ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU 6. i 7.st. postoji još jedna zasebna, mlađa skupina tzv. istočni tip željeznih šljemova. Konstruirani su bezzakovica od više šipkolikih provjesala ili od brojnih šipki opletenih žicom ili opšivanih remenjem, a često supokriveni gustim lamelama bez ukrasa. Ovaj tip šljema je centralnoazijskog porijekla (dokazan je na zidnomslikarstvu u istočnom Turkmestanu odakle je dospio na crnomorsku obalu. U Kerču, u grobnici u katakombi iz6.st. nađena su dva šljema. Istočni tip šljema ušao je s Ponta oko 600., posredstvom Avara i u germansku upotrebu,kao i u kasnogepidsku, što dokazuje nalazište Band u Transilvaniji iz ranog 7.st. Takve su šljemove već upoodmaklom 6.st. poznavali i Langobardi-nalazište Castel Trosino u pokrajini Marche i Nocera Umbra u Umbriji(oko 580-620.).Ovaj tip šljema prikazan je na reljefnoj čeonoj pločici s nalazišta Val di Nievole u Toscani, koja prikazuje liklangobardskog vladara Agilulfa (591-615.) s oružanim dostojanstvenicima. Pločica je od pozlaćenog bakrenoglima, a poč.7.st. aplicirana je na šljem pokriven lamelama koji nije sačuvan, a dokaz je rekonstruirani željezni šljemiz plemićkog groba s nalazišta Niederstotzingen u Wurttembergu.Jedini nalaz istočnog tipa šljemova na području bivše Jugoslavije pronađen je slučajno 1969. kao naplavina uzdesnu obalu Drave blizu mjesta Legrad na položaju Šoderica. Reproduciran je neočišćen, u stanju u kakvom jenađen. Šljem je od željeza, donekle stožasta oblika, a na njemu se naziru ostaci šipkolikih traka i ostaci tjemenepločice sa šupljim šiljkom za perjanicu. Šljem je bio pokriven željeznim lamelama. Na njima i na bazi šljemapostoje rupice za opšivanje remenjem i prišivanje kožne postave. Ponegdje su vidljive zakovice. Vjerojatno je upoodmaklom 6.st. bio u langobardskoj ili možda ranoavarskoj upotrebi.116
KRIŽOLIKI NAKIT NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJEOd kada je kršćanstvo priznato u Rimskom Carstvu, tj. od Konstantina Velikog, pojavljuje se sukscesivno u toku4.st., pogotovu poslije 400., sve više manifestacija kršćanskih simbola u umjetnosti kasne antike.Prastaro vjerovanje u moć amuleta, vrlo rašireno u postkonstantinskom vremenu, više-manje u svim provincijamaCarstva, pogotovo je oživjelo kao popratna pojava hodočasništva u Svetu zemlju kao značajnog fenomenaranosrednjovjekovnog kršćanstva. Za kasnoantičko kršćanstvo bio je uz druge simbole, karakterističan kaonajstariji sveti monogram u različitim varijantama kombiniran gdjekad s prikazom križa.Sam motiv križa, poznat u starokrščansko vrijeme, nije ušao u javnu upotrebu kao simbol prije kraja 4.st., takođerkao carska insignija, proširivši se zapravo od početka kao jasan znak distinkcije kršćana od nekršćana-tj. nije biosamo privilegirana oznaka predstavnika crkvene ili svjetovne vlasti.Križ je kao starokršćanski oblik, uočljiv na mnogim spomenicima, počevši od kasne antike-na plastici od kamena,drva, slonovače, metalnim izrađevinama. Koristio se u zlatarstvu, ne samo u kultne svrhe, nego i u funkciji nakita,ali ne prije ranog 5.st.Sasvim je razumljivo da je motiv križa u prvom redu karakterističan za istočnorimske proizvode od plemenitogmaterijala 5-6. odnosno 7.st. i dalje za čuveno zlatarstvo bizantskih radionica. Na kasnoantičkomranosrednjovjekovnom nakitu u relativno je većem broju zastupljen oblik tzv. grčkog križa od oblika tzv. latinskogkriža, iako ta razlika u obliku križa varira i u nekoliko drugih oblika-tada nije imala ono značenje koje je primilaznatno kasnijim crkvenim raskolom.Arijanska hereza, nastala u Aleksandriji u 4.st. koliko god se inače kobno manifestirala u odnosu na pravovjernucrkvu nije se odrazila na upotrebu nakita 5.,6. i 7.st. kNakitni predmeti s motivima križa služili su kao mali relikvijari ili kao amuleti.Do sada prikupljeni broj nalaza križolikog nakita s područja bivše Jugoslavije iznosi barem 36 primjeraka. Nalazikrižolikog nakita podijeljeni su u dvije skupine prema tipološkom i stilskom kriteriju, a samo donekle pokronološkom jer je vremenska razlika između njih neznatna, odnosno dijelom su skupine istovremene-prva skupina5. i 6.st., druga 6. i 7.st.Prvu skupinu čine prsteni i pektoralni križevi od zlata s ulošcima od almandina i granuliranim ukrasom.PRSTENJEStobi-Arkanđelova crkva, kod Gradskog (Makededonija)-u biskupovoj rezidenciji, 5. st. nađen je zlatni prsten,kolut od pletene žice, kruna u obliku križa ima 4 uloška plošno brušenih almandina, a nedostaje uložak u centralnojkružnoj ćeliji.Između Zrmanje i Cetine-zlatni prsten s granuliranim ukrasom na kolutu i centru krune, križ na kruni ima 4uložena jednaka plošno brušena almandina.Gala-Gacko, kod Čitluka (Aequum), slučajan nalaz na kasnoantičkom lokalitetu, zlatni prsten ukrašen nakaneliranom kolutu i na kruni granulacijom, po jedna kružna ćelija nalazi se na svakom vrhu križolike krune, a petapo sredini.PEKTORALNI KRIŽEVIGornje Turbe-Pašinac, kod Travnika, nalaz koji se sastoji od niza kružnih aplika, s prikazima janjeta i anđela, nanajvećoj aplici ženski portret s natpisom XAPIC. Tom nakitu pripada plošno brušenih alamandina.Solin-Manastirine, zlatni križić s ulošcima plošno brušenih almandina, povrh križića petlja, a dolje tri alkice odzlatne žice.Barbat na otoku Rabu-zlatni križić na prednjoj strani, pri vrhu krakova ukrašen trokutasto komponiranimmotivom granulacije, datiran u 6.st.Drugu skupinu čine: fibule, privjesci, agrafe, te kopče od srebra i bronce. Svi se oni datiraju u 6. i 7.st.FIBULE IZ GROBOVAGračanica, Ulpiana na Kosovu polju-u ženskom kneževskom grobu s osobito bogatimprilozima: velika lučna fibula, par lučnih fibula itd., te kasnoantička-ranobizantskabrončana fibula oblika stilizirane ptice (goluba), kao i križolika brončana fibula s ukrasomkoncentričnih krugova, vjerojatno su lokalni proizvod, dat. oko 550.117
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67: 2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69: 6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71: 1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73: Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75: Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77: NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163: 10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165: U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono