23.08.2015 Views

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

U kunjbabonjskom grobnom nalazu imamo i rog za piće-riton, neophodni element visokog kaganskog ranga. Štose tiče tehnike izrade, rog predstavlja splet niza operacija.Niz kneževskih grobova kao oznaku visokog ranga sadrži zlatne i srebrene kupe. Po formi i elementima dekoracijekupe su prije svega perzijsko-sasanidskog porijekla. Predmet je načinjen tzv. trajbovanjem-postupak kojim sevrhunskom vještinom od pločastog metalnog kruga postupnim ravnomjernim čekićanjem dobija kupasti oblik.Period nakon neuspjele opsade Carigrada 626-670. spada u tzv. prijelazni period između dva kaganata. Prilivbizantskog tributa je prestao tako da nastupa osiromašenje prijašnjeg bogatstva kaganata.Arheološki materijal je skoro identičan prvom kaganatu, jedina je razlika da su kvalitetniji materijali zamijenjenijeftinijima. Za ovaj period najkarakterističniji su dio nakita naušnice u obliku obrnute piramide tipa Sent Endrei naušnice s loptastim granuliranim završetkom. Ove naušnice su bizantske tradicije u varijantama još izhelenističkih vremena. U postupku izrade se pomoću brončanog kalupa s tri udubljenja iskucavala jedna stranica, azatim su zalemljene sve četiri strane u piramidu. Potom je na vrh piramide stavljena velika zlatna iskucana kugla učijoj se bazi nalaze tri manje iskucane kugle. Gornji dio je ukrašen sa 4 iskucane kugle, a iz centra polazi iskucanakanelirana cijevčica koja nosi kariku dobijenu istezanjem kroz kalibar. Sve veće kugle su iskucane iz dvijepolulopte, a potom zalemljene po sredini. Naušnica je na mjestima spojeva ukrašena monolitnim zlatnimgranulama a nekad i staklenom pastom koja je smještena u žičanu konstrukciju bočnih stranica. Ovako kompliciranrad zahtijeva kompletno opremljenu zlatarsku radionicu i vrhunske majstore. Potječu vjerojatno iz pontskih ilicarigradskih radionica.Između 670. i 800. priljev novih klanova i nove tehnologije uslovio je sasvim novim arheološkim materijalom.Tehnika iskucavanja koja je dominirala preko sto godina zamijenjena je jeftinijom narodnom tehnikom lijevanja.Ovi klanovi su sa sobom donijeli sasvim drugi svijet od onog u kojem su se iznenada našli. To su anahroničnepredstave "vreže" i "grifona" posuđene i transformirane od azijskog nomadskog tkiva. Uz to se u njima osjeća i dahhelenizma.Zlatarstvo se kao struka sve više profanizira i postaje dostupno putujućim duborescima s izvjesnim znanjemlijevačke vještine, ali i pored toga postojala je još uvijek zlatarska radionica kagana, koja je proizvodila luksuznepredmete kao što je to pojasna garnitura iz Vrape-Peklina u Albaniji. Zlatarska radionica avarskog Kagana bilaje opremljena najmodernijim alatima toga vremena i majstorima koji su se njima služili.TEHNIKE OBRADE METALA U DOBA SEOBE NARODANajelementarnije zlatarske tehnike i postupci kojima su načinjeni zlatarski proizvodi su:• FILIGRAN• GRANULACIJA• ISKUCAVANJE• LIJEVANJE• LEMLJENJE I OSTALA SPAJANJA• GRAVIRANJE• DRAGO I POLUDRAGO KAMENJE• IZRADA NOVCAFILIGRANFiligran je stara tehnika prvotno zastupljena na području Mediterana. Potječe još iz prapovijesnih vremena. Postojiizvjesno rivalstvo izmđu filigrana i granulacije: dok je filigran tehnika narodne umjetnosti u srebru, dotle jegranulacija bogata dvorska tehnika. Period od 2. do 4.st. u rimskoj umjetnosti se naziva filigranskim stilom. Što setiče Avara ova tehnika se stavlja u sklopu polihromnog stila u sekundarnoj funkciji postavljanja baze za stavljanjedragog i poludragog kamenja.Za izvođenje postupka potrebni su ovi alati:• Kalibar (srce tehnike)• kliješta s ravnim mazivnim ustima i jednom savijenom drškom• metalni limeni sic, koji prima žicu i izdržava pritisak prilikom provlačenja kroz kalibar• neophodni lem kojim se spoji crtež sastavljen od žice150

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!