23.08.2015 Views

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENBRUNNABlago je 22.1.1910. našao jedan seljak, pokraj nalazišta šljunka, SI od crkve u Untersiebenbrunnu, u Marchfeldu.Ono što je mogao staviti u pregaču i čizme, ponio je kući. Pohvalio se susjedima koji su odlučili iskopati ostatakblaga. To je na vidjelo iznijelo staklene predmete, zahrđale željezne i ostatke ljudskog kostura što je ugasilo daljnjiinteres. Nalazište je bilo u blizini bojnog polja na kojem se odigrala bitka s Napoleonom 1809. pa su zaključili suda se radi o vojničkom grobu iz tog vremena. Nakon dva dana Carsko-kraljevska središnja komisija za spomenikepovijesti i umjetnosti u Beču saznala je za nalaze. Prof. Wilhelm Kubitschek, predstojnik kabineta za starineMuzeja za povijest i umjetnost poslan je u Untersiebenbrunn. Uz pomoć gradonačelnika i policije spasio je što sespasiti dalo pohranivši nalaze na sigurno. Ispitao je pronalazače, ali vjerodostojnost iskaza je upitna. Zbog snijegadaljnja istraživanja nisu bila moguća. Nakon što su istraživanja nastavljena u veljači, moglo se jedino konstatiratida su lovci na blago u potpunosti uništili nalazište.Iz nepotpunih podataka zaključeno je da se kostur nalazio na 2 m dubine, položen u smjeru sjever-jug, s glavomprema sjeveru. Zagonetka je ostao položaj nalaza unutar groba i pitanje je da li se radilo o ukopu u golu zemlju.Veliki dio bogatog grobnog inventara je izgubljen, ali i ono što je sačuvano je od izuzetne važnosti i arheolozi subili suočeni s nizom pitanja na koja su odgovore morali potražiti upravo u interpretaciji nađenog materijala.Grobni prilozi i kostur su upućivali da se radilo o grobu kneginje iz vremena seobe naroda čiji je kuk premaantropološkoj analizi bio deformiran. Pokopana je uz velike počasti, vrlo raskošno.Grob kneginje iz Untersiebenbrunna je izuzetno bogat ukrasnim predmetima i nakitom. Predmeti nađeni uUntersiebenbrunnu su podijeljeni prema namjeni pa razlikujemo:-nakit-toaletni pribor-stolni pribor-dijelovi konjske opreme.Nakit je izrađen od plemenitih metala. Tu spadaju par raskošnih fibula, dvije srebrne kopče za odjeću, dvameđusobno isprepletena zlatna lančića, dva zlatna prstena s kamenjem u obliku romba i kruga dvije naušnice ikopče za cipele. U toaletni pribor ubrajamo jedan češalj (ili ukosnicu), čistilicu za nokte i žličicu za čišćenje ušijute pincetu i metalno ogledalo probijeno u sredini. U stolni pribor spada jedan stakleni vrč, dijelovi staklene posudei željezni nož. Dijelovi konjske zaprege i okovi su dio opreme za dva vučna konja.Posebnost ovog groba su nalazi koji su uobičajni za muške grobove, kao torkves i kopča za cipele što je navelopojedine istraživače na misao da je riječ o muškom kosturu koji je neprepoznatljiv zbog loše očuvanosti, aliantropološka analiza je pobila sve sumnje.Na pitanje o porijeklu ovih nalaza je posebno teško odgovoriti. Za tumačenje ove složene građe potrebno jepoznavati povijesne odnose u doba seobe naroda. To je doba kada se na prostoru Austrije (i šire) isprepliću utjecajirimske obrtničke tradicije s pojavama koje potječu s područja Ponta (Goti i Heruli) i iz azijske stepe (Huni i Alani).Grobovi iz doba seobe naroda nalaze se širom Austrije i teško je utvrditi njihovu nacionalnu pripadnost.Posrednici pri prenošenju nekih tipova nakita istočnog porijekla germanskim srednjoeuropskim narodima su biliHuni. Takav nakita su zlatne naušnice sa zadebljanjem na srednjem dijelu, mala okrugla metalna ogledala sukrašenom pozadinom koja potječu iz istočne Azije. Kad je riječ oružju, tu su kratki željezni mačevi uskog sječiva(od kojih će kasnije nastati germanski sax). U austrijskim grobnim nalazištima možemo uočiti miješanje azijskih ipontsko-germanskih utjecaja na čitavom nizu manjih umjetničkih predmeta. To su u prvom redu fibule od srebrnoglima s polukružnom glavom, ponekad ukrašene zlatnim emajlom i poludragim kamenjem. Jednu takvu fibulu jeimala i kneginja. Ukosnice s ptičjom glavom se također ubrajaju u tipične primjerke ovog nakita. Glinene posude,vrčevi s drškom, zdjelice ukrašene mrežastim i vrpčastim uzorkom izrađivane su prema siebenbrunškim i pontskimuzorima pa prema tome potječu iz gotskog kulturnog kruga. Ovi uglačani ukrasni uzorci izrađeni od grube glinezapravo predstavljaju povratak starokeltskom načinu ukrašavanja koji je preko Germana od 4.st. utjecao nakasnorimsku keramiku u podunavskim provincijama.Osim gotskih primjesa, u Austriji se daju zamijetiti i utjecaji s područja Dunav-Tisa. Sarmatski narodi, istočnisusjedi rimske provincije Panonije, su nastanjavali ovo područje od prvih stoljeća po Kristu. Ti se utjecaji očituju uloncima s dvije ručke i finim zdjelama kraja 4.st. Prevaga jednog od elemenata omogućuje bar djelomično točanzaključak, ali ove metode su korisne jedino pri odredivanju starosti nalaza. Neka obilježja su nedvosmislena: običajprilaganja razbijenih metalnih ogledala tipično je germanski i ne može se povezati s istočno-azijskim prostorima.Parovi fibula s karikama na ramenima, velike pojasne kopče i naušnice s poliedarskim košaricama su tipičnielementi ženske germanske nošnje. S obzirom na to može se sa sigurnošću utvrditi germansko podrijetlo ženskihgrobova iz Atzgersdorfa, Laa-a, Thaya, Modlinga i Stetten-Teiritzberga dok oba groba iz Marchegga s cjelovitim174

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!