KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka, polukružna okovna pločicaUKOSNICE-Jakovo, Boćar3. PREDMETI UPOTREBNOG KARAKTERAČešljevi-od kosti, s jednim ili dva reda zubaca opće sukulturno dobro kasne antike i čest nalaz na germanskimnekropolama. Javljaju se u grobovima oba spola, a čestisu i dječjim grobovima.Prema ornamentalnim motivima mogu se podijeliti udvije grupe:• -češljevi s geometrijskim motivima, izvedenikombiranjem raznih pravocrtnih elemenata• -češljevi s ornamentikom koncentričnih krugova subodom na sredini i nizom polulunastih ureza.Za dvorede češljeve smatra se da vodeporijeklo iz kasnoantičke materijalne kulture, agermanski su svijet prodrijeli posredstvom Ponta i južne Rusije.← Od ostalog toaletnog pribora nađena je jedna kozmetička ili kultna ŽLIČICA u grobu br.5.PRŠLJENOVI-razlikujemo dvije vrste pršljenova:-obične keramičke, bikoničnog oblika-luksuzne, u obliku perlica velikih dimenzija koji imaju samo simboličnoznačenje. Nalazimo ih u ženskim grobovima. →KRESIVA I KREMENI-česti su u muškim grobovima. Nošeni su ili obješeni opojasu ili u kožnim torbicama ili u drvenim kutijama. Po pravilu su kresiva popraćena s 1-5 kremenihkamenčića (često su to prapovjesni artefakti u sekundarnoj upotrebi).POSUDE OD KERAMIKE I STAKLA-vrlo su rijetke na ovoj nekropoli.Nađena je samo jedna staklena posuda u dječjem grobu br.3. (→) i dvijekeramičke posude u grobovima br.1. i 12.Staklene posude u grobovima su vrlo rijetke, dok su na franačkim nekropolamamerovinškog vremena masovna pojava.ZAKLJUČAKKrajem 5. i u 1.pol.6.st. na teritoriju Pannonie Secundeduže ili kraće zadržavali su se Istočni Goti, Gepidi iHeruli, te je pitanje kojem je narodu pripadala ovanekropola.S obzirom na zemljopisni položaj bilo bi logičnoočekivati da je herulska, ali pošto ne raspolažemomaterijalom sigurne herulske provincijencije pomoćtražimo u pisanim izvorima. Naime, pisani izvoriopisuju Herule kao izrazito ratnički narod, dok arheološki nalazi na ovoj nekropolipokazuju da se ovdje radi o narodu koji se bavio zemljoradnjom i stočarstvom.Predmeti s nekropole su proizvod domaće radinosti jedne sredine, te nemamiješanja elemenata što bi mogli očekivati kod Herula koji su bili poznati popljačkanju. Nadalje nalazi pokazuju da se ovdje radi o jednom dubljemkršćanskom supstratu.Dakle, ovdje se radi o ili o Gepidima na koje ukazuju i tri deformirane lubanje ili oIstočnim Gotima. No nalazi nisu tipični za Istočne Gote.Nekropola je najvjerojatnije nastala nakon povlačenja Gota iz Srijema (535.), a neu vrijeme prve gepidske kolonizacije, jer se veći dio predmeta vezuje za 1.pol.6.st.,a ne za kraj 5.st. Prema broju do sada otkopanih nalaza sahranjivanje na ovojnekropoli moglo se vršiti sve do 567., odnosno sve do gepidske katastrofe.128
LANGOBARDIPOVIJEST Langobardi su zanimljivi jer su zadnji germanski narod koji se pojavio na prostoru bivšeJugoslavije, u vrijeme kad je bizantska vlast u stalnom opadanju i u nemogućnosti da im se suprotstavi (kaonekoliko desetljeća ranije Gepidima i Istočnim Gotima).Povezanost s ovim prostorom možemo pratiti od poč.6.st., od vremena kada naseljavaju predjele između Dunava igornje Tise. Iz svoje prapostojbine na prostoru oko Rajne, Vezera i Nekera, Langobardi se tijekom 4. i 5.st.,najprije spuštaju u Moravsku, a nešto kasnije i u donju Austriju. Poslije pobjede nad Herulima zauzimaju predjeleizmeđu Dunava i gornje Tise. To je vrijeme kada su okruženi Bavarcima i Tirinžanima na zapadu i Gepidimajugoistoku, s kojima su u stalnim sukobima. Sukobe raspiruje i Carigrad u želji da pomoću novih saveznika što višeoslabi ojačalu gepidsku državu. Ti sukobi prerastaju u pravi rat u trenutku kad car Justinijan I. 546. zvanično sLangobardima sklapa savez pa oni naseljavaju oblasti sjeverozapadne Slavonije i sjeverozapadne Vojvodine. Tadaili koju godinu kasnije počinje skoro dva desetljeća duga langobardska okupacija rimske provincije Savije.Langobardi su zauzeli napuštena kasnorimska utvrđenja te su po dolasku na prostor današnje Slovenije stvorilineku vrstu limesa. Osnovna funkcija ovakog limesa je bila da brani bizantski Balkan od upada italskih Gota i