23.08.2015 Views

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

prelaze u poprečni dio koji čini čeoni rub, niz trokuta se nastavlja bez podvostručavanja, tako da trokut sada kaozavršetak ima na vrhu krug. Prazna ploha iznad takvih trokuta ispunjena je raznim likovima. Na prednjoj stranišljema je crux gemmata (križ) sa slovima alpha i omega, a na susjednim provjeslima su golubice koje u kljunu držetrolisnu, možda maslinovu grančicu. Ostala provjesla prikazuju dva puta viseću krunu i stablo.2) Šljem na četiri provjesla je posve sličan šljemu na šest provjesala. Ukras na provjeslima izveden jepunciranim trokutima postavljenim nasuprotno-to je tzv. biserna punca. Uzdužna se provjesla s poprečnim sastajuna kutu pa nema prostora za figuralne prikaze, a načelo ukrašavanja trokutima moglo se posvuda održati. Čeoniobruč je skoro potpuno sačuvan. Ima ukras vijugave vinove loze, u čijim zavojima dolaze naizmjenice grozdovi sapticama koje ih kljucaju i lišće loze. Pri rubu ima rupice za prišivanje postave. Polja šljema (4) među provjeslimaispunjena su željeznim pločama bez ukrasa.Oba šljema su danas u Kunsthistorischen Museumu u Beču i vjerojatno su ostavština Ostrogota iz ranijeg 6.st.ŠLJEM IZ SALONEUnutar gradskih zidina Salone, približno u sredini istočnog dijela grada, u maloj ostavi, pronađen je 1906., in situšIjem na četiri provjesla bez čeonog obruča. Bakrena provjesla su karakterističnog oblika (preokrenuto slovo T).S unutrašnje strane sačuvali su se ostaci željezne kalote, koja je zakovicama pričvršćena na provjesla. Sredinaokomitih krakova provjesla savinuta je prema unutra, tako da je s vanjske strane postignut plitki hrbat. Ukras jeizveden tehnikom punciranja i tvori geometrijske i figuralne motive,a međuprostor je ispunjen sitnim kružićima.Tri provjesla su ukrašena motivom dviju suprotstavljenih ptica grabljivica, ispod je riba. Na jednom provjeslu sejavlja samo jedna ptica, nešto većih dimenzija i po sredini horizontalnog traka. Ptica i riba ispod nje okrenuta jeulijevo. Po tehnici ornamentiranja i po motivima ovaj šljem podudara se sa šljemom iz Batajnice. Podudarnost usmislu istog simbola euharistije (ptica grabljivica, riba) indicira izvjesnu radioničku srodnost pa se možepretpostaviti da je šljem iz Srijemu dospio tamo iz Salone, gdje se pretpostavlja da su boravili majstori specijalistiza izradu tih šljemova. Uz šljem je pronađeno i nekoliko primjeraka novca Justinijana I, te srebrna kopča za pojas santropomorfnom obrazinom na štitolikoj bazi trna, a pripada joj i srebrni jezičac s monogramom Licinius. Kopča ijezičac su ranobizantski proizvodi mediteranske forme i datiraju se oko ili nakon 600. tj. nakon justinijanovognovca i šljema. Šljem se danas nalazi u Zagrebu.Smatralo se da su šljemovi na bakrena provjesla s dalmatinskih nalazišta ostavština Ostrogota, ponajviše zbognjihove vlasti u provinciji Dalmaciji (trajala oko 40ak godina- 500-536/37.). Uz naronske šljemove nema popratnihnalaza koji bi indicirali vrijeme kada su ti šljemovi dospjeli u zemlju. No, bilo je moguće dokazati da je ostava uSaloni kasnija od ostrogotske prisutnosti). Ostava je, s obzirom na priloge, novac Justinijana I i srebrnu kopču sjezičcem, došla u zemlju u ranom 7.st., s krajnjom granicom 614. tj. u rano vrijeme vladanja Heraklija I (610-614).To je datum razaranja Salone uzrokovane provalom Avara i Slavena.ŠLJEM IZ BATAJNICEŠljem na četiri provjesla s nalazišta u okolici Batajnice u Srijem nađen je u grobu gepidskog ratnika-konjanika.Datiran je u vrijeme katastrofe gepidskog vladara Kunimunda 567. a u gepidski posjed dospio je vjerojatno izSirmiuma. Na provjeslima su dvije ptice, a između je riba, prekriveni su ljuskama.ŠLJEM IZ HERACLEE LYNCESTISHeraclea Lyncestis je urbano antičko naselja kod Bitole (postojalo do pred kraj 6.st.). Ovo je bizantski šljem sa šestmedaljona kršćanske konotacije, tj. sa simbolima justinijanskog novca. Rađen je po uzoru na istočnogotskešljemove na provjesla. Kalota kacige sastoji se od četiri komada korodiranog željeza bez dekoracija, povezanih sčetiri bakrena provjesla. Gornji dio kalote nedostaje, a nema ni pokrivala za nos. Provjesla su dekorirana punkcijomu motivu riblje ljuske. Dekoracija čeonog obruča ovog šljema je jedinstvena. Sastoji se od šest obrubljenih oblikainspiriranih numizmatikom s rozetom i ponavlja se prema unaprijed određenom odnosu.ŠLJEM IZ PRIMA IUSTINIANE (CARIČIN GRAD U SRBIJI)Prima Iustiniana je bila ranobizanstko utvrđeno urbano naselje na području prefekture Ilirik. U sloju paljevinepronađen je fragment provjesla od pozlaćenog bakra s rupama za zakovice i ukrasom trokuta te punciranimornamentom ljuski. Radi se o sastavnom dijelu konstrukcije nesačuvanog šljema (ranobizantski).ŠLJEM IZ SINJAŽeljezni šljem koji je po obliku i konstrukciji blizak šljemovima Narona-Baldenheim. Oni su (provjesla i čeoniobruč) raskošno ukrašeni, a šljem iz Sinja nije. Šljem s padine kastela Osinium u izvjesnom smislu je odsjev tj."skroman srodnik" raskošnih šljemova tipa Narona-Baldenheim. Ima četiri provjesla, svako s hrptom. Zakovicamasu provjesla pričvršćena na kružnu pločicu na vrhu i čeoni obruč na bazi šljema. Ima dvije obrazne pločice srupicama za kožnu postavu. Ovaj šljem ranobizantske radioničke pripadnosti, bio je po svoj prilici u ranobizantskojupotrebi u 6.st., najvjerojatnije za Justinijana. Provjesla nisu izravno usporediva s onima na krnjem šljemu iz113

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!