Pod vlast Gepida 473. potpada Pannonia Secunda, ali nakon kratke bizantsko-gotske vlasti 504-536., ona jeponovno u njihovim rukama. U njihove okvire 539-551. ulazi i sjeverna Mezija te Dacija Ripensis. Zbog kršenjanagodbe Konstantinopolis više nije plaćao danak gepidskim kraljevima (plaćen svake godine od Ardarika doElemonda). Danak su ponovno počeli plaćati nakon iseljenja Gepida s područja južno od Dunava, za vladavineTurisinda.Nakon 536., rezidencija gepidskih kraljeva je Sirmium. Tu je arijanski biskup imao svoje sjedište. Posljednjigepidski kralj Kunimund pokušao je ovdje uvesti vlastiti lik na novcu.U sastavu gepidske države stanovništvo međurječja Dunava i Tise proživjelo je miran period, bez ratova i većihosvajanja, koji je trajao gotovo osamdeset godina, od 473. do 547. odnosno 551.Situacija se počela mijenjati tek kad su se 536. Langobardi na zahtjev Bizanta spustili u Pannoniu Primu, Valerijui Norik, te su na taj način postali neposredni susjedi Gepida. Godinu dana poslije u sjeverozapadnim dijelovimaGepidije izbili sukobi s Langobardima. Oni će trajati neprekidno sve do konačnog uništenja gepidske države 567.Do prvog ozbiljnog okršaja došlo je 551., u predjelu koji je poznat pod nazivom “Campus” ili “Feld” tj. usjevernom dijelu između Dunava i Tise, oko Szegedina.Nasuprot sjevernim krajevima, u južnim i istočnim dijelovima Gepidije, uključujući i južnu Bačku, život je jošneko vrijeme tekao normalnim tokom. Inače, na prostor Bačke, koja se nalazila duže vrijeme u sklopu gepidskedržave, nije došlo do intenzivnijeg naseljavanja Gepida. Izgleda da je Tisa u to vrijeme, ako ne politički ondaetnički bila granica Gepida, jer su zapadnije postojale samo manje koncentracije doseljenog stanovništva i to ublizini rijeke. Istvan Bona kaže da su Gepidi zbog efikasnije obrane svoje zapadne i sjeverne granice ostavljali kaopuste, nenaseljene zone.Sukob Gepida i Langobarda je s vremenom postajao sve izraženiji, posebno stoga što je Bizant upleo svoje prste.Između gepidske i langobardske vladarske kuće izbila je velika mržnja, zbog krvne osvete i nanijetih uvreda.Langobardi su uvidjeli da sami ne mogu slomiti gepidski otpor pa sklapaju savez s Avarima. Gepidi su napadnutiiz dva pravca, sa zapada od Langobarda i sa istoka od Avara, te su 567. podlegli. U tim borbama poginulo jemnoštvo gepidskih ratnika, na čelu s kraljem Kunimundom, dok su ostali prebjegli u Bizant ili su se pokoriliosvajaču. Gepidska je država prestala postojati.Godinu dana poslije, Langobardi se sele u Italiju jer ne mogu izdržati pritisak svojih novih susjeda-Avara. Zajednos njima odlaze i grupe gepidskog stanovništva, posebno zato što se posljednja gepidska princeza udala zalangobardskog kralja Alboina.Prostor gepidske države pripao je Avarima, a jedino je Srijem pripao Bizantu. Bizant i Avari su sklopili sporazum onenapadanju pa kad je došlo do sukoba nastradali su Gepidi. Teofilakt piše da su bizantski izviđači pogubili 30 000Gepida koji neočekijući borbe uživali u svetkovinama.Naselja Gepida koja su bila pod avarskom vlašću nekad su preseljavana, bilo iz ekonomskih ili nekih drugihrazloga. O prisustvu Gepida u Bačkoj možemo govoriti još krajem 6.st. i u 1.pol.7.st., a na to upućuju ranoavarskenekropole u Nadrljanu i Bačkom Petrovom selu. Broj Gepida se neprestano smanjivao. Ono malo što ih je ostaloraspršilo se po širokom prostoru srednje, južne i jugoistočne Europe, te se asimiliralo u novopridošlo stanovništvo.IZVORI ZA GEPIDEMENANDAR PROTEKTOR (govori o uništenju Gepida i bizantskoj pomoći Avarima) v. Izvori za AvareTEOFILAKT SIMOKATA (govori o ostacima Gepida pod avarskom vlašću) v. Izvori za AvareTEOFAN v. Izvori za AvareOSTAVŠTINA GEPIDAU arheološkim radovima Gepidima nije dodijeljena dolična pažnja pa “gotsko shvaćanje” djela Gepida još uvijekima jake korijene. Naime djelo i blago Gepida se vrlo često pripisuje Gotima, jer neprijateljske gotske kronikeimaju i danas negativan učinak u prosuđivanju. Pobjeda na rijeci Nedao im se osporava kao i predivno blagoSzilagysomlyo, te najljepša nalazišta groblja Apahida i Gava, te se pripisuju Gotima. U odnosu na istočnogotskokulturno dobro, gepidsko je skromnije zbog sjedilačko-ratarskog života (stočarstvo).122
Jedina kategorija nalaza iz vremena Huna je grupa bogatih ženskih grobova, koji se dokumentiraju prilozimavelikih plosnatih fibula, raskošnih ukosnica i prstenja, kao i zlatnih poliedarskih naušnica, metalnih ogledala,ogrlica, vrčeva i čaša. To su nalazišta: Maklan, Mađ, Tiszalok, Szekely, Balsa, Barabas iz područja gornje Tise. Utom prostoru naišlo se na neobično velik broj novca Arkadija, Teodozija II, Valentinijana III i Marcijana. Navedeniženski grobovi tvore jednu veliku, geografski dobro ograničenu nalazišnu grupu. Razlike između pojedinih komadanakita nisu velike, iako potječu iz različitih radionica.470ih se cijeli gepidski narod povlači prema jugu, dok se gepidska groblja iz doba Merovinga nalaze istočno odTise. Oni se pripisuju dvjema tipovima:• velika, nalik selima, gdje se najmanje stoljeće koristi polje grobova ( i niti jedan od njih nije u potpunostiistražen)• karakteristična mala gepidska groblja nalik pojedinačnim seoskim dvorištima.Seoska varijanta poznata je preko groblja kod Sente, dok su mala dvorišna groblja poznata iz Szorega i okoliceKizsombora. Temeljna svojstva ostaju nepromjenjena i u doba Merovinga. Radi se o tzv. grobljima u nizu, kojiimaju korjene još u vlastitoj istočnogermanskoj tradiciji, te u sarmatskoj tradiciji. Nažalost, većina grobova je još udavna vremena uništena tj. opljačkana. Jedan ženski grob iz 6.st. otkriven je 1929. kod Subotice. Pokojnica je okovrata imala sarmatski amulet (imitacija rimskog novca), što govori o vezi Gepida i Sarmata. Gepidsku pripadnostgrbova u Srbobranu je teško potvrditi. Tu je pored uobičajnih priloga (posuda, pršljena, noža i pređice) nađen ijedan stakleni riton. Daljna iskopavanja vršila su se na lokalitetu Čik kod Bačkog Petrovog sela. I ona daju tekneke podatke o životu Gepida na ovom prostoru do pojave Avara. Nekolicina ženskih grobova, otkopana je uokviru veće avarske nekropole iz 7.st. u Nadrljanu. Na prostoru središnje Vojvodine (Šajkaš) nađen je nalokalitetu Mađarsko groblje kod sela Lok fragment ukrašen ornamentom gusto postavljenih rombova izrađenih utehnici utiskivanja, što opet ne daje sto posto sigurne podatke.Skandinavske fibule izrađene u tzv. zvjerinjem stilu dospjele su za vrijeme Merovinga do Gepida i zajedno sfibulama Langobarda dobro su poznate. Pri kraju vladavine Gepidi preuzimaju luksuzne orlovske kopče. Gepidi suizrađivali i velike ukosnice od plemenitog metala u svojim radionicama, a ono što je karakteristično za njihoveproizvode je krimsko-gotski utjecaj-jedan od razloga što su se djela Gepida često pripisivala Gotima.Proizvodi lončarsva tehnički su bili dobro izrađeni. Karkateristična je romboidna žigosana dekoracija te dobrouglačane posude koje se mogu razlikovati po radionicama.Narastao je i broj nalazišta koja upućuju na oružje i nošnju. Tako su plemići nosili šljemove tipa Narona-Baldenheim i štit sa zlatnim zakovicama. Novim iskapanjima njihov se broj nije povećavao što govori da štitoviplemića u kasnogepidskom društvu nisu bili od velikog značaja. Upotrebljavali su i spate, strijele i koplja u oblikulovorovog lista.Otkrivanje spomenika kasne dvorske aristokracije očekuje se u prvom redu kod iskapanja Sirmiuma. Jedangrobovima obilježeni naseljeni kontinuitet mogao bi biti promatran samo na desnoj obali Tise.NALAZIŠTA:Novi Banovci, Srpski Krstur, Beograd, Boćar, Jakovo-Kormadin, Batajnica, Subotica, Srbobran, Bačko PetrovoSelo, Nadrljan, Lok-Mađarsko groblje…Sentes-Kokenicug na Kerešu, Dunafoldvar, Šentes-Nagihegi u Potisju, Kišombor, Šenteš-Berekhat, Mozoband,nekropola Kistelek…BLAGO SZILAGYSOMLYONakon što su gepidski plemići primili vijest o napadu Huna, oni skrivaju svoje blago. Netočno je ovo blago, aposebno ono iz Szilagysomlya dovoditi u vezu s dacijskim “transilvanijskim” Gotima. Naime, drevne graniceDacije su istočno od Szilagysomlya i još dalje na istoku iza dva velika gorska lanca u području današnjeg Cluja,nekadašnje naseobine Zapadnih Gota.Istočna kulturna strujanja, posebno ona s Ponta i iransko-prednjeazijska odigrala su važnu ulogu, pored grobljaApahida za datiranje nalazišta zlata Szilagysomlyo i Pietroasa koja tvore jedan zajednički kulturni horizont.123
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73: Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75: Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77: NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167: ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169: BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171: Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono