ton i papir kao i inertnaveziva), koje će istovremenoobezbediti mehaničkupotporu i sigurnostod iznenadnih spoljašnjihpromena (radionice za izradukutija organizujerestauratorska radionicaArhiva Slovenije). Za arheološkidepo predviđamonabavku pokretnihmetalnih regala, zbog čegaarheološki predmetiverovatno moraju da sačekajuselidbu ili konačnismeštaj.Za depoe je veomavažno da su čisti i provetreni.Važno je da predmetei prostorije redovnopregledamo, te da održavamočistoću podova ipredmeta. Zbog lakšegodržavanja čistoće podovai kao i smanjenja mogućnostidodira sa podnomvlagom, primerenoje da su police i predmetiodignuti od tla. U zagušljivimtamnim uglovimalako mogu da se, uz visokuvlažnost, razgranajuplesni (gljivice), a u prljavimi pretrpanim uglovimai nepreglednim gomilamamaterijala rado senaseljavaju štetočine, kojinaravno dolaze s novimpredmetima, ali mogu daih donesu i posetioci naodeći, sa hranom i sl. Zatonije na odmet da povremeno,s baterijskomlampom, pregledamo sveuglove, da bismo mogli dauočimo razne izmete, bube,dlake - takođe možemoda postavimo lepljivepaste i dr. Moramo da pazimotakođe, da li iz izlaznihrupica drvenihpredmeta ispada crvotočina.Uz opšti nedostatak prostora u muzejima depo jenaravno odgovarajući prostor za čuvanje i svih ostalihpredmeta i rekvizita, koji nisu muzealije, kao što je muzejskaposlovna dokumentacija (arhiv), publikacije,oprema za izložbe, ambalaža itd. Zato je najbolje daodredimo posebnu prostoriju za njihovo smeštanje, jerse na kraju, u svakom slučaju, nađu u depou. Mi smo zasmeštanje tog materijala odredili potkrovlje, koje zbogloše toplotne izolacije i opasnosti od prokišnjavanja nijeadekvatno za smeštanje muzealija.Ovo je priča, kako možemo da se postupno, sa malosredstava i mnogo uloženog rada, pobrinemo za zadovoljenjeminimalnih standarda čuvanja muzejskih predmeta.Dovde je priča srećna. Da bi imala takođe srećankraj, za obezbeđenje dovoljnih finansijskih sredstavamoraće da se pobrinu naši osnivači i finansijeri. Fotografije: Goriški muzej94Pogled na složene predmete u policamaObjects stored on shelvesthat will offer mechanicalsupport and protectagainst sudden changesin environment at the sametime (workshops <strong>for</strong>manifacturing of boxesare organized by the <strong>conservation</strong>laboratory ofthe Archives of Slovenia).For the needs of the archaeologicaldepot, weplan to acquire movablemetal shelving, there<strong>for</strong>ethe moving of objectsand their final placingwill probably have towait.It is very importantthat the depots are cleanand ventilated. The objectshave to be checkedregularly and a generallevel of cleanliness of objectsand floors has to bekept. To facilitate thecleaning of the floorsand to minimize the contactwith the humidity ofthe ground, the objectsand shelves are best liftedfrom the ground. Indark and unventilatedcorners in moulds cangrow cases of high relativehumidity. Dirty cornersand massy heaps ofmaterials are favourableto growth of pests thatcan be imported by visitorson clothes and withfood, and of course withnewly acquired objects.There<strong>for</strong>e it is suggestedthe occasional use of atorch-light <strong>for</strong> inspectionof corners and wehave to check <strong>for</strong> allkinds of excretions,chrysalids, hairs and furs– we can also set stickytraps. We also have topay attention to freshlyworm-eaten wood.Because of a general lack of space in museums, thedepot is of course a suitable place <strong>for</strong> storing all otherkinds of objects and requisits, which are not museumobjects, such as museum buisiness records (archives),publications, exhibition furniture, packing materialsetc. There<strong>for</strong>e the best thing to do is to designate a spareroom <strong>for</strong> their keeping, because the depot will betheir final destination anyway. We keep all these meterialson the attic, since its bad thermal insulation anddanger of leakage makes it unsuitable <strong>for</strong> storage ofmuseum objects.This is a story how minimal standards <strong>for</strong> the storageof museum objects can be reached with little moneyand a lot of work done. Up to this point the story is happy.But in order to reach a happy end, our founders andfinancers will have to ensure more financial means. Photos: Goriški muzej
Mila Popović-Živančević, savetnik-konzervatorNarodni muzej u BeograduRukovodilac DIJANA CentraRadionica iz preventivne zaštiteKako zaštitisopstvenu baštinuVelika Hoča, Kosovo i Metohija, 2004.DIJANA Centar za preventivnu zaštitu - Narodnimuzej u Beogradu, u periodu od 27. jula do 3. avgusta2004. godine, priključio se aktivnostima Drugogsaziva likovne kolonije ART Foruma Velika Hoča. BoravakDIJANA Centra u Velikoj Hoči bio je sastavni deoredovnih edukativnih programa Letnje škole DIJANA2004, organizovan kao Radionica iz Preventivne zaštite,pod nazivom «Kako zaštiti sopstvenu baštinu»Tim DIJANA Centra koji je učestvovao u realizacijiprograma ove Radionce u Velikoj Hoči je bio: Mila Popović-Živančević,savetnik-konzervator; Malena Stojčev,lektor za engleski jezik; Vesna Živković, arheolog; SrđanRadosavljević, apsolvent istorije i Jelena Tucaković, apsolventetnologije.Velika Hoča na Kosovu i Metohiji predstavlja danasizolovanu srpsku enklavu, sa oko 750 stanovnika, i pripadaopštini Orahovac. Ima dosta mladog stanovništvakoje je bez posla i ne školuje se. U sadašnjem okruženjuoni nemaju uslova za to. Imaju organizovane redovneautobuske konvoje sa bezbednosnom pratnjom, dva putanedeljno do Mitrovice, svake druge subote do Gračanice,do Orahovca..... U jednostranoj su in<strong>for</strong>mativnojblokadi, mogu da koriste samo albanske medije; nemajunikakvo organizovano dostavljanje novina, radio iliTV programa na srpskom jeziku ili iz SCG.Ime Velika Hoča-Golema Oča se u istoriji prvi putspominje kod velikog župana Srbije, Stefana Nemanje(1198.-1199.), u pismu kojim Golemu Oču daruje manastiruHilandaru kao metoh.Velika Hoča danas predstavlja jedinstven kompleksmaterijalnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa, sa sadržajemkoji čine:- Nepokretna kulturna baština- Pokretna kulturna baština- Nematerijalna kulturna baštinaManastir DečaniDečani monasteryMila Popović-Živančević, councillor-conservatorHead of DIANA Centre <strong>for</strong> Preventive ConservationNational Museum in BelgradePreventive Conservation WorkshopHow to ProtectOne’s Own HeritageVelika Hoča, Kosovo i Metohija, 2004.DIANA Centre <strong>for</strong> Preventive Conservation of theNational Museum in Belgrade participated in theactivities of the Second Meeting of the Art Colony ArtForum Velika Hoča from 27th July to 3 rd August 2004.The stay of DIANA Centre team in Velika Hoča was anintegral part of the regular educational programmeswithin the Summer School DIANA 2004 and organizedas a <strong>preventive</strong> <strong>conservation</strong> workshop with the theme“How to Protect One’s Own Heritage”.The team of DIANA Centre participating in the realizationof the programme of this Workshop in VelikaHoča made: Mila Popović-Živančević, councillor-conservator,Malena Stojčev, English language editor,VesnaŽivković, archaeologist, Srdjan Radosavljević, seniorundergraduate in archaeology and Jelena Tucaković, seniorundergraduate in ethnology.Velika Hoča in Kosovo and Metohija today is an isolatedSerbian enclave with some 750 inhabitants, administrativelyincluded in the municipality of Orahovac.The name Velika Hoča is mentioned <strong>for</strong> the first time inhistory by the Great Iupannus Stefan Nemanja (1198-1199) who presented Velika Hoča by a charter to Hilandarmonastery as its metochion.In Velika Hoča live quite a few young people who donot have job or attend schools as the present circumstancesoffer no possibility <strong>for</strong> that. Twice a week thereare organised regular bus convoys under escort going toKosovska Mitrovica (Orahovac included) and twice amonth (on Saturdays) to Gračanica. In the sense of in<strong>for</strong>mationthey are also blocked out, as only Albanianmedia are accessible; there is no organised distributionof newspapers or broadcasting of radio and TV programmesin Serbian or from Serbia and Montenegro.Velika Hoča is a unique complex of tangible and intangiblecultural heritage, and its contents include:- Immovable cultural heritage- Movable cultural heritage- Intangible cultural heritageVelika Hoča is among rare places in Kosovo and Metohijawith well preserved almost all heritage contentsand <strong>for</strong>ms of cultural property ranging from ancient timesuntil present. Prehistoric and Roman periods materialremains are found there as well as rich choice ofsamples of the medieval culture and of dynamic economicand civilian life in 18 th ,19 th and 20 th centuries.Today Velika Hoča is distinctive <strong>for</strong> its:- thirteen churches still in service, and remains ofthree churches, ranging from the 14 th to the 19 thcenturies- Valuable items of church movables and exquisiteworks of art such as icons, paintings, frescoes,books, icon lamps, candelabres, etc.- historical graveyards with tombstones, from 14 thC.There are some indications that they are even olderthan that- Traditional architecture with the Balkan type of95
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma