Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Kao dio ženske nošnje nisu bile samostalne već su se nosile kao čeoni obruč za kape od tkanine ili za veo i zato sepovezuju sa zlatnim sljepoočničarkama. Ovakve dijademe su pronađene od Kazahstana do Mađarske u nalazištima:Hoeckricht (ukrašena trokutastim, romboidnim i pravokutnim almandinima), Beryozovka kod Pokrovska (Volga),Šipovo, Vreche-Jabločno (Don), Kara-Agač (dijadema s ukrasom u obliku zvončića), Csorne (zapadna Mađarska),Kerč (čeonu ploču nadvisuje slika dvije ptice grabljivice s očima od romboidnih almandina), Kagalik kod Alma-Ate (istočnoazijski utjecaj, ukras od niza figura: ljudi-ptice jašu na feniksima, kozorozima, ovnovima, te guske uletu, medvjed, jelen, krilati konj,zmajevi-lavovi…). Možemo ih označiti sve kao ženske grobove bez ostatakaoružja. U ovim ženskim grobovima nisu pronađene fibule, dok su u istovrernenim i po društvenoj ljestviciistovjetnim germanskim grobovima pronađene fibule, ali ne i dijademe pa se može zapaziti osnovna razlika unošnji. Kod vodećih obitelji stepskih naroda od skitskog do hunskog razdoblja, takve su čeone vrpce odnosno kapebile važan dio ženske svečane nošnje.SIMBOLIKA ORLA I KULT MRTVIHFiligran iz Verchne-Jabločna (područje Dona) pokazuje stablo s pticom i heraldički →grupirane parove jelena i kozoroga. Stablo s pticom grabljivicom na krošnji pripadareligijsko-povijesnom univerzalnom osnovnom motivu i temelji se na mezopotamskomprastarom mitu o drvu života. To je svjetsko drvo s nebeskim orlom, orlovo drvo kod starihPerzijanaca, u religijskoj slici kod starih Germana “sveznajući orao”, kod sjevernosibirskihplemena orao kao stvoritelj svijeta na vrhu šamanskog stabla. Jelen i kozorog imaju uumjetnosti ovih stepskih naroda veliku ulogu kao "totemi". Skitsko-sarmatski narodi supoznavali ovakve figurice. Kod njih se nalaze kao grobni prilozi kao u Ust-Labinskoya kod Krasnodara.Iz Atilinog doba samo nam je poznat motiv orla od svih zoomorfnih motiva. Raširenost je ista kao i kod ostalihkonjaničko-nomadskih elemenata i nalazi se u muškim i ženskim grobovima društveno vodećeg sloja Huna.Najčešće se nalazi samo glava ptice grabljivice, a iznimno cijela ptice. Orao je sigurno već u Atilino doba imaoveliku ulogu u umjetnosti Skita i Sarmata i bio je kod stepskih naroda centralne Azije važan slikovni motiv.Predmeti koji su ukrašeni orlovskim glavama su oružje, konjski ham, ogrlica, dijademe (predmeti koji su i udrugim periodima i kulturama nosioci simboličnih znakova).Predmeti ukrašeni orlovskim motivom iz Atilinog doba pronađeni su u slijedećim nalazištima: dijademe iz Šipova iKerča nadvisuju dupli orlovi, u Kara-Agaču ukras s dvije orlovske glave, u Musljumovu je zlatna ogrlica nanaglašenom mjestu ukrašena orlovom glavom, u ratničkim grobovima u Borovoje i Szeged-Nagyszeksos orlovske glave čine završetak zlatnog kloazoniranog jezička remena, u Beč-Leopoldaui Esztergam-Gran brončane kopče, u Szirmabezenyau i na poluotoku Taman stavljene su orlovskeglave na okov završetka dugog mača, u Pokrovsk-Voschodu na otvor korica, u Jakuszowicama iKudinetu ukrašen je ular skupocijenog konjskog hama. Samo je ratničkom grobu Concesti kaokopča nepoznate upotrebe sačuvan zlatni kloazonirani primjerak kraljevske ptice u cjelosti. →Veliki značaj za konjaničko-nomadske grupe dobiva u Atilino doba te je utjecao na germanskuokolinu, čak iako je kod nekih istočnogotskih plemena još prije provale Huna bio simbol moći. Tomožemo zaključiti po najstarijoj predodžbi orla na velikim zlatnim fibulama iz Petroassa-otuda sepretpostavlja da su Goti za vrijeme njihova boravka na području Ponta i prije susreta s Hunimapreuzeli motiv orla. Motiv su mogli preuzeti i od Huna preko Sarmata na Pontu. S druge strane sigurno je da se ugermanskim nalazima s Podunavlja i pograničnih područja motiv orla na pojavljuje prije 5.st. tj. kad i ostali nalaziAtilina kompleksa. Na zapadu kod Merovinga pojavljuje se stoljećima kasnije na stupnju zlatnih drški mačevaHilderika i Klodviga, dok se u istočnogotskoj Italiji i zapadnogotskoj Španjolskoj koristiisključivo kao jedini zoomorfni motiv, kao i u Atilino doba.Atilodobni motiv orla kao kulturno-povijesni fenomen je samo sekundaran. U prvomredu simbolika orla se temelji na religijsko-povijesnim iskazima. U svezi kulta mrtvih isahranjivanjem možemo povezati još neke predmete. To su ornamentalne kopče od →bronce presvučene zlatnim limom s iskucanim bradatim muškim glavama u nizu, a činilesu vjerojatno porub konjskog hama. Ovi nalazi potječu iz istočnih nalazišta hunskog razdoblja. Kod svih sahrananalaze se kao prilozi: sedla, stremeni i konjski ham-nerijetko su brončani limovi na ovim←predmetima bili ukrašeni ljuskama. I drške kopalja i cipele pokojnika ponekad supresvučene ljuskastim limom. Prilozi sedla, oglavnik i dr. odgovaraju običajimacentralnoazijskih konjaničkih naroda, oni su vjerovali da se orlova moć može magijskipretočiti na sedlo i druge predmete.15