varijante te skupine šljemova-jedan je na četiri, a drugi na šest provjesla, pa je zbog toga opravdano taj tzv. zapadnitip šljemova nazvati tip Narona-Baldenheim.Osnovne značajke šljemova tipa Narona-Baldenheim1. konstrukcijska shema ili od četiri ili od šest masivnih bakrenih, najčešće pozlaćenih provjesla s hrptom posredini, dolje proširenih poput obrnutog slova "T"2. segmenti među provjeslima (željezne ploče) nekad prekriveni tankom naslagom bakra, pozlaćenog bakra ilisrebra3. kružna pločica na tjemenu s izbočinom poput gljivice ili ponekad s rupom (za perjanicu), spojena je zakovicamas provjeslima4. čeoni obruč od željeza obložen bakrenim pozlaćenim ili iznimno brončanim tiještenim limom5. sprijeda se katkad nazire trokutasta izbočina za željezni nosobran i izrezi za oči6. dijelovi šljema vezani su uočljivim brojnim polukuglasto ispupčenim zakovicama7. na čeoni obruč pričvršćene su dvije zaobljene obrazne ploče od željeza s naslagom pozlaćenog bakra ili bronce8. straga je željezni karičasti vratobran9. donji rub čeonog obruča šljema i rubovi obraznih ploča imaju niz rupica za prišivanje kožne postave i zavješanje karičica vratobranaSvi šljemovi ovog tipa međusobno su radionički i stilski vrlo srodni u obliku, konstrukciji i određenim varijacijamanjihova dekora.Ukras šljemovaBogato su ukrašeni specifičnom ornamentikom različitog obilježja.Na provjeslima je to tehnika punciranja i pozlata, ponajviše trokutasto komponirani motivimi ljuski, kojima supokrivene i obrazne ploče. Na provjeslima se nalaze puncirane kompozicije s figuralnim prikazima kršćanskogkulta (križ (crux gemmata), kalež (calix) i drugo liturgijsko posuđe, različiti amblemi (drvo života, viseće krune),simboli euharistije (ptice grabljivice, ribe)…).Na čeonim obručima ukrasi su izrađeni zlatarskom tehnikom tiještenja pomoću matrica (koptsko-ravenatski biljeg).Uočljivi su i znameni u medaljonima, a česti su prikazi grozdova vinove loze ili golubica u nizu.RadioniceRadioničkim središtem šljemova tipa Narona-Baldenheim smatra se gornjoitalsko-jadranski krug sjeverne Italije, tj.Ravenna kao kasnoantička metropola za vremena ostrogotske vlasti. Tu su djelovali majstori specijalisti, vrsnikovači-oružari i zlatari,premda se njihovo djelovanje može pretpostaviti i drugdje, npr. u Saloni (tada bila utijesnom dodiru s Ravennom). Osim Salone u obzir mogu doći i Thessalonice, Constantinopolis ili čak Alexandria.VrijemeŠljemovi ovog tipa proizvodili su se od kasnijeg 5. i kroz veći dio 6.st., odnosno od cara Anastazija I (491-518) iTeodorika Velikog (493-526) do cara Justinijana I (527-565) i možda Justina II (565-578). Datiranje jepotkrijepljeno jedva rabljenim ranobizantskim solidusima (oboli u tri slučaja u franačkim grobnim cjelinama uzbrojne priloge sa šljemovima na šest provjesla-nalazišta Planig, Morken i Krefeld-Gelepp).Nalazi šljemovaU Sredozemlju nema šljemova ovog tipa u grobovima. Na istočnojadranskoj obali Hrvatske šljemovi su nađeni uantičkim urbanim naseljima (u Naroni i Saloni). Na područje sjeverno od Alpa šljemovi su dospjeli manjetrgovinom, već najvjerojatnije darivanjem ili kao ratni plijen. Ti šljemovi nisu bili modni rekviziti kakvi se širetrgovinom, već su bili simboli moći vladajućeg sloja.Na prostoru bivše Jugoslavije nađeno je šest šljemova tipa Narona-Baldenheim (dva u Naroni, Salona, Batajnica,Heraclea Lyncestis, Prima Iustiniana, Sinj).DVA ŠLJEMA IZ NARONENajvažniji nalaz su dva međusobno nejednaka šljema pronađena u Naroni 1901. i 1902.1) Šljem na šest pozlaćenih bakrenih provjesala na koja su zakovicama prićvršćeni željezni segmenti prekrivenisrebrnim pločicama. Pri vrhu šljema provjesla su spojena okruglom pločicom s klipom od pozlaćenog bakra. Čeoniobruč nije potpuno sačuvan, napravljen je od željeza i obložen bakrenim limom ukrašenim tehnikom iskucavanja.Pri donjem rubu ima rupe za ušivanje kožne postave. Čeoni obruč obložen iskucanim limom od pozlaćenog bakrarazdijeljen je naizmjenice u četvorna i kružna polja. Prikazi u četvrtastim poljima jedva se raspoznaju, dok se ukružnim poljima životinjski likovi. Ovaj ukras identičan je onom na čeonom obruču šljema iz Baldenheima. Posvoj prilici tiješteni su jednakom matricom. Srebrne pločice su bez ukrasa. Provjesla su ukrašena tehnikompunciranja, a glavni ukrasni motiv su trokuti. Trokuti su nanizani jedan do drugoga uzduž rubova provjesla idodiruju se vrhovima, tako da među njima nastaju slobodna četverokutna polja. Na dijelovima gdje provjesla112
prelaze u poprečni dio koji čini čeoni rub, niz trokuta se nastavlja bez podvostručavanja, tako da trokut sada kaozavršetak ima na vrhu krug. Prazna ploha iznad takvih trokuta ispunjena je raznim likovima. Na prednjoj stranišljema je crux gemmata (križ) sa slovima alpha i omega, a na susjednim provjeslima su golubice koje u kljunu držetrolisnu, možda maslinovu grančicu. Ostala provjesla prikazuju dva puta viseću krunu i stablo.2) Šljem na četiri provjesla je posve sličan šljemu na šest provjesala. Ukras na provjeslima izveden jepunciranim trokutima postavljenim nasuprotno-to je tzv. biserna punca. Uzdužna se provjesla s poprečnim sastajuna kutu pa nema prostora za figuralne prikaze, a načelo ukrašavanja trokutima moglo se posvuda održati. Čeoniobruč je skoro potpuno sačuvan. Ima ukras vijugave vinove loze, u čijim zavojima dolaze naizmjenice grozdovi sapticama koje ih kljucaju i lišće loze. Pri rubu ima rupice za prišivanje postave. Polja šljema (4) među provjeslimaispunjena su željeznim pločama bez ukrasa.Oba šljema su danas u Kunsthistorischen Museumu u Beču i vjerojatno su ostavština Ostrogota iz ranijeg 6.st.ŠLJEM IZ SALONEUnutar gradskih zidina Salone, približno u sredini istočnog dijela grada, u maloj ostavi, pronađen je 1906., in situšIjem na četiri provjesla bez čeonog obruča. Bakrena provjesla su karakterističnog oblika (preokrenuto slovo T).S unutrašnje strane sačuvali su se ostaci željezne kalote, koja je zakovicama pričvršćena na provjesla. Sredinaokomitih krakova provjesla savinuta je prema unutra, tako da je s vanjske strane postignut plitki hrbat. Ukras jeizveden tehnikom punciranja i tvori geometrijske i figuralne motive,a međuprostor je ispunjen sitnim kružićima.Tri provjesla su ukrašena motivom dviju suprotstavljenih ptica grabljivica, ispod je riba. Na jednom provjeslu sejavlja samo jedna ptica, nešto većih dimenzija i po sredini horizontalnog traka. Ptica i riba ispod nje okrenuta jeulijevo. Po tehnici ornamentiranja i po motivima ovaj šljem podudara se sa šljemom iz Batajnice. Podudarnost usmislu istog simbola euharistije (ptica grabljivica, riba) indicira izvjesnu radioničku srodnost pa se možepretpostaviti da je šljem iz Srijemu dospio tamo iz Salone, gdje se pretpostavlja da su boravili majstori specijalistiza izradu tih šljemova. Uz šljem je pronađeno i nekoliko primjeraka novca Justinijana I, te srebrna kopča za pojas santropomorfnom obrazinom na štitolikoj bazi trna, a pripada joj i srebrni jezičac s monogramom Licinius. Kopča ijezičac su ranobizantski proizvodi mediteranske forme i datiraju se oko ili nakon 600. tj. nakon justinijanovognovca i šljema. Šljem se danas nalazi u Zagrebu.Smatralo se da su šljemovi na bakrena provjesla s dalmatinskih nalazišta ostavština Ostrogota, ponajviše zbognjihove vlasti u provinciji Dalmaciji (trajala oko 40ak godina- 500-536/37.). Uz naronske šljemove nema popratnihnalaza koji bi indicirali vrijeme kada su ti šljemovi dospjeli u zemlju. No, bilo je moguće dokazati da je ostava uSaloni kasnija od ostrogotske prisutnosti). Ostava je, s obzirom na priloge, novac Justinijana I i srebrnu kopču sjezičcem, došla u zemlju u ranom 7.st., s krajnjom granicom 614. tj. u rano vrijeme vladanja Heraklija I (610-614).To je datum razaranja Salone uzrokovane provalom Avara i Slavena.ŠLJEM IZ BATAJNICEŠljem na četiri provjesla s nalazišta u okolici Batajnice u Srijem nađen je u grobu gepidskog ratnika-konjanika.Datiran je u vrijeme katastrofe gepidskog vladara Kunimunda 567. a u gepidski posjed dospio je vjerojatno izSirmiuma. Na provjeslima su dvije ptice, a između je riba, prekriveni su ljuskama.ŠLJEM IZ HERACLEE LYNCESTISHeraclea Lyncestis je urbano antičko naselja kod Bitole (postojalo do pred kraj 6.st.). Ovo je bizantski šljem sa šestmedaljona kršćanske konotacije, tj. sa simbolima justinijanskog novca. Rađen je po uzoru na istočnogotskešljemove na provjesla. Kalota kacige sastoji se od četiri komada korodiranog željeza bez dekoracija, povezanih sčetiri bakrena provjesla. Gornji dio kalote nedostaje, a nema ni pokrivala za nos. Provjesla su dekorirana punkcijomu motivu riblje ljuske. Dekoracija čeonog obruča ovog šljema je jedinstvena. Sastoji se od šest obrubljenih oblikainspiriranih numizmatikom s rozetom i ponavlja se prema unaprijed određenom odnosu.ŠLJEM IZ PRIMA IUSTINIANE (CARIČIN GRAD U SRBIJI)Prima Iustiniana je bila ranobizanstko utvrđeno urbano naselje na području prefekture Ilirik. U sloju paljevinepronađen je fragment provjesla od pozlaćenog bakra s rupama za zakovice i ukrasom trokuta te punciranimornamentom ljuski. Radi se o sastavnom dijelu konstrukcije nesačuvanog šljema (ranobizantski).ŠLJEM IZ SINJAŽeljezni šljem koji je po obliku i konstrukciji blizak šljemovima Narona-Baldenheim. Oni su (provjesla i čeoniobruč) raskošno ukrašeni, a šljem iz Sinja nije. Šljem s padine kastela Osinium u izvjesnom smislu je odsjev tj."skroman srodnik" raskošnih šljemova tipa Narona-Baldenheim. Ima četiri provjesla, svako s hrptom. Zakovicamasu provjesla pričvršćena na kružnu pločicu na vrhu i čeoni obruč na bazi šljema. Ima dvije obrazne pločice srupicama za kožnu postavu. Ovaj šljem ranobizantske radioničke pripadnosti, bio je po svoj prilici u ranobizantskojupotrebi u 6.st., najvjerojatnije za Justinijana. Provjesla nisu izravno usporediva s onima na krnjem šljemu iz113
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33:
2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35:
U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37:
Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39:
12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41:
BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43:
ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45:
3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47:
Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49:
tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51:
slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53:
ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55:
2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57:
Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63: adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65: ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67: 2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69: 6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71: 1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73: Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75: Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77: NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133: PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135: OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137: NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139: • Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141: POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143: RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145: CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147: Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149: POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151: U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153: ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155: LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157: IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159: izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161: 5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono