Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

ogledalima, istočnjačkim naušnicama i vrčevima ne pripadaju germanskim nego istočno-jahačkim nomadskimkulturnim krugovima. Ponekad od pomoći može biti i oblik lubanje jer je poznato je da je deformirana, izduženalubanja karakteristična za istočnjačke nomadske narode.Dvorski savjetnik Karl Toldt je pregledao ostatke kneginjina kostura i utvrdio da se radi o vrlo mladoj ženi koja jedugo bolovala od karijesnog oboljenja kuka koje je izazvalo degenerativne promjene i na okolnim kostima. Moglase kretati samo uz velike poteškoće što objašnjava neuobičajeno prilaganje zaprege za dva konja u grob.Ukop konja za jahanje u grob germanskih ratnika ne predstavlja nikakvu rijetkost na austrijskom području od 4.st.nadalje. To je zapravo baština istočnih jahačko-nomadskih plemena. U ženskim grobovima se konjska opremarijetko javlja. U slučaju kneginjinog groba (upadljivo bogatstvo nalaza ukazuje da se moralo raditi o nekojvelikodostojnici) nađeni ostaci ukazuju na opremu konja za vuču, a ne jahaćih konja. Dakle može se zaključiti dasu ova kola kneginji služila za kretanje. Je li deformacija kuka bila uzrok njene smrti, teško je reći.Nekoliko tjedana kasnije, 2.4.1910. otkriven je DJEČJI GROB, 5 m udaljen od kneginjinog. Daljnja istraživanja uokolici ovih grobova nisu dala rezultata. Ovaj grob nije bio tako bogat. Dubina je nepoznata. Bio je položen usmjeru sjever-jug. Navodno su na ramenima djevojčice bile položene dvije fibule u obliku cikade čije su igle ispirale dobro sačuvane. Također je pronadeno i malo ogledalo od bijelog metala. Toaletni pribor koji se sastoji odsrebrnog prstena na kojem vise žličica za čišćenje ušiju i čistilica za nokte kao i lažno zlato na odjeći nalikujunalazima iz kneginjinog groba.Dvije staklene i četiri jantarske perle potječu sa neke ogrlice. Željezni nož iz dječjeg groba je puno manji od onogiz kneginjinog. Pronađen je i stakleni pehar od tamnozelenog stakla s plavim mrljama.Prilikom iskopavanja su pronađeni ulomci zelenog stakla od kojih je sastavljena lijepa posuda s ručkom. Upotpunosti je sačuvana jedna zdjela od grube gline dok je od druge, veće sačuvan samo donji dio na osnovi kojegase ništa ne može zaključiti o gornjem dijelu posude. Ostaci jednog češlja su ukrašeni krugovima.Anatomskim pregledom je utvrđeno da se radi o kosturu sedmogodišnjakinje.Zbog blizine grobova se smatra da je djevojčica bila kneginjina kći, ali nalaz se može protumačiti i drugačije.Kneginja i djevojčica nisu umrle istodobno jer da jesu bile bi pokopane zajedno ili u susjednim grobovima.Činjenica da su grobovi ležali jedan ispred drugog na udaljenosti od 5,5 m ukazuje na to da se ne radi o istodobnojili vremenski malo udaljenoj sahrani. Odjeća djevojčice svjedoči o njenom visokom (vjerojatno kneževskom)podrijetlu pa možemo naslutiti da je ipak pripadala kneginjinoj obitelji .Onda su kneževski grobovi bili udaljeni odgrobova običnog puka pa to objašnjavanepostojanje više grobova.Vremenski se ovaj nalaz smješta u periodizmeđu 400. i 420.Nacionalnu pripadnost ovog nalaza teško jeodrediti, najčešće se pripisuje Herulima iliGotima.KATALOG PREDMETA1) Par raskošnih fibula. Polukružno formiranaglava je povezana s nogom karikom u obliku→jezika. Trn je smješten na dvostruku spiralu načijem se kraju nalaze 4 ukrasna dugmeta. Gornjastrana srebrne fibule je prekrivena zlatnim limom, ukrašena filigranom i granulacijom te ispunjena almandinima,staklenom pastom i zelenim emajlom. Svi su umeci posebnoumetnuti, a kamenje je dijelom obrađeno ovalno (encabochon [kabošon]), a dijelom ravno izbrušeno (16 cm).2) Srebrna fibula s trokutastom glavom, noga je oblikovanaslično, na rubovima se nalaze ukrasni klinovi grupirani po tri.Krajevi karika su ukrašeni filigranom (12,5 cm).3) Srebrna fibula s polukružnom glavom. Na uglovima nogesu ukrasni klinovi (12,7 cm).175