Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE S POSEBNIM OBZIROM NA KARAVUKOVOPovijesna skica prostora današnje vojvodine na prijelazu iz kasne antike u rani srednji vijekPodručje Vojvodine se od početka naše ere definitivno našlo pod vlašću Rima i tako je ostalo sve do kasne antike,odnosno vremena prvih valova velike seobe naroda.Ovo se područje sve do upravno-administrativnih reformi Dioklecijana (285-305.) nalazilo u sastavu provincijePanonie, a dijelom i Moesie. Spomenutim reformama Carstvo je podjeljeno na četiri velika područja pod vlašćudva augusta i dva cezara (tetrarhija, 293.). Dioklecijan je upravljao istočnim dijelom carstva iz prijestolnice uNikomediji, u maloazijskoj Bitiniji, dok je cezaru Galeriju na upravu pripao Ilirik s prijestolnicom u Sirmiumu.Time je vojvođanski prostor sa Sirmiumom postao jedan od političkih centara rimske države za neko vrijeme.Zapadnim dijelom Rimskog carstva upravljao je august Maksimijan iz Mediolana, dok je Galijom iz AugustaTrevorum (Trier) upravljao cezar Konstancije.Dioklecijan je podijelio Carstvo u 104 provincije i 12 dijeceza s vikarima na čelu. Sada su stvorene četiri panonskeprovincije: Panonia Savia s administrativnim središtem u Sisciji, Panonia Secunda sa središtem u Sirmiumu,Panonia Prima sa središtem u Savariji (Szombathely) i Panonia Valeria sa središtem u Sopianama (Pečuh). Ovesu provincije ušle u sastav dijeceze Panonia, dok su istočni krajevi današnje Vojvodine ušli u sastav dijecezeMoesia. Panonske su provincije pripadale prefekturi Italije. U vrijeme Konstantina Velikog (306-337.) od ovih jepodručja stvorena prefektura Illyricum, odnosno Illyria.Velikom podjelom Rimskog carstva 395. na Istočno i Zapadno, nova je granica zapadne krajeve današnjeVojvodine ostavila na zapadu, a ostali su krajevi pripali Istočnom Rimskom carstvu.375. Huni su provalili kroz vrata naroda na europsko tlo i time pokrenuli veliku seobu naroda. Već 376. ZapadniGoti, dio Istčnih Gota i Alana, s odobrenjem cara Valensa prelaze dunavski limes kod Silistrije. Krajem 4.st. Hunisu prešli Karpate i prenijeli centar svoje države u Panoniju. 377. zabilježeno je da su hunske prethodnice upadalena tlo Carstva u sklopu svojih pljačkaških pohoda. 401. Zapadni Goti su se iz područja Mezije i Epira, prekoPanonije, uputili u Italiju, da bi 410. opljačkali i sam Rim.Početkom 5.st. pod hunskom dominacijom nalazila su se mnoga sarmatska, germanska i slavenska plemena:Hazari, Anti, Alani, Istočni Goti, Gepidi i drugi. Njima od 434., a samostalno od 445. vlada Atila. Centar njegovedržave bio je između Sente i Segedina u gornjem Potisju. Ugovorom s rimskim vojskovođom Aecijem Huni su usvojstvu saveznika 424/25. dobili provinciju Panoniu Valeriu, u vrijeme istočnorimskog cara Teodozija II (408-450.). Već 441. Atila pljačka po Moesiji, osvaja Sirmium i Singidunum.Poslije smrti istočnorimskog cara Teodozija II 450., njegov nasljednik Marcijan (450-451.) i zapadnorimski carValentinijan III. (425-455.) odbijaju plaćanje tributa i druge Atiline zahtjeve. Do odlučne bitke došlo je 451. naCampus Mauriciacus gdje su Huni poraženi od Rimljana i njihovih saveznika, kao i 453. na nama nepoznatojrijeci Nedao od antihunske koalicije barbarskih naroda. Iste godine umro je i Atila, a hunska se država raspala. Do469. posljednji ostaci Huna napustili su Panoniju i Europu i vratili se u srednjoazijske stepe.U sporazumu sa carem Marcijanom poslije hunskog sloma su teritorije današnjeg Srijema, Baranje i drugihpripadajućih zemalja sa Sirmiumom kao glavnim centrom, pripale Istočnim Gotima u svojstvu federata. Bilo ih jei u Trakiji i Moesiji gdje su dobili privolu istočnorimskog cara Zenona (474-491.) da se nasele. Srijem naseljavajuGepidi, a i ostali barbarski narodi preplavljuju prostore raspadajućeg Rimskog Carstva.488. Istočni Goti prolaze kroz Srijem i kreću prema Italiji gdje će 493. osnovati svoju državu koja će osim Italije,obuhvatiti Dalmaciju i Panoniju.Vojvođanski će prostor postati granica između Istočnogotske države i Istočnog Rimskog Carstva i kao takav će ućiu 6.st. Gepide iz Srijema i Banata Istočni će Goti na samom početku dovesti pod svoju vlast, a 510. Srijem ćepredati istočnorimskom caru Anastaziju I.(493-518.).Tijekom 6.st. na vojvođanskom će području boraviti mnogi barbarski narodi od kojih će Avari krajem stoljećakonačno uništiti i posljednje ostatke kasnoantičke civilizacije na ovom tlu.Hunskodobna materijalna kultura na tlu današnje vojvodine1.pol.5.st. na tlu današnje Vojvodine i šire, na području čitave Panonije, u arheološkom i povijesnom smisluobilježava hunska dominacija. Huni sa njima potčinjenim narodima na ove prostore u materijalnoj kulturi, kao i uekonomiji i drugim aspektima života, donose novine. To se posebno ogleda u nakitu polihromnog stila. Huni suovaj stil donijeli s pontskih obala, međutim, oni nisu bili jedini nosioci. Tu jos moramo ubrojiti i njima pokorenenarode: Istočne Gote, Gepide, Skire, Alane...Zbog sličnosti materijalne kulture (barem većeg dijela) često je teško izdvojiti arheološke nalaze tog doba premaetničkim karakteristikama njihovih nekadašnjih nosilaca pa mnoge nalaze iz 1.pol.5.st. zovemo hunskodobnima.18