Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

NJEMAČKAŠljem na šest provjesala iz franačkog kneževskog groba s nalazišta Morken. Popraćen je ranobizantskimsolidusom Tiberija II Konstantina (576-582.), pomoću kojeg se datira oko 600.Šljem na šest provjesala s nalazišta Krefeld-Gelepp iz franačkog plemićkog groba sa solidusom Anastazija I (491-518.) i datira se u 1.pol. 6.st.Uz šljem na šest provjesla sa nalazišta Planig nađen je novac Lea I (457–474.), a šljem je datiran na poč.6.st.Sva ova tri solidusa imala su funkciju obolusa, tj. pronađeni su in situ u ustima pokojnika. S područja koje sunaseljavali Alemani potječu još dva šljema na šest provjesla sa nalazišta Gultlingen (poč.6.st.) i Gammertingen(poč.7.st,) te Stossen sa područja Tirinžana iz 1.pol.6.st.FRANCUSKANajznačajniji je nalaz šljema na 6 provjesla iz okolice Baldenheima kod Strasbourga, s alamanskog groblja izkasnijeg 6.st. S ovog područja koje su naseljavali i Burgundi postoje i šljemovi s nalazišta Chalon-sur-Saone,pronađeni u rijeci. Dekoracija na čeonom obruču ovog šljema na šest provjesla prikazuje više gusto nanizanih inejasnih lovačkih scena, te šljem na šest provjesla pronađen u močvari sa nalazišta Vezeronce.ŠVICARSKAŠljem na četiri provjesla s burgundskog područja pronađen je u Švicarskoj kraj Ženevskog jezera pri ušću Rhone.SREDOZEMLJENa prostoru Sredozemlja nema šljemova tipa Narona-Baldenheim koji su sačuvani u grobovima, najvjerojatnije jerGoti, osobito Ostrogoti, nisu stavljali oružje, pa ni šljemove u muške grobove. Na području Balkanskog iApeninskog poluotoka šljemovi tipa Narona-Baldenheim javljaju se pretežno u antičkim urbanim naseljima,ponekad u ostavama ili na mjestu poprišta bitke.ITALIJAIz Italije potječu dva šljema: jedan na četiri provjesla iz antičkog naselja ili ostave sa nalazišta Toricella Peligna idrugi na šest provjesla iz Montepagana koji je po svojoj ikonografiji najraskošniji na Sredozemlju. Obrazna pločašljema pronađena je u spilji na poprištu bitke na nalazištu Frassasi.LIBIJAPronađen u antičkom urbanom nalazištu Leptis Magna, pri iskopavanju rimskog teatra. Moguće je da je ovaj šljembio u vlasništvu Vandala koji su bili u tijesnom dodiru s ostrogotskom državom u Italiji za Teodorika Velikog.Vjerojatna je i pretpostavka da je navedeni šljem ostatak ranobizantske prisutnosti u 6.st. na tom području.BARBARICUMPostoje i tri šljema ovog tipa koji su dospjeli izvan antičkog provincijalnog tla u Barbaricum. To su dva šljema načetiri provjesla s nalazišta Dolnie Semerovice u Slovačkoj i fragmentirani nalaz s baltičkog otoka Gotland, koji jevjerojatno pripadao šljemu na šest provjesla, a pronađen je na kultnom mjestu na nalazištu Tuna.AUSTRIJAPronađen je šljem na šest provjesla u grobu s nalazišta Steinbrunn (pripadao panonskim Langobardima).MAĐARSKAIz Mađarske potječe (obrazna ploča i fragmenti provjesla) šljem na šest provjesla iz groba sa nalazišta Szentes-Berekhat.BUGARSKAU Svištovu (utvrđeno antičko naselje Novae na desnoj obali Dunava) je nađena oštećena obrazna ploča. To ježeljezna podloga sa naslagom od bakrenog lima ukrašenom punciranim ornamentom krljušti na kojoj su vidljivitragovi pozlate i na rubu rupice za prišivanje postave.NEPOZNATA NALAZIŠTAPostoje dva nalaza s nepoznatih nalazišta. Prvi je šljem na četiri provjesla s nepoznatog nalazišta u Francuskoj iliNjemačkoj (danas u Lenjingradu). Drugi šljem je vrlo oštećen. Pronađeni su čeoni obruč i jedno provjeslo, apretpostavlja se da je bio na šest provjesla. Otkriven je u Dunavu, možda između Bratislave i Budimpešte (danas uBudimpešti).Svi šljemovi proizvedeni su i upotrebljavani od kasnog 5. i tijekom 6.st.PROIZVODNJAO proizvodnji postoje dvije teze:1. Po “italsko-ostrogotskoj” šljemovi tipa Narona-Balden su proizvođeni u ostrogotskoj Italiji, odakle su dospjelina područja sjeverno od Alpa, gdje su očuvani kao prilozi u grobovima germanskog vladajućeg sloja.2. Druga je "ranobizantsko-romanska" koju potvrđuje pojavljivanje šljemova na balkanskim nalazištima.115