Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

KRIŽOLIKI NAKIT NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJEOd kada je kršćanstvo priznato u Rimskom Carstvu, tj. od Konstantina Velikog, pojavljuje se sukscesivno u toku4.st., pogotovu poslije 400., sve više manifestacija kršćanskih simbola u umjetnosti kasne antike.Prastaro vjerovanje u moć amuleta, vrlo rašireno u postkonstantinskom vremenu, više-manje u svim provincijamaCarstva, pogotovo je oživjelo kao popratna pojava hodočasništva u Svetu zemlju kao značajnog fenomenaranosrednjovjekovnog kršćanstva. Za kasnoantičko kršćanstvo bio je uz druge simbole, karakterističan kaonajstariji sveti monogram u različitim varijantama kombiniran gdjekad s prikazom križa.Sam motiv križa, poznat u starokrščansko vrijeme, nije ušao u javnu upotrebu kao simbol prije kraja 4.st., takođerkao carska insignija, proširivši se zapravo od početka kao jasan znak distinkcije kršćana od nekršćana-tj. nije biosamo privilegirana oznaka predstavnika crkvene ili svjetovne vlasti.Križ je kao starokršćanski oblik, uočljiv na mnogim spomenicima, počevši od kasne antike-na plastici od kamena,drva, slonovače, metalnim izrađevinama. Koristio se u zlatarstvu, ne samo u kultne svrhe, nego i u funkciji nakita,ali ne prije ranog 5.st.Sasvim je razumljivo da je motiv križa u prvom redu karakterističan za istočnorimske proizvode od plemenitogmaterijala 5-6. odnosno 7.st. i dalje za čuveno zlatarstvo bizantskih radionica. Na kasnoantičkomranosrednjovjekovnom nakitu u relativno je većem broju zastupljen oblik tzv. grčkog križa od oblika tzv. latinskogkriža, iako ta razlika u obliku križa varira i u nekoliko drugih oblika-tada nije imala ono značenje koje je primilaznatno kasnijim crkvenim raskolom.Arijanska hereza, nastala u Aleksandriji u 4.st. koliko god se inače kobno manifestirala u odnosu na pravovjernucrkvu nije se odrazila na upotrebu nakita 5.,6. i 7.st. kNakitni predmeti s motivima križa služili su kao mali relikvijari ili kao amuleti.Do sada prikupljeni broj nalaza križolikog nakita s područja bivše Jugoslavije iznosi barem 36 primjeraka. Nalazikrižolikog nakita podijeljeni su u dvije skupine prema tipološkom i stilskom kriteriju, a samo donekle pokronološkom jer je vremenska razlika između njih neznatna, odnosno dijelom su skupine istovremene-prva skupina5. i 6.st., druga 6. i 7.st.Prvu skupinu čine prsteni i pektoralni križevi od zlata s ulošcima od almandina i granuliranim ukrasom.PRSTENJEStobi-Arkanđelova crkva, kod Gradskog (Makededonija)-u biskupovoj rezidenciji, 5. st. nađen je zlatni prsten,kolut od pletene žice, kruna u obliku križa ima 4 uloška plošno brušenih almandina, a nedostaje uložak u centralnojkružnoj ćeliji.Između Zrmanje i Cetine-zlatni prsten s granuliranim ukrasom na kolutu i centru krune, križ na kruni ima 4uložena jednaka plošno brušena almandina.Gala-Gacko, kod Čitluka (Aequum), slučajan nalaz na kasnoantičkom lokalitetu, zlatni prsten ukrašen nakaneliranom kolutu i na kruni granulacijom, po jedna kružna ćelija nalazi se na svakom vrhu križolike krune, a petapo sredini.PEKTORALNI KRIŽEVIGornje Turbe-Pašinac, kod Travnika, nalaz koji se sastoji od niza kružnih aplika, s prikazima janjeta i anđela, nanajvećoj aplici ženski portret s natpisom XAPIC. Tom nakitu pripada plošno brušenih alamandina.Solin-Manastirine, zlatni križić s ulošcima plošno brušenih almandina, povrh križića petlja, a dolje tri alkice odzlatne žice.Barbat na otoku Rabu-zlatni križić na prednjoj strani, pri vrhu krakova ukrašen trokutasto komponiranimmotivom granulacije, datiran u 6.st.Drugu skupinu čine: fibule, privjesci, agrafe, te kopče od srebra i bronce. Svi se oni datiraju u 6. i 7.st.FIBULE IZ GROBOVAGračanica, Ulpiana na Kosovu polju-u ženskom kneževskom grobu s osobito bogatimprilozima: velika lučna fibula, par lučnih fibula itd., te kasnoantička-ranobizantskabrončana fibula oblika stilizirane ptice (goluba), kao i križolika brončana fibula s ukrasomkoncentričnih krugova, vjerojatno su lokalni proizvod, dat. oko 550.117