CASTEL TROSINONalazi se na desnoj strani potoka Castellano, sjeveroistočno od Ascoli Picena, na vrhu jedne hridi. Nekropola jesistematski istražene 1893-96. Radi se o tri povezana groblja-Santo Stefano, Contrada Fonte i Contrada Campo.Otkrivena je 237 grobova, siromašnijih od onih na nekropoli Nocera Umbra. Česti su i grobovi bez opreme.Grobovi su orijentirani u smjeru istok-zapad. Samo devet grobova čine izuzetak (orijentirani su S-SI – J-JI). Četirisu glavna tipa grobnica:• Grobne jame pravokutnog ili trapezoidnog oblika, drveni sanduk• Male, plitke grobnice eliptičnog i ovalnog oblika, gdje su pokopani najsiromašniji u nekom drvenom sanduku• Grobne jame pravokutnog oblika, djelomično ili potpuno prekrivene pločama škriljevca• Grobnice sa zidovima, podom i prekrivačem od kamena, oko crkve.U sredini nekropole Santo Stefano, na malom uzvišenju, otkriveni su temelji jedne crkvice. Crkvica je imala vrataprema istoku. Bila je duga 8,4 m bez apside. U crkvi i oko nje su nađene zidane grobnice.Grobovi ratnika. Pored glave najčešće se nalazi češalj od kosti ili bjelokosti i okrugli štit. Na desnom boku jemač, široke, dvostruke oštrice. Desnom ramenu je vrh koplja. Na lijevom je boku nož ili scramasax čvrste, ravne izaoštrene oštrice i kratki bodež, zatim luk i tobolac s željeznim strelicama, na dva ili tri krila. Oko struka je pojasnagarnitura, bilo od željeza, bronce, srebra ili zlata. Na prsima su stajale zlatne pločice, često oblikovane kao križ.Grobovi konjanika imaju dodatne priloge: zdjele od bakra ili bronce za hranjenje konja i škare (forfex) zapodstrizivanje konja, te konjske žvale, dijelove konjske opreme i sedlo.U grobovima muškaraca (ne ratnika) imamo: dijelove pojasne garniture, pokoji nož, tanjur ili vrč od terakote ilikoju staklenu posudu, štitovi se rade od drva sa srednjim željeznim ispupčenjem (umbo).Grobovi žena sadrže: zlatne igle za kosu, zlatne naušnice, zlatne pribadače, prstenje na dva polja (vjenčani prstenGerontius i Regina) ili s umetnutim almandinima, ogrlice od staklene paste i zlatnih pločica, zlatni bizantski novac,ametist. Na odjeću su se prišivali zlatni križići, srebrne fibule. Tu su i posude od gline, tanjuri, staklene čaše,toaletni predmeti, češljevi od kosti ili bjelokosti. Alatke za rad nisu zastupljene, izuzev nekoliko utega, te vretenaod gline ili stakla.Keramika. I ovdje se uvijek javlja jedna posuda u grobu, s izuzetkom groba 37, gdje je uz jednu posudu nađenakeramička lucerna. Otkriveno je 45 posuda, više primjeraka u muškim (ne ratničkim) grobovima.Gornja granica nekropole je 578., što potvrđuju novčići i to solidi (Anastazije I (491-518), Justinijan I (528-565),Justin II (565-578), Tiberije II (578-582), Mauricije (582-602)). Pokapanje je počelo krajem 6. i nastavilo se dokroz 7.st.Individualan je askos oblika ovna, jako shematiziran. Lucerna oblika hemisferične posudice s tek malo naglašenimkljunom pripada tipu koji je teško datirati.U Castel Trosinu primjećuje se šire primanje italskih oblika. Keramika ima analogije s langobardskom nekropolomu Grossetu, 1.pol.7.st.Keramika na nekropolama Nocera Umbra i Castel TrosinoKeramički materijal se može podijeliti na dvije grupe:• -veći dio keramike je siromašan oblicima, loše pečen, velikih dimenzija i loše fakture, keramika je rađena kaopo nekom kalupu, nestalo je obrtničke rutine• -količinski manja grupa, keramika od čiste gline, dobro pečena, ponavlja se u oblicima.Ekonomska kriza u Italiji krajem 6. i poč.7.st. uvjetuje osiromašenje umjetnosti i obrta. Stvara se ekonomijazatvorenog tipa što se manifestira serijom lokalnih radionica. Keramika se proizvodi samo za internu lokalnuupotrebu. Opadanje keramičke proizvodnje počinje od kasnocarskog doba.144
LANGOBARDSKA ŽIGOSANA KERAMIKA IZ ITALIJEU knjizi "Industrie langobarde" (izašla 1888.) J.de Baye se prvi pozabavio langobardskom žigosanom keramikomiz Italije. Od tada langobardska keramika gotovo da nije bila istraživana. Sve sljedeće radnje isključivo su se bavilemetalnim predmetima. Od tada su istraživanja bila isljučivo zasnovana na fotografijama iz originalnih izvještaja pasu objavljivani uvijek isti predmeti (4 posude iz Testone, 2 iz Nocera Umbra, i tu i tamo jedna posuda iz Brescie iliCividalea). Tako je J.Werneru i I.Bonu, u njihovom zajedničkom radu o Langobardima iz Panonije, naraspolaganju bilo samo 8 posuda iz Italije za usporedbu. Ti, uvijek isti primjerci nisu davali reprezentativni presjeklangobardske keramičke proizvodnje. U ovom radu obuhvaćene su sve dostupne posude talijansko-langobardskeproizvodnje.UVODU panonskom razdoblju lutanja Langobarda može se promatrati jedan fenomen na području keramičke proizvodnjekoji se iznenada pojavio. Umjesto prijašnje uobičajene, ručno rađene kućne i seoske keramike, pojavljuje seiznenada roba visoke kvalitete. S novim oblicima posuda mijenja se i ukrašavanje. Umjesto prije uobičajnogklinastog ukrasa, koji se utiskivao, pojavljuju se u većem broju glatki uzorci ili uzorci s urezanim ukrasom. Glavnitipovi nove vrste keramike su: fine savinute šalice, tikvaste posude i vrećasti vrčevi.Sličan razvitak se da ustvrditi kod Gepida, njima susjednih plemena na istoku. Tamo se također pojavljuju iznenadakvalitetne bogato ukrašene posude. Ova očigledna poklapanja su bila povod za pretpostavke, da su ovi novikeramički oblici nastali kod obaju plemena. Ne može se objasniti od kojih su lončara proizašle ove promjene, jer segotovo nikakvi ostaci radionica nisu mogli pronaći i istražiti. U vezi s tim važan je način na koji je nastala ukrašenai glačana keramika, jer se u potpunosti razvila prilikom dolaska Langobarda u Italiju. Ona se temeljito razlikuje odsve prethodne keramike u Italiji, pa se bez problema može razlučiti.Langobardska ili (kako se najčešće naziva u Italiji) "barbarska" keramika se promatra kao neposredni predrazvojnove panonske robe. Svi su tipovi zastupljeni osim savinutih šalica.Nije moguće procijeniti u kojoj mjeri keramika iz Italije ocrtava proizvodnju langobardskih lončara jer posude kojestoje na raspolaganju, s iznimkom nekih šalica, potjeću iz grobova (grobni su prilozi). Tako na raspolaganju stojeposude za tekućinu koje predstavljaju samo dio iz vjerovatno velike keramičke produkcije. U langobardskim segrobovima, pored posuda langobardskog oblika, nalazi se i talijansko tzv. rimsko posuđe, koje vjerovatno potjećeiz rimskih radionica čija se proizvodnja odvijala i dalje.UKRASI1. PEČATUkras je kod svih italskih posuda utiskivan s pojedinačnim pečatima u još mekanu glinu. Naizgled i pravilnopečaćene posude pokazuju ipak nepravilan razmak između pečata pri pažljivijem promatranju. Kod neki je pečattoliko jako utisnut da su se s unutrašnje strane oblikovala ispupčenja. Pečati su najvećim dijelom bili načinjeni oddrva ili kosti (ili bronce). Iz Italije dosad nisu poznata nalazišta pečata. Iz Danske postoji pečat od pečene gline uobliku uskog valjka. Na gornjoj strani je kockasto polje, a na donjoj rešetkasto. Najčešći pečati koji su sačuvani, aiz merovinškog su vremena, napravljeni su od koštanih vrškova rogova goveda i jelena. Od ovih je najviše poznatihiz Nizozemske, Porajnja i Njemačke.Drugi problem koji nam predstavljaju sačuvani pečati je pitanje njihovih proizvođača. Glineni su pečati izrađivanisa samim posudama. Teži je problem kod koštanih predmeta. Izgleda dokazano nalazima iz Zülpicha da su ovipečati izrađivani od obrtnika koji su radili s kostima, a ne od lončara. Brončani su sigurno također rađeni odspecijalnih ljevača bronce.Ova činjenica omogućava da su vrlo slični ili isti pečati mogli naći svoju rasprostranjenost na jednom vrlo velikompodručju. Pri ovom se treba voditi računa kod uspoređivanja pečata, jer pred sobom možemo pratiti širenjekeramike jedne radionice, kao i širenje jedne radionice pečata.Kad se usporede svi pečati iz Italije vide se neke prostorne zakonitosti. U Piemontu prevladavaju veliki pravokutnipečati, ovome se još pridaje grupa velikih pečata s kockastim poljem i jedna mala grupa ovalnih koji sukombinirani s malim rombovima. Rijetki su međutim u Piemontu okrugli i pečati u obliku rozete.Na posudama iz zapadne Lombardije najčešći su rozetni te poluokrugli pečati, a veliki pečati su do sada rijetki.Ponekad se javljaju i mali, te veliki rombovi.145
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173: Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175: GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177: 4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179: ← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181: V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183: POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185: itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187: MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189: ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191: (orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193: RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono