ončanoj podlozi koji je neobrađen, s malo zakovica, pričvršćen na oglavnik bio →bi ukrašen utisnutim geometrijskim ornamentima ili ljudskim maskama, a često i samandinima i jeftinim priljepljenim staklenim oponašanjem almandina.Posebno obilno su takvim prilozima opremljeni istočni grobovi: Šipovo, NižnajaDobrinka, Novogrigorijevka, Pokrovsk-Voschod, i zapadna nalazišta: Levica-Leva,Pecs-Ueszoeg i Szeged-Nagyszeksos. Kod ovih predmeta upadljiva je lomnost inepotpuna tvrdoća pa ne izgledaju kao predmeti za svakodnevnu upotrebu. Tada sepostavlja misao da su i oni kao npr. zlatni lukovi namijenjeni samo za sahranu.Masivni su bili samo ulari sa željeznim posrebrenim šipkama za među zube.Pritege ulara su bile drvene, brončane, srebrne sa zlatnimćelijama i almandinima ili željezne s kaneliranom →prevlakom od zlatnog lima. Mnogostrukost materijala odkojeg se sastoje ulari karakteristična je za Atilino doba ipokazuje koju su vrijednost za vodeći sloj Hunskogcarstva imali raskošni oglavnik i uzde.BRONČANI KOTLOVITipično su hunski proizvod. Javljuju se kao rekviziti konjaničkonomadskihgrupa. Jajoliki kotlovi s okomitim, na rubovima postavljenimručkama s tri izbočine su srednjoazijskog porijekla i nalazimo ih kodVolga-Alana, kubanskih Sarmati, Huna, na Tienšanu. Na lokalitetuBorovoje u Kazahstanu su nađeni poluloptasti s četiri drške, a negdjeimaju i dvije.Zahvaljujući istraživanjima arheologa Tokoča, Alföldia, Nestora iFetticha određuju se visoki brončani cilindrični kotlovi, koji se premajednoj zatvorenoj skupini nalaza iz Hoeckrichta (Šleska) označavaju kaokotlovi tipa Hoeckricht, kao glavni hunski oblik 5.st.→Kotlovi su visoki između 45 i 88 cm i lijevaju se iz jednog dijela od bakrai bronce. Mogli su biti lijevani s nogom. Izlivene ručke koje se podižu vertikalno iznad ruba, ili su pravokutne spolukružnim izbočinama ili su ukrašenene gljivastim dodacima.Pronađeni su u ovim nalazištima (od istoka prema zapadu): Bijsk (Altai), Perm, Osoka (Simbirsk, kotao oko 60 cmvisok), Engels-Pokrovsk (Volga), Stavropol (kotao visok 45cm s nogom), Ivanovka (Jekoterinoslov), Celei(Sucidova), Dessa (visok 54 cm), Toertel (Mađarska, visok 88cm), Kopos-Voelgy (Mađarska), Hoeckricht (Šleska,visok 55 cm), Cholan Soane (Francuska).Zbog težine i tanke forme mogli su se držati samo na šipkama ili na užetu. Ručke su pri tome služile kao uređaj zadržanje, dok je za zatvaranje služio drveni poklopac. Njihova stabilnost naspram ostalim brončanim posudamačinila je izlivene kotlove posebno pogodnim za nomadski način života. Kod brzog mijenjanja mjesta mogli su bitiprenošeni na leđima konja, bez posebnog osiguranja. Oni su vjerojatno jednako upotrebljavani u sakralne svrhe kaoi u svakodnevnom životu. Ostaju striktno povezani snalazištima istočnih ratnika-konjanika i nakon pada hunskevlasti više se nigdje ne nalaze, čak ni u azijskim stepama.DIJADEMEDijademe je dio nošnje plemenitih žena. Imaju dugu tradiciju.U bogatim skitskim kurganima južne Rusije rijetko nedostajudijademe. I u sarmatskim krugovima pronalazimo dijademe. Ubosporskim radionicama u Kerču prave se vrpce od zlatnoglima tj. dijademe grčke tradicije u 3. i 4.st., a korištene su kaogrobni prilozi tzv. mrtvačke krune. Dijadema iz Kerčapovezana je statistički s dijademom iz Hoeckrichta (Šlezija) iz5.st. Takve dijademe iz Hoeckrichta nisu bile samo grobniprilozi nego su ih nosili i živi ljudi.↑Dijademe su vrpce od brončanog i zlatnog lima podijeljene u nekoliko vodoravnih i okomitih polja s ćelijama uobliku trokuta, rombova, krugova i kapljica ispunjenih poludragim kamenjem.14
Kao dio ženske nošnje nisu bile samostalne već su se nosile kao čeoni obruč za kape od tkanine ili za veo i zato sepovezuju sa zlatnim sljepoočničarkama. Ovakve dijademe su pronađene od Kazahstana do Mađarske u nalazištima:Hoeckricht (ukrašena trokutastim, romboidnim i pravokutnim almandinima), Beryozovka kod Pokrovska (Volga),Šipovo, Vreche-Jabločno (Don), Kara-Agač (dijadema s ukrasom u obliku zvončića), Csorne (zapadna Mađarska),Kerč (čeonu ploču nadvisuje slika dvije ptice grabljivice s očima od romboidnih almandina), Kagalik kod Alma-Ate (istočnoazijski utjecaj, ukras od niza figura: ljudi-ptice jašu na feniksima, kozorozima, ovnovima, te guske uletu, medvjed, jelen, krilati konj,zmajevi-lavovi…). Možemo ih označiti sve kao ženske grobove bez ostatakaoružja. U ovim ženskim grobovima nisu pronađene fibule, dok su u istovrernenim i po društvenoj ljestviciistovjetnim germanskim grobovima pronađene fibule, ali ne i dijademe pa se može zapaziti osnovna razlika unošnji. Kod vodećih obitelji stepskih naroda od skitskog do hunskog razdoblja, takve su čeone vrpce odnosno kapebile važan dio ženske svečane nošnje.SIMBOLIKA ORLA I KULT MRTVIHFiligran iz Verchne-Jabločna (područje Dona) pokazuje stablo s pticom i heraldički →grupirane parove jelena i kozoroga. Stablo s pticom grabljivicom na krošnji pripadareligijsko-povijesnom univerzalnom osnovnom motivu i temelji se na mezopotamskomprastarom mitu o drvu života. To je svjetsko drvo s nebeskim orlom, orlovo drvo kod starihPerzijanaca, u religijskoj slici kod starih Germana “sveznajući orao”, kod sjevernosibirskihplemena orao kao stvoritelj svijeta na vrhu šamanskog stabla. Jelen i kozorog imaju uumjetnosti ovih stepskih naroda veliku ulogu kao "totemi". Skitsko-sarmatski narodi supoznavali ovakve figurice. Kod njih se nalaze kao grobni prilozi kao u Ust-Labinskoya kod Krasnodara.Iz Atilinog doba samo nam je poznat motiv orla od svih zoomorfnih motiva. Raširenost je ista kao i kod ostalihkonjaničko-nomadskih elemenata i nalazi se u muškim i ženskim grobovima društveno vodećeg sloja Huna.Najčešće se nalazi samo glava ptice grabljivice, a iznimno cijela