Avara i Slavena.190
U prvom kaganatu omiljeni nakit bogatijih žena su naušnice u obliku obrnute piramide koje su porijeklom izBizanta.Od nomadstva do zemljoradnjeAvari su bili nomadi. U avarskim se grobovima kao popudbina nalaze kosti svinje, a dokaz su o sjedilačkomelementu u Panoniji. Poseban sloj činili su Avari pastiri, a položaj im se temelji na uzgoju stoke. Od stoke suuzgajali govedo, ovcu, svinje, dvogrba deva. Radili su od mlijeka mliječne proizvode. Omiljeno piće im je komis -vrsta fermentiranog kobilinog mlijeka, a pili su iz malih kožnih mješina. U avarskim su kaganskim i kneževskimgrobovima nađene tri vrste posuda: bokal, čaša i riton. Stada su davala kožu i vunu. Kokoši su sive i nose mala jaja.Vino su pili samo viši avarski dostojanstvenici, a pili su ga iz zlatnih ili srebrnih ritona u obliku zalomljene trube.KeramikaNomadska ili potiska keramika → najprimitivnija, rukom rađena avarska keramika od zemlje koja je poslijepečenja crna ili crveno-crna. Pečenje je slabo te se posude raspadaju od vlage. Oblik je jednostavan, ukrasi surijetki, ako ih ima to su antropomorfne figure. Ove su posude otkrivene kao grobni inventar što znači da je to kultnakeramika.Siva keramika → javlja se samo u grobovima, kraj 6. i poč.7.st., rađena na kolu.Postoji pet tipova posuda: krčag s piskom, amfora, obična posuda, pljoska i lonac.U avarskom kaganatu poslije 680. postoje dvije vrste keramike:1) podunavska keramika (ili slavenska) → jajolikog oblika, rađene ručno od loše pročišćene zemlje, poslijepečenja crno-siva ili crno-crvena. Na dnu se javljaju znaci: krug, križ…2) žuta keramika → boja je ciglasto-crvena. Javlja se u grobovima zajedno s livenim pojasnim garniturama sgrifonom i lozicama, 8.st. Proizvodila se u Baranji i Potisju.*Praški tip keramike → Slaveni, 6.st., veće urne, rukom rađene, grube, slabo pečeneObrada kostiObrada kosti je bila poseban zanat. Obrada je bila visokokvalitetna. Dvije su osnovne tehnike: tokarenje i rezanje.Tokarenje je rađeno na ručnom tokarskom stroju. Pločasti predmeti od kosti se ukrašavaju stiliziranim biljnimornamentom.ZlatarstvoU Panonskoj je nizini nađeno nekoliko grobova avarskih zlatara iz doba prvog kaganata. Među grobniminventarom nađene su brončane matrice za otiskivanje u srebrnom ili zlatnom limu. Avarski su zlatari i kovačiimali poseban položaj zbog “božanske vještine”, tajnog rada s metalom. U 7.st, zlatari su sahranjivani kao i drugiznačajni pripadnici klana s konjima. Grobni inventar čini dio zlatarskog pribora, alatke od željeza (čekić,kliješta…), vaga za mjerenje plemenitog metala i pizovi. Najveći nalaz matrica za otiskivanje potječe iz Biskupijekod Vrlike, ali to nije grobni nalaz, već ostava (matrica s predstavom konja, matrica s dvije ptičje glave). Avarskisu zlatari 6. i 7.st. morali znati tehniku lijevanja u bronci. Za izradu matrica bilo je potrebno u kamenu izrezatikalup u koji bi se matrice lile. Prevladava otiskivanje matrice u tankom limu. Filigran je bio rjeđi. Upotrebljavanaje i tehnika umetanja poludragog kamenja i bojane staklene paste. Konkurenti avarskim zlatarima 6. i 7.st. bili sugrčki zlatari.U doba drugog kaganata tehnike se mijenjaju, u 7. i 8.st. tehnika lijevanja od metala u bronci. Lijevanje je imalodva postupka: puno lijevanje i lijevanje s prelamanjem.Javlja se i graviranje u tvrdom materijalu na izlivenom predmetu, upotrebljava se i staklena pasta, biljni,antropomorfni i zoomorfni motivi → vinova loza (8.st.), ležeći grifon (okrenut ulijevo s lavljim tijelom s krilima iorlovskom glavom s ušima), borba životinja, napad zvijeri na jelena, srnu…Uloga ženePoložaj žene ovisi o mužu. Što muškarac ima viši rang, to je žena imala manja prava. Kod kagana i knezovavladala je poligamija. Razlikovala se glavna žena (katun ili regina) od drugih koje su bile konkubine.Žena je radila niz privrednih poslova u kući i izvan nje, pripremala je hranu, brašno, kruh, u doba sjetve radila jekao muškarac, izrađuje odjeću…191
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97:
LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99:
Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101:
Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103:
Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105:
KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107:
DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109:
AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111:
PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113:
varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115:
Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117:
ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119:
Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121:
U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123:
Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125:
NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127:
TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129:
KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131:
IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173: Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175: GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177: 4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179: ← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181: V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183: POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185: itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187: MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189: ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 192 and 193: RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195: IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197: OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198: 7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono