Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi
Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner donosi pregled razvoja metalnih ogledala u južnoj Rusiji(Kavkazu) do njihove pojave u nekim djelovima Europe. Ruskiarheolog P.Rau 1926. je napisao kratki pregled “O povijesti južnihruskih brončanih ogledala”, u kojem donosi da su ona preuzelaprincip oblika jonsko-skitskih ogledala. To je južnoruski tip. →To su kružne metalne ploče s postrance postavljenom drškom. To jeogledalo promjera 5-6 cm, izliveno iz bronce s privjeskom postrancei rupama za učvršćivanje drvene drške (česti trofej u južnoj Rusiji uženskim grobovima na donjoj Volgi, u Kerču i području Kubana).Stražnja strana ogledala je većinom plastično ukrašena, a ukras nesluži samo kao dekor, već i kao ideogram nekog simbola. To jekarakteristično ogledalo 3. i 4.st. u južnoj Rusiji. Taj je tip oko 400. spotiskivanjem narodnih grupa od Huna iz stepa sjevernog Kavkazaušao i u dolinu Kavkaza.Još prije ovih ogledala postojao je na Donu i na donjoj Volgi jedan novi tip ogledala, koji je oblikom pripadao←obitelji istočnih nomadskih ogledala, tip Mošary. Na stražnjojstrani ovih ogledala je bio izliveni linearni ukras, a prednja strana,koja je služila za ogledavanje je glatka. Ušica u sredini pločeogledala, na mjestu bočne drške, označava temeljnu promjenukonstrukcijskog principa. Ova ogledala vuku porijeklo iz Kine-Hanrazdoblje u prvom tisućljeću prije Krista.Sastav metala malobrojnih ogledala tipa Mošary nije poznat, ali velikbroj ogledala s ušicom, koja se u 5.st. iznenađujući skladno susreću usjevernom Kavkazu, južnojRusiji i Podunavlju, izlivena suiz legure bijelog bakra bogatog kositrom. U pogrebnom materijalu Rusije iPodunavlja spadaju ogledala s ušicom uvijek u grobne priloge žena.U Rusiji i Podunavlju nalaze se ogledala tipa Čmi-Brugetio. S tim tipom →obuhvaćena su ogledala s ušicom, s poput ljestvi podjeljenim rebrastimzonama oko slobodnog ili rebrastog srednjeg polja. U Podunavlju je tip Čmi-Brugetio zastupljen s 28 primjeraka i 25 nalazišta. U Rusiji je pronađeno 7nalazišta. Ovi nalazi smatraju se ostavštinom Istočnih Gota u Podunavlju. Jedino grob “Straže” premaantropološkim zaključcima nije germanski i dokazuje da je taj tip u upotrebi i u europskih Huna. Primjeri izPodunavlja, tipova Čmi-Brugetio sastoje se od legura koje sadrže velike količine srebra i kositra. Jedino iz nalazištaNovih Banovaca izvršen je pregled metala ogledala koji se sastoje od 65% bakra, 27% kositra, 7% olova i 1%primjesa.Metalna ogledala u istočnoj Aziji bila su kao grobni prilozi pravilo, i u muškim i u ženskim grobovima. Ona imajudvostruku ulogu: dio su toaletnog pribora, a pripisuje im se i magična moć.Nasuprot južnoruskim kavkaskim primjercima, skoro sva ogledala s ušicama iz Podunavlja ukoliko su nađena ugrobovima, su razbijena ili pokapana u dijelovima. To se primjećuje kod hunskog groba iz Straže, gotskih grobovaLam, Balsa, Zalkod, Tiszoloek; Mod, Miszla, Kosino-Mozokoszany, Košica-Kašan, Untersiebenbrunn, Loa, kodmoravskih grobnih nalaza iz Rokšica i Vicemilica i kod gepidskih i langobardskih ženskih grobova. Ta razbijenaogledala dokazuju da to nisu slučajni nalazi već su namjerno ritualno razbijeni i stavljeni u grob. Običaj razbijanjaogledala bio je kod Huna i Germana iz Podunavlja u 5.st. jednako raširen. Ugašen je poč.6.st. kada su nestalaogledala s ušicama i ogledala kao grobni prilozi.Grčki tip zamjenjuje kod Skita i Sarmata Mošary tip u 4.st.Tip Karpovka-St.Sulpice je raširen u Rusiji u 7.st.. stražnji ukras je sedam koncentričnih rebara.Bogatije ukrašen tip Čmi-Brugetio je tip-Berjozovka-Carnuntum-Moedling. To je ukras u obliku ljestvi ili cikcakrebrasti ukras postavljen u dvije koncentrične zone oko sredine ili je zamjenjen jednostavnim radijalnim,odnosno kukastim ukrasom.Prodiranje nomadskih ogledala duž Dunava u Mađarsku, donju Austriju i Moravsku bilo je povezano s prodiranjemhunske vlasti 5.st. Između deformacije lubanja i ogledala s ušicom postoji iznenađujuća srodnost do u pojedinosti:povezanost s mongolsko-hunskim elementima (Straže), spoj obiju pojava u nekim nalazištima (Loa, Rokšica,10
Vicemilice), pojava na mjestima kasnorimskih utvrda na Dunavu (Sucidava, Almus, Burgenae, Brigetio,Carnuntum) i preuzimanje istočnih formi ogledala u Atilino doba u Mađarskoj, donjoj Austriji i Moravskoj odstrane Germana pod Hunskim vrhovništvom. Neka istočna ogledala s ušicom iz avarskih i staromađarskih nalazištau Mađarskoj potvrđuju povezanost oblika ogledala i priloga ogledala s hunskim nomadima koji su iz istočnih stepaprovalili u Evropu.ZLATNE I SREBRNE NAUŠNICE (KARIČICE)To su naušnice jednostavnih oblika i pripadaju istočnom bogatstvu oblika 5.st.nađene su i u muškim i u ženskim grobovima. Javljaju se u 5.st. i šire se s istoka.Šire se s donje Volge i Kavkaza prema srednjoj Europi i povezuju se s izgradnjomHunskog carstva (kao i širenje nomadskih ogledala s ušicom).Kao materijal korišteni su masivni srebreni ili zlatni štapići. Naušnice susastavljene od štapića stanjenih pri kraju i presavijenih u polumjesec (tip nalokalitetima Levice-Leva, Marcheg (Untersiebenbrunn)). Vjerovatno se radi o formi naušnica koja je nastala uistočnorimskom radionicama 4.st., a koje su se u 5.st. iz bosporskih gradova proširile na zapad, sjever, istok.U zatvorenim grobovima su te jednostavne naušnice većinom u sklopu nakita koji je ukrašen šarenim umecimastakla i dragog i poludragog kamenja u polikromnom stilu 5.st. To su nalazišta: Špirovo, Pokrovsk-Vochod,Rodensk, Giljoč, Kerč, Loa, Untersiebenbrunn. Možemo spomenuti da su se naušnice nalazile i u muškim hunskimgrobovima.Podgrupu ovog tipa naušnica čine bogatije naušnice s bojanim umecima u obliku polumjeseca. Nalažene susamo u ženskim grobovima na donjoj Volgi, u Permu i Akmolinskim stepama. Taj tip je preuzet u 1.pol.5.st. odGermana koji su živjeli u Atilinom carstvu u Slovačkoj, donjoj Austriji i Moravskoj. U Rodensku je isto tako kao uŠipovu kombinirana jedna naušnica od plemenitog metala s jednomod bronce, što izgleda kao ritualni običaj kod sahranjivanja. Nakonpada Hunske vladavine isto su se tako malo zadržale kao i umjetnadeformacija lubanja i metalnih ogledala.MAGIČNI PRIVJESCI MAČAUpotrebu ovih magičnih privjesaka na maču možemo pratiti odTienšana (istočnih stepa) do britanskih otoka, od ∼800. Imale suulogu amuleta koji pojačava djelotvornost oružja. Običaj je iranski,a srednju Europu se prenosi s koncentracijom hunske moći u 5.st.Ovaj ukras dolazi s istoka, iz Kine na sarmatsko-alansko područje.Privjesci ili perle su bile od raznog poludragog kamenja (nefrit ikalcedon), staklene paste, gorski kristal, jantar… Perle bi bileobješene za mač ili bodež ili iznad kružnog balčaka mača i bodeža.Te perle su vjerovatno imale neku funkciju pričvršćenja uz koriceuz to što im se pridavala magična moć.Prva pojava smješta se u rani stupanj sarmatske kulture, u kurganuPochorovka u Chaloveru iz 1.st., kurgan iz Kara-Oba (privjesak uobliku orlove glave na prstenastoj podlozi, kožnim remenompričvršćen za balčak željeznog mača). Dakle, javljaju se kodSarmata-Alana, Parta i Jaziga.Tek 5.st. donosi bogatije sahrane s perlama ili privjescima mača.Uz jednostavne perle sada se koriste i almadinima ukrašena zlatnadugmad, na čijoj je stražnjoj strani kuka probušeni metalni čavlić koji je provučen za perlu i služi za njezinoučvršćivanje.Polikromni stil 5.st. i velika upotreba zlata raširila se i na privjeske mača. Rasprostranjenost je sada od Tienšena dosrednje Rajne. Groblja iz Borovoja u Kazahstanu, Jakuszowice kod Krakova, Walfsheima u Rheinhessenu ispaljeni grobovi iz Novogrigorijevke i Pecz-Uezoega odražavaju rasprostranjenost Atilina carstva i povezuju se snjegovim vodećim slojem. Ovaj običaj sa perlama ili privjescima preuzimaju narodi Europe: Gepidi, Langobardi,Franci, Alemani, Anglosasi. Dok se za Gote, bilo Istočne bilo Zapadne, ne može govoriti o privjescima jer oružjese u Gota nije stavljalo kao grobni prilog i kao takvi se ne poznaju. Kod Thürinžana, Alemana, Franaka i Anglosasaodržava se ovaj običaj pojedinačno do sred.7.st.U Hilderikovom grobu u Tournaiu je nađena velika probušena kugla od gorskog kristala. U Blučini je nađenkalcedonov disk, a sličan je nađen u Klein-Hünningenu.11
- Page 2 and 3: HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5: FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7: JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9: Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 12 and 13: DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15: ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17: U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19: NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21: Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23: 7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25: Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27: Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29: ← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31: ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37: Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53: ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55: 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57: Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59: 8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner donosi pregled razvoja metalnih ogledala u južnoj Rusiji(Kavkazu) do njihove pojave u nekim djelovima Europe. Ruskiarheolog P.Rau 1926. je napisao kratki pregled “O povijesti južnihruskih brončanih ogledala”, u kojem donosi da su ona preuzelaprincip oblika jonsko-skitskih ogledala. To je južnoruski tip. →To su kružne metalne ploče s postrance postavljenom drškom. To jeogledalo promjera 5-6 cm, izliveno iz bronce s privjeskom postrancei rupama za učvršćivanje drvene drške (česti trofej u južnoj Rusiji uženskim grobovima na donjoj Volgi, u Kerču i području Kubana).Stražnja strana ogledala je većinom plastično ukrašena, a ukras nesluži samo kao dekor, već i kao ideogram nekog simbola. To jekarakteristično ogledalo 3. i 4.st. u južnoj Rusiji. Taj je tip oko 400. spotiskivanjem narodnih grupa od Huna iz stepa sjevernog Kavkazaušao i u dolinu Kavkaza.Još prije ovih ogledala postojao je na Donu i na donjoj Volgi jedan novi tip ogledala, koji je oblikom pripadao←obitelji istočnih nomadskih ogledala, tip Mošary. Na stražnjojstrani ovih ogledala je bio izliveni linearni ukras, a prednja strana,koja je služila za ogledavanje je glatka. Ušica u sredini pločeogledala, na mjestu bočne drške, označava temeljnu promjenukonstrukcijskog principa. Ova ogledala vuku porijeklo iz Kine-Hanrazdoblje u prvom tisućljeću prije Krista.Sastav metala malobrojnih ogledala tipa Mošary nije poznat, ali velikbroj ogledala s ušicom, koja se u 5.st. iznenađujući skladno susreću usjevernom Kavkazu, južnojRusiji i Podunavlju, izlivena suiz legure bijelog bakra bogatog kositrom. U pogrebnom materijalu Rusije iPodunavlja spadaju ogledala s ušicom uvijek u grobne priloge žena.U Rusiji i Podunavlju nalaze se ogledala tipa Čmi-Brugetio. S tim tipom →obuhvaćena su ogledala s ušicom, s poput ljestvi podjeljenim rebrastimzonama oko slobodnog ili rebrastog srednjeg polja. U Podunavlju je tip Čmi-Brugetio zastupljen s 28 primjeraka i 25 nalazišta. U Rusiji je pronađeno 7nalazišta. Ovi nalazi smatraju se ostavštinom Istočnih Gota u Podunavlju. Jedino grob “Straže” premaantropološkim zaključcima nije germanski i dokazuje da je taj tip u upotrebi i u europskih Huna. Primjeri izPodunavlja, tipova Čmi-Brugetio sastoje se od legura koje sadrže velike količine srebra i kositra. Jedino iz nalazištaNovih Banovaca izvršen je pregled metala ogledala koji se sastoje od 65% bakra, 27% kositra, 7% olova i 1%primjesa.Metalna ogledala u istočnoj Aziji bila su kao grobni prilozi pravilo, i u muškim i u ženskim grobovima. Ona imajudvostruku ulogu: dio su toaletnog pribora, a pripisuje im se i magična moć.Nasuprot južnoruskim kavkaskim primjercima, skoro sva ogledala s ušicama iz Podunavlja ukoliko su nađena ugrobovima, su razbijena ili pokapana u dijelovima. To se primjećuje kod hunskog groba iz Straže, gotskih grobovaLam, Balsa, Zalkod, Tiszoloek; Mod, Miszla, Kosino-Mozokoszany, Košica-Kašan, Untersiebenbrunn, Loa, kodmoravskih grobnih nalaza iz Rokšica i Vicemilica i kod gepidskih i langobardskih ženskih grobova. Ta razbijenaogledala dokazuju da to nisu slučajni nalazi već su namjerno ritualno razbijeni i stavljeni u grob. Običaj razbijanjaogledala bio je kod Huna i Germana iz Podunavlja u 5.st. jednako raširen. Ugašen je poč.6.st. kada su nestalaogledala s ušicama i ogledala kao grobni prilozi.Grčki tip zamjenjuje kod Skita i Sarmata Mošary tip u 4.st.Tip Karpovka-St.Sulpice je raširen u Rusiji u 7.st.. stražnji ukras je sedam koncentričnih rebara.Bogatije ukrašen tip Čmi-Brugetio je tip-Berjozovka-Carnuntum-Moedling. To je ukras u obliku ljestvi ili cikcakrebrasti ukras postavljen u dvije koncentrične zone oko sredine ili je zamjenjen jednostavnim radijalnim,odnosno kukastim ukrasom.Prodiranje nomadskih ogledala duž Dunava u Mađarsku, donju Austriju i Moravsku bilo je povezano s prodiranjemhunske vlasti 5.st. Između deformacije lubanja i ogledala s ušicom postoji iznenađujuća srodnost do u pojedinosti:povezanost s mongolsko-hunskim elementima (Straže), spoj obiju pojava u nekim nalazištima (Loa, Rokšica,10