svemoćnijeg franačkog kralja Teodoberta. Langobardi su su pomagali Carigradu i u sukobu sa srijemskim Gepidima,prvo neutralnošću, potom i vojno.Iako su samo nešto više od dva desetljeća bili na prostoru bivše Jugoslavije, Langobardi su bitno utjecali napromjene političke situacije (naročito jugozapad Vojvodine). Postavši carski saveznici primiču se sve višegepidskim teritorijama i ratni pohodi bivaju sve češći i intenzivniji. U dva naredna desetljeća vojnički su premoćni,no bez vidljivijeg uspjeha i zato s Avarima, 567., sklapaju vojni savez uz čiju pomoć uspjevaju definitivno uništitigepidsku državu.Već 568. dolazi do langobardske seobe ka Italiji u čemu je carigradska diplomacija imala vidnog udjela u ovojseobi dajući im prostor u neposrednoj blizini Ravenskog egzarhata u zamjenu za njihovo vojno savezništvo protivitalskih Gota i sve jačih Franaka. Oni se kreću putem Celeia-Emona-Aquilea (istim onim kojim je Atila sred.5.st.,vodio Hune na Rim). Uz put pljačkaju gradove na koje nailaze i upadaju u Italiju zauzevši njen sjeverni(Lombardija) i djelomično južni (Benevent i Spoleto) dio. Spajaju se s langobardskim snagama, koje su kaoplaćenici služili u bizantskoj vojsci u Italiji i osnivaju niz manjih državica koje egzistiraju sve do konačnog sloma uvrijeme Karla Velikog. U Italiju ih je doveo kralj Alboin kojem prijestolnica postaje Pavia. Alboin je 572. ubijen.Langobardi osnivaju dva vojvodstva: Benevent i Spoleto. Njihove su se rodovske zajednice zvale fare. 584. kraljpostaje Autarije, a njega nasljeđuje Agilulf. Kako su Langobardi bili arijanci, mrzili su Rimsku crkvu te su otimalicrkvene posjede. Konsolidacijom vlasti u Italiji kraljem postaje Grimoald, te odbacuju arijanstvo i prihvaćajukatolicizam. 751. kralj Aistul konačno zauzima čitavu oblast Ravenskog egzarhata, posljednju bizantsku provincijuu Italiji, osnovanu još krajem 6.st. No ubrzo dolazi do definitivnog sloma njihove države u Italiji. Prvo je franačkikralj Pipin Mali pobjedio 755. i 756. Aistula. Aistul I. i II. ugovorom u Paviji predaje papi egzarhat te Francimavlast u Italiji. Za kralja Deziderija dolazi do sloma langobardske države. Konačno ih uništava Karlo Veliki koji774. osvaja Paviju, proglašava se kraljem Franaka i Langobarda, te 780. osniva kraljevinu Italiju, na čelu sanjegovim sinom Pipinom. Dezider je još 774. zarobljen i poslan u Franačku. 787. Franci su osvojili Benevent. TakoLangobardi nestaju sa europske pozornice.Na svom putu k Italiji Langobardi dolaze do Istre, u kojoj je njihov etnički element zastupljen još nekolikodesetljeća kasnije zato je uzet raspon 546-oko 600, a ne onaj ustaljen, 545-568, jer su i poslije seobe za ItalijuLangobardi vidno zastupljeni u kultumoj ostavštini zapadne Slovenije i Istre). Zbog kratkotrajnog boravka u timkrajevima Langobardi nisu mogli istisnuti lokalno romanizirano stanovništvo, već su živjeli u zajednici s njima iprimili njihov kulturni utjecaj. Koristili su njihova već postojeća groblja za sahranjivanje svojih pokojnika. Dokaztome je nalaženje langobardskih ratničkih grobova na spomenutim prostorima.Pod Alboinom za Italiju polazi i dio pobjeđenih Gepida, zatim Goti i nešto romaniziranog stanovništva pa toobjašnjava veliko isprepletanje kulturnih utjecaja ovih naroda na koje nailazimo prilikom rada na langobardskimnekropolama nastalim poslije njihove seobe, za razliku od njihove prve tzv. panonske faze.Poslije njihovog povlačenja, provincija Savija je pod vlašću kagana Bajana, a kasnije se tu naseljavaju Sloveni, kojidolaze iz južne Dacije. Avari se povlače k istoku i Sloveni tada osvajaju čitav taj prostor.Langobardsku povijest možemo podijeliti na dvije faze: na period, od dolaska u naše krajeve pa do njihovogodlaska za Italiju, dakle od 546-568., dok bi druga faza bilo vrijeme kada oni žive u Furlaniji i samo povremeno,samostalno ili u zajednici sa Slovenima i Avarima, napadaju Istru i Primorje i do oko 600.129
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173: Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175: GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177: 4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono