23.08.2015 Views

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

varijante te skupine šljemova-jedan je na četiri, a drugi na šest provjesla, pa je zbog toga opravdano taj tzv. zapadnitip šljemova nazvati tip Narona-Baldenheim.Osnovne značajke šljemova tipa Narona-Baldenheim1. konstrukcijska shema ili od četiri ili od šest masivnih bakrenih, najčešće pozlaćenih provjesla s hrptom posredini, dolje proširenih poput obrnutog slova "T"2. segmenti među provjeslima (željezne ploče) nekad prekriveni tankom naslagom bakra, pozlaćenog bakra ilisrebra3. kružna pločica na tjemenu s izbočinom poput gljivice ili ponekad s rupom (za perjanicu), spojena je zakovicamas provjeslima4. čeoni obruč od željeza obložen bakrenim pozlaćenim ili iznimno brončanim tiještenim limom5. sprijeda se katkad nazire trokutasta izbočina za željezni nosobran i izrezi za oči6. dijelovi šljema vezani su uočljivim brojnim polukuglasto ispupčenim zakovicama7. na čeoni obruč pričvršćene su dvije zaobljene obrazne ploče od željeza s naslagom pozlaćenog bakra ili bronce8. straga je željezni karičasti vratobran9. donji rub čeonog obruča šljema i rubovi obraznih ploča imaju niz rupica za prišivanje kožne postave i zavješanje karičica vratobranaSvi šljemovi ovog tipa međusobno su radionički i stilski vrlo srodni u obliku, konstrukciji i određenim varijacijamanjihova dekora.Ukras šljemovaBogato su ukrašeni specifičnom ornamentikom različitog obilježja.Na provjeslima je to tehnika punciranja i pozlata, ponajviše trokutasto komponirani motivimi ljuski, kojima supokrivene i obrazne ploče. Na provjeslima se nalaze puncirane kompozicije s figuralnim prikazima kršćanskogkulta (križ (crux gemmata), kalež (calix) i drugo liturgijsko posuđe, različiti amblemi (drvo života, viseće krune),simboli euharistije (ptice grabljivice, ribe)…).Na čeonim obručima ukrasi su izrađeni zlatarskom tehnikom tiještenja pomoću matrica (koptsko-ravenatski biljeg).Uočljivi su i znameni u medaljonima, a česti su prikazi grozdova vinove loze ili golubica u nizu.RadioniceRadioničkim središtem šljemova tipa Narona-Baldenheim smatra se gornjoitalsko-jadranski krug sjeverne Italije, tj.Ravenna kao kasnoantička metropola za vremena ostrogotske vlasti. Tu su djelovali majstori specijalisti, vrsnikovači-oružari i zlatari,premda se njihovo djelovanje može pretpostaviti i drugdje, npr. u Saloni (tada bila utijesnom dodiru s Ravennom). Osim Salone u obzir mogu doći i Thessalonice, Constantinopolis ili čak Alexandria.VrijemeŠljemovi ovog tipa proizvodili su se od kasnijeg 5. i kroz veći dio 6.st., odnosno od cara Anastazija I (491-518) iTeodorika Velikog (493-526) do cara Justinijana I (527-565) i možda Justina II (565-578). Datiranje jepotkrijepljeno jedva rabljenim ranobizantskim solidusima (oboli u tri slučaja u franačkim grobnim cjelinama uzbrojne priloge sa šljemovima na šest provjesla-nalazišta Planig, Morken i Krefeld-Gelepp).Nalazi šljemovaU Sredozemlju nema šljemova ovog tipa u grobovima. Na istočnojadranskoj obali Hrvatske šljemovi su nađeni uantičkim urbanim naseljima (u Naroni i Saloni). Na područje sjeverno od Alpa šljemovi su dospjeli manjetrgovinom, već najvjerojatnije darivanjem ili kao ratni plijen. Ti šljemovi nisu bili modni rekviziti kakvi se širetrgovinom, već su bili simboli moći vladajućeg sloja.Na prostoru bivše Jugoslavije nađeno je šest šljemova tipa Narona-Baldenheim (dva u Naroni, Salona, Batajnica,Heraclea Lyncestis, Prima Iustiniana, Sinj).DVA ŠLJEMA IZ NARONENajvažniji nalaz su dva međusobno nejednaka šljema pronađena u Naroni 1901. i 1902.1) Šljem na šest pozlaćenih bakrenih provjesala na koja su zakovicama prićvršćeni željezni segmenti prekrivenisrebrnim pločicama. Pri vrhu šljema provjesla su spojena okruglom pločicom s klipom od pozlaćenog bakra. Čeoniobruč nije potpuno sačuvan, napravljen je od željeza i obložen bakrenim limom ukrašenim tehnikom iskucavanja.Pri donjem rubu ima rupe za ušivanje kožne postave. Čeoni obruč obložen iskucanim limom od pozlaćenog bakrarazdijeljen je naizmjenice u četvorna i kružna polja. Prikazi u četvrtastim poljima jedva se raspoznaju, dok se ukružnim poljima životinjski likovi. Ovaj ukras identičan je onom na čeonom obruču šljema iz Baldenheima. Posvoj prilici tiješteni su jednakom matricom. Srebrne pločice su bez ukrasa. Provjesla su ukrašena tehnikompunciranja, a glavni ukrasni motiv su trokuti. Trokuti su nanizani jedan do drugoga uzduž rubova provjesla idodiruju se vrhovima, tako da među njima nastaju slobodna četverokutna polja. Na dijelovima gdje provjesla112

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!