ptice. Orao je sigurno već u Atilino doba imaoveliku ulogu u umjetnosti Skita i Sarmata i bio je kod stepskih naroda centralne Azije važan slikovni motiv.Predmeti koji su ukrašeni orlovskim glavama su oružje, konjski ham, ogrlica, dijademe (predmeti koji su i udrugim periodima i kulturama nosioci simboličnih znakova).Predmeti ukrašeni orlovskim motivom iz Atilinog doba pronađeni su u slijedećim nalazištima: dijademe iz Šipova iKerča nadvisuju dupli orlovi, u Kara-Agaču ukras s dvije orlovske glave, u Musljumovu je zlatna ogrlica nanaglašenom mjestu ukrašena orlovom glavom, u ratničkim grobovima u Borovoje i Szeged-Nagyszeksos orlovske glave čine završetak zlatnog kloazoniranog jezička remena, u Beč-Leopoldaui Esztergam-Gran brončane kopče, u Szirmabezenyau i na poluotoku Taman stavljene su orlovskeglave na okov završetka dugog mača, u Pokrovsk-Voschodu na otvor korica, u Jakuszowicama iKudinetu ukrašen je ular skupocijenog konjskog hama. Samo je ratničkom grobu Concesti kaokopča nepoznate upotrebe sačuvan zlatni kloazonirani primjerak kraljevske ptice u cjelosti. →Veliki značaj za konjaničko-nomadske grupe dobiva u Atilino doba te je utjecao na germanskuokolinu, čak iako je kod nekih istočnogotskih plemena još prije provale Huna bio simbol moći. Tomožemo zaključiti po najstarijoj predodžbi orla na velikim zlatnim fibulama iz Petroassa-otuda sepretpostavlja da su Goti za vrijeme njihova boravka na području Ponta i prije susreta s Hunimapreuzeli motiv orla. Motiv su mogli preuzeti i od Huna preko Sarmata na Pontu. S druge strane sigurno je da se ugermanskim nalazima s Podunavlja i pograničnih područja motiv orla na pojavljuje prije 5.st. tj. kad i ostali nalaziAtilina kompleksa. Na zapadu kod Merovinga pojavljuje se stoljećima kasnije na stupnju zlatnih drški mačevaHilderika i Klodviga, dok se u istočnogotskoj Italiji i zapadnogotskoj Španjolskoj koristiisključivo kao jedini zoomorfni motiv, kao i u Atilino doba.Atilodobni motiv orla kao kulturno-povijesni fenomen je samo sekundaran. U prvomredu simbolika orla se temelji na religijsko-povijesnim iskazima. U svezi kulta mrtvih isahranjivanjem možemo povezati još neke predmete. To su ornamentalne kopče od →bronce presvučene zlatnim limom s iskucanim bradatim muškim glavama u nizu, a činilesu vjerojatno porub konjskog hama. Ovi nalazi potječu iz istočnih nalazišta hunskog razdoblja. Kod svih sahrananalaze se kao prilozi: sedla, stremeni i konjski ham-nerijetko su brončani limovi na ovim←predmetima bili ukrašeni ljuskama. I drške kopalja i cipele pokojnika ponekad supresvučene ljuskastim limom. Prilozi sedla, oglavnik i dr. odgovaraju običajimacentralnoazijskih konjaničkih naroda, oni su vjerovali da se orlova moć može magijskipretočiti na sedlo i druge predmete.15
- Page 2 and 3: HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5: FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7: JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9: Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11: ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13: DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 16 and 17: U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19: NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21: Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23: 7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25: Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27: Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29: ← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31: ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37: Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53: ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55: 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57: Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59: 8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61: 10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63: adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97:
LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99:
Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101:
Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103:
Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105:
KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107:
DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109:
AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111:
PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113:
varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115:
Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117:
ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119:
Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121:
U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123:
Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125:
NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127:
TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129:
KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131:
IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141:
POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143:
RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145:
CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147:
Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149:
POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151:
U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153:
ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155:
LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157:
IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159:
izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161:
5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono