Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

More documents

Recommendations

Info

Pečati iz Brescie su u odnosu na druge rađeni u manjem formatu i brižljivije su rezbareni. Kod drugih se javljajurazličito formirani mali kvadratići, mali rešetkasti rombovi i mali križevi. Izgleda da malo oćuvanih pečata izVicenze i Cividalea pripada istom krugu.2. PLITKI ORNAMENTPored pečatnih ukrasa koji su kod Langobarda najviše primjenjivani oblici ukrasa, pojavljuje se i plitki ornament.Najčešće je primjenjivan jednostavni ukras s rombom. Česti su ukrasi ucrtanih trokuta, motivi grane jele, okomitecrtice, kosi oštri trokuti, zmijolike linije.3. VALOVITO UDUBLJENI FRIZValovito udubljeni frizovi, koji se povremeno pojavljuju, kao na boci iz Flera, skromni su oblici ornamenta koji seveć mogu naći na kasnorimskoj uporabnoj keramici.ZAKLJUČAKLangobardska keramika u Italiji sastoji se u prvom redu od tipova posuda koje treba uzeti kao daljnji razvitakoblika donesenih iz Panonije. Karakteristične posude su: posude za vodu u obliku tuljca, tobolca, trbušaste, tepehari. Ukoliko su ukrašene, ukazuju na pečatno ili glatko ukrašavanje. Osim ovih tipično “barbarskih” posudanalazimo i različite staklenke i posude, čiji su oblici već prije postojali i koje su Langobardi preuzeli.Područje tipično langobardskog materijala proteže se od Friulia preko Venecije i Lombardije do Piemonta. Zaostala područja, izuzev dva trbušasta pehara iz groba iz Nocera Umbra, nema dokaza. Usporedba keramičkihpriloga iz Testone ili brešanskih polja i Nocera Umbra i Castel Trosina pokazuje da su vladale znatne regionalnerazlike, iako su i tu kao i tamo u grob stavljane skoro samo posude koje su pripadale posudama za piće. Prema kartirasprostranjenosti sve te radionice nalazile su se u zapadno-istočnoj liniji sjeverno od rijeke Po. Iako do danasradionice nisu pronađene mogu se do sada razlikovati dva kruga lončarskih radionica kojima će se budućimiskopavanjima vjerojatno moći dodati i drugi. Ta dva tipa su: piemontska i prešanska grupa. Keramika iz Brescieu pečenju i eleganciji, te po kvaliteti daleko nadilazi piemontsku.U kojem se krugu trgovalo s posudama jedne radionice ne može se reći zbog rijetkih istovjetnosti pečatnih ukrasa.Nedavno se pokazalo da su u Testoni i Beinascu pronađene posude s istom vrstom ukrasa kao što se to pokazalo iza dvije daljnje posude od kojih jedna potječe iz okolice Varesea, a druga iz okolice Reggio di Emilia.Na osnovu materijala koji je na raspolaganju ne može se ništa zaključiti ni o veličini radionica. No, može seustvrditi s relativnom sigurnošću da se nije radilo o velikim pogonima za masovnu proizvodnju. Izgleda da jejedino u okolici Brescie postojala dobro uređena lončarska radionica koja je bila u mogućnosti ravnomjerno pećiposude. Rasprostranjenost tipično langobardske keramike s jasnim težištem na matična područja-Friuli, Venecija,Lombardija, Piemonte-isključuje sumnje u to da su italsko-langobardsku keramiku zaista proizvodili Langobardi.Jedino u slučaju brešanske robe može se ovisno o okolnostima pretpostaviti radionica koja je radila u rimskojtradiciji. Za ovakvo razmišljanje značajan je materijal s groblja kod tvrđava Nocera Umbra i Castel Trosino, koji suprilično udaljeni od centara proizvodnje langobardske keramike. Tamo je keramika, osim dviju već spomenutihposuda, potpuno drugačije oblikovana.Izgleda da su ovdje postojale jedna ili više radionica koje su proizvodile keramiku u rimskoj tradiciji, a nju jekoristila posada tvrđava. Posude su imale gotovo isključivo oblik vrča. Koliko se dugo nakon zauzimanja zemlje idalje proizvodila “barbarska” keramika, ne može se na osnovu nejasnih veza nalaza sa sigurnošću ustvrditi.Testonsko groblje je predugo bilo u upotrebi da bi se mogli povlačiti zaključci o starosti posuda koje otuda potječu.Slično je i s nalzima iz muzeja u Novari i Vercelli.Određeno uporište imamo za nalaze u Beinascu (Piemonte). Tamo su pronađene posude s lijevanom brončanomgarniturom pojaseva, koji su obliku trokuta, što je bila uobičajena forma u 1.pol.7.st. Iz nalaza iz Milzanello(Brescia) imamo kasne priloge koji mogu potjecati najranije iz sred.7.st. Niti 1953. otkopani grob muškarca izCividale Gallo ne sadrži oružje koje bi se moglo preciznije datirati, nego u 7.st.Dakle izgleda da su se posude proizvodile barem do sred.7.st. Preciznija kronologija ne može se utvrditi i zbogtoga što keramika u Italiji nije prošla nekakav konkretniji razvojni put.146
TIPOVI NALAZA1) KNEŽEVSKI GROBOVI-grobovi kraljeva, članova vladarskih obitelji, pojedinih dostojanstvenika. Najčešćesu to predmeti od zlata, nakitni predmeti. U ženskim grobovima su najčešći nakitni predmeti: jedna ili češće dvijefibule koje su prikapčale i držale haljinu, nekad još jedna fibula. Fibula s unazad povijenom nogom jekarakteristična za 2.pol.5.st.. česte su ogrlice-perlice od jantara, staklene paste u kombinaciji sa zlatnim i srebrnimperlicama. Prstenje. Naušnice.2) DEPOI-skrovita mjesta gdje su u ratu pohranjivani predmeti (Petrosa, Szilagysomlio, Blago Apahida…).147
Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
Page 172 and 173: Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
Page 174 and 175: GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
Page 176 and 177: 4) Vratni lančić od zlatne žice
Page 178 and 179: ← 29) Dva okova za remenje od poz
Page 180 and 181: V. otvor korica je izrađen od zlat
Page 182 and 183: POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
Page 184 and 185: itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
Page 186 and 187: MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
Page 188 and 189: ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
Page 190 and 191: (orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
Page 192 and 193: RoboviU grobovima nemaju priloga. S
Page 194 and 195: IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono
show all

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?