IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napisao je djelo: “Povijest langobardskih kraljeva”PAVAO ĐAKON- napisao je djela: “Historia Langobardum” u 6 knjiga, “Historia Romana” (do Justinijana)PROKOPIJE v. Izvori za Istočne GoteANDRIJA IZ PERGAMA-napisao je djelo: “Povijest Langobarda”DJELA O LANGOBARDIMAI.Bona: Langobardi u MađarskojN.Aberg: Goti i Langobardi u ItalijiJ.Werner: Langobardi u PanonijiMATERIJALNA KULTURA*NALAZIŠTA U ITALIJI: Tanelo, Santilavo, San Salvatore kod Čedada… U PANONIJI: Kešteli Fenekpušta(zlatni nakit), Kešteli Dobogo (pojasne garniture)…Većina autora se bavi povijesnom problematikom, pa nedostaje studija o tipologiji i kronologiji pokretnogmaterijala njihovih nekropola, pošto naselja još uvijek nisu otkrivena.Od arheoloških lokaliteta, koji se mogu vezati za Langobarde svakako da je najznačajniji Kranj-njihovo isturenouporište k Panoniji, u kome je njihova vojna posada boravila do oko 600. S prostora bivše Jugoslavije poznato jejoš 30 lokaliteta: slučajnih (Vratolom, Vače, Vinkovci, Drnovo, Polhov Gradec, Brkač, Samobor i Roč ...) ilisistematski otkrivenih (Kranj, Rifnik, Mejice, Bela Cerkov, Brežac ...).Langobardski su nalazi prilično malobrojni uprkos tolikom broju lokaliteta, a mogu se s dosta sigurnosti izdvojitiod ostalog germanskog pokretnog materijala.Gledano u cjelini upotrebljavani materijal je prilično luksuzne izrade, dok je keramika skromnija i manje nalaženanego kod Gepida. Dijelom i na osnovu toga može se vidjeti razlika u odnosu na gepidsku kulturnu ostavštinu, skojom je langobarski materijal ipak najsličniji jer su neko vrijeme zajedno živjeli. Moramo voditi računa i o tomeda li nađeni predmeti pripadaju ranijoj ili kasnijoj fazi njihove povijesti, kada su zanatski proizvodi već podvelikim utjecajem romanizacije.Osnova langobardske materijalne kulture ogleda se u vrlo karakterističnom ženskom nakitu, koji su sačinjivaliuglavnom lučne fibule s tri, pet ili devet krakova na polukružnoj glavi i male pločaste S fibule s životinjskim,ponajviše motivima sokola. Langobardske žene su najradije nosile naušnice s privjeskom oblika poliedra ili malekorpice, kopče različitih oblika i izrade, ukosnice tipa stilus, đerdanske niske sastavljene od višebojnih perlirazličitog oblika i porijekla, željezne gravirane narukvice i slično.Opremu muškarca-ratnika možemo naslutiti na osnovu nalaza konjaničkog groba iz okoline Buzeta. Od oružja jenosio mač, duži bojni nož, strijele germanskog tipa, a da je imao i štit dokaz su dvije pozlaćene polukružnezakovice s umba štita iz Brežca. Nalazi žvala, orme i okova potvrđuju da je bio konjanik.Utilitarni predmeti su slični kao i kod ostalih germanskih plemena, a zastupljeni su keramikom, koštanimčešljevima, iglama, keramičkim pršljenima, kresivima, kremenima, alkama i sličnim predmetima.1. NAKIT I UKRASNI PREDMETIOd nakita i ukrasnih predmeta upotrebljavali su fibule različitih tipova (klasične lučne, fibule s proširenom nogom,krstolike, pločaste), pojasne kopče, naušnice i karakteristično prstenje, ogrlice i perle, narukvice, ukrasne igle,privjeske, uglavnom nalaženo u ženskim grobovima.LUČNE FIBULE-Kao i kod ostalih Germana, fibule predstavljaju prilično pouzdano sredstvo za identifikaciju.Fibule ovog tipa su s tri, pet ili devet krakova na polukružnoj ili pravokutnoj glavi, rađene tehnikom lijevanja bilood bronce ili srebra, ili potom i pozlaćene. Takvi primerci su nadeni u Rifniku i Kranju. U Kranju je uiskopavanjima s kraja 19. i poč.20.st nađeno oko 700 grobova, od čega je veliki broj langobardskih. Sličnihprimjeraka ima na više lokaliteta na koruškom dijelu Austrije ili u Sloveniji, u istočnogotskim nekropolama, kaonpr. u Dravlju.130
FIBULE S PROŠIRENOM NOGOM-Za nalaze fibula s proširenom nogom možemo sa sigurnošću tvrditi da sulangobardske, jer ih nalazimo samo na njihovim nekrolopama. Na glavama imaju po pet, sedam ili devet krakova, anoga im je zoomorfno ili geometrijski ukrašena i malo proširena. Najviše primeraka nađeno je na najvećojlangobardskoj nekropoli na prostoru bivše Jugoslavije, Kranju, zatim u Rifniku, okolini Ptuja i na PolhovomGradcu. Nekoliko primjeraka nađeno je na istočnogotskoj nekropoli u Dravlju i u austrijskom dijelu Koruške. Sobzirom na nalaze fibula obje ove varijante na nekropoli Dravlje, M.Slabe tvrdi da su se spomenuti primjercinalazili samo u istočnogotskoj upotrebi, a nisu njihov proizvod, a još manje da je sama nekropola langobardska.KRIŽOLIKE FIBULE-Kao prilog nalazimo i manje fibule križolikog oblika, koje Vinski datira u vrijeme prijenjihove seobe za Italiju. U pitanju su nalazi iz Osijeka, Ptuja, a evenutalno i Novih Banovaca.Činjenica je da se banovački komadi nikako ne mogu pripisati Langobardima i ovdje su uzeti samo, ne bi li mogliposlužiti kao neka vrsta vremenske analogije kod objašnjenja razvojnog procesa ove varijante fibula. Vinski smatrada se banovački primjerci mogu datirati negdje u 4.st., u kasnocarsko vrijeme i da predstavljaju prijelaznu formu kakasnijim pločastim fibulama, a pogotovu onim s naglašeno proširenim krakovima križa. U okviru ove grupemožemo razlikovati obične s kukastim križem (Osijek) od onih čiji krakovi završavaju stiliziranim životinjskimglavama, bilo da su glave okrenute na lijevo ili desno.PLOČASTE FIBULE “S” I “E” OBLIKA-Od svih varijanti i tipova langobardskih fibula, za njih sunajkarakterističnije one pločaste oblika slova S, koje bi po svojim stilskim osobinama mogle biti opredjeljene u tzv.panonsku fazu njihove povijesti. Takvi primjerci su poznati s lokaliteta Vače, Rifnika, Kranja I i Vinkovaca. Upitanju su brončane ili srebrne pa pozlaćene, rađene u tehnici lijevanja s rovašenjem, a oči na stiliziranimživotinjama tehnikom nieliranja.Iz Novih Banovaca potječe i brončana, lijevana i rovašena fibula oblika slova E, s ptičjim glavama na krajevima inedostajućom željeznom iglom. Primjerak je svakako langobardski proizvod, no možda u gepidskoj upotrebi.Analogija su primjerci iz Kranja i Varpalote i datiraju se u 568. Postoji pretpostavka da su svi ovi primjerci fibulasa zoomorfnim motivima nastali pod utjecajem barbarske kasnoantičke provincijske rimske proizvodnje. Fibule sasličnim motivima nađene su u Karojbi i iz okoline Novog Mesta. J.Kovačević navodi da se za Langobarde moguvezati i nalazi fibula iz Drnova kod Krškog, Polhovog Gradeca, a možda i lokaliteta sv.Gore nad Zagorjem inekoliko manjih.DVOGLAVE FIBULE-Vinski i B.Marušić se sasvim slažu da bi kao langobardske trebalo ubrojiti i primjerke izVelog Mluna, Mejica, Brežca, a određenih analogija imaju i s nalazom iz Osora na Cresu. Po svojoj izradi itipologiji, sigurno je ovakva vrsta fibula bila rađena u radionicama romaniziranog stanovništva, no postojimogućnost da su ti komadi bili u langobardskoj upotrebi, pošto je pored fibula, u grobu, nađen veoma tipičanlangobardski materijal.Dakle, osim najkarakterstičnijih S i E oblika, Langobardi koriste još i tipične lučne s više pupoljaka na lepezastojglavi (istočnogotske), dvoglave (romaniranog stanovništva) i križolike (kasnoantičko nasljeđe), mada to nije njihovproizvod, već ga samo importiranog upotrebljavaju. Upotreba ovih raznorodnih varijanti nam je jasnija ako u obziruzmemo poznatu činjenicu o sposobnosti njihovog prilagođavanja.NAUŠNICE-Dosta ih je nađeno u Kranju i Bledu, u Rifniku i po jedan primjerak u Velikom Oreheku i Morleku(brončana naušnica s dvije male kvačice), koju D.Svojšak datira do u 7.st., a B.Marušić smatra da je ovaj primjerakvrlo blizak po tipu onim iz Brkača i Modrušana, i to bi mogao biti dokaz, i to arheološki, da su Istočni Goti naseliliAlemane u Istru. Najbrojnije su one s poliedarskom jagodom, s privjeskom od staklene paste, pa naušnice skoničnom košaricom koja je ukrašena filigranskim nitima (Veliki Orehek) kakvih je prilično u Langobardskimnekropoloma u Italiji. Takvi tipovi naušnica datiraju se okvirno u 2.pol.6.st., dakle poslije njihove seobe.PRSTENJE-U modi je tada bilo prstenje, naročito tzv. arhitektonskog tipa. Takvi su oblici česti u Italiji iFranačkoj, dok su kod nas nađeni u Samoboru, Kranju, Bledu i Velikom Oreheku. U svom radu o prstenju ovogtipa Vinski navodi da su ime dobili po obliku ukrasa na kruni prstena. Obično su to zlatni primjerci s ležištem uvidu različitih arhitektonskih detalja, ciborija bazilike ili stubića u vidu malih arkada, kao primjerci iz Kranja iSamobora. Na osnovu ostalih grobnih priloga i analogija, ovo prstenje se datira u 2.pol.6. i 7.st. Osim ovakvogprstenja iz Polhovog Gradeca potiču, kao slučajni nalazi, dva brončana prstena bez dekoracije (nalaz se njimapripisuje na osnovu analogija).131
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173: Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175: GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177: 4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179: ← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono