13 In<strong>for</strong>macija: http://www.unesco.org/whc/sp/bul.htm14 Napr.: www.worldheritagesite.org ili www.travel_images.com/unescoworld.html15 Samo vlada zemlje-članice može da podnese spisak dobarana svojoj teritoriji za Svetsku listu baštine86UNESKO-vu listu kuturnih dobara, a Bojenci, iako suimali sve kvalitete neophodne za to, ostali su van liste.Poslednji lokalitet upisan u listu bio je Trački grobiz Sveštara 1985.godine. Ove godine direktor UNESKOaje posetio Bugarsku i četiri mesta su nominovana zalistu 12 . Nažalost, Bojenci još uvek nisu nominovani. Nijejasno zašto je Ministarstvo kulture Bugarske propustiloda predloži i druga mesta za listu. Prema čl. 4 gorepomenute Konvencije – Nacionalna zaštita i međunarodnazaštita kulturne i prirodne baštine – …svakaZemlja članica ove konvencije prihvata da dužnost daobezbedi identifikaciju, zaštitu, konzervaciju, prezentacijui prenošenje budućim generacijama kulturne i prirodnebaštine iz članova 1 i 2, a koje se nalaze na njenojteritoriji, pripada u prvom redu toj zemlji.Čak je onima koji nisu stručnjaci jasno da uključivanjelokaliteta na listu znači dodatno finansiranje. To, naravno,nije dovoljno, ali je ipak određeno finansiranje. Uovom slučaju, osnovnu prednost ratifikacije, naročito zazemlje u razvoju, predstavlja mogućnost pristupa Fonduza svetsku baštinu. Godišnje, oko tri miliona dolara stojena raspolaganju, uglavnom najnerazvijenim zemljamai zemljama sa niskim nacionalnim dohotkom, za finansiranjetehničke pomoći i obrazovnih projekata, kao i zapomoć zemljama-članicama za pripremu predloga zanominaciju ili za projekte konzervacije. Moguće je dobitii pomoć za hitnu popravku šteta nastalih prirodnimkatastrofama ili onim koje su posledica ljudskog faktora.Upis dobra na Svetsku listu baštine takođe otvaraput ka finansijskoj podršci iz različitih izvora vezanih zaprojekte zaštite baštine (http://www.unesco.org). Od1979. godine, kada je prvo dobro uključeno u Listu, Fondza svetsko nasleđe dao je pomoć za devet bugarskih dobarasa Liste, u iznosu od 348.497 US $ za pripremu,obuku i tehničku saradnju 13 , što bi bilo idealno za Bojence.tj, da se obezbede izvesna sredstva za održavanje,obuku stručnjaka i tehnologiju i na taj način se uključeu programe kulturnog turizma. Države članice mogu tražitimeđunarodnu pomoć iz fonda sa misije eksperata,obuku specijalizovanog kadra, nabavku opreme, takođemogu tražiti višegodišnje pozajmice i nepovratne kredite.Grčka, Češka, Francuska, Nemačka, Španija i VelikaBritanija gotovo svake godine upisuju bar po jedno kulturnodobro na Listu (http://www.unesco.org). Na taj načinzemlja štiti svoja kulturna dobra. Samo idenitifikovanjelokaliteta nije dovoljno, jer je neophodna njihovazaštita i održavanje. Zadivljujući je broj Internet sajtovakoji nude turističke vodiče za mesta na UNESKO-vojlisti baštine 14 . Ovo bi bila idealna situacija za bugarskuvladu 15 . Bugarski mediji stalno pišu da “u Bugarskoj nepostoji finansiranje kulture”, ali izgleda da nema ni pokušajada se finansiranje obezbedi. Postavlja se i pitanjeuticaja politike na kulturnu baštinu. Tek je poslednjavlada nominovala četiri lokaliteta za listu. Međutim,kultura u velikoj meri zavisi od prioriteta Vlade. Zemljaje izgubila 18 godina, kada nije ni pokušala da uključibar jedno kulturno dobro na UNESKO-vu listu. Neophodnoje da se učini napor da se više lokaliteta uključi naovu Listu. Proces nije brz. No, da bi se neko dobro uopšteunelo na listu, neophodan je proaktivni pristup, jer ćeu suprotnom doći do daljeg propadanja i inače jadnogstanja najvećeg broja bugarskih kulturnih dobara.Drugu značajnu mogućnost u aktuelnoj kulturnojsituaciji u ujedinjenoj Evropi predstavljaju resursi sameEvropske Unije. Tokom 2000-te Evropska Unija je lantheThracian tomb of Sveshtari in 1985. This year howeverthe Director of UNESCO visited Bulgaria and foursites have been nominated <strong>for</strong> the list 12 . Un<strong>for</strong>tunatelyBojentsi has still not been named. It is unclear why theMinistry of the Culture in Bulgaria did not take any measuresto ensure the adding of further sites to the list atan earlier time. According to article 4 of the above mentionedConvention – National protection and inter<strong>national</strong>protection of the cultural and natural heritage –…each State party to this convention recognises thatthe duty of ensuring the identification, protection, <strong>conservation</strong>,presentation and transmission to future generationsof the cultural and natural heritage referred toin Article 1 and 2 and situated in its territory, belongsprimarily to the that state.Even to non specialists it is clear that the inclusion ofa site in the list means extra funding. Not sufficient ofcourse, but funding all the same. In this regard, a key benefitof ratification, particularly <strong>for</strong> developing countries,is access to the World Heritage Fund. Annually,about three million US dollars are made available, mainlyto Least Developed Countries and Low Income Countries,to finance technical assistance and training projects,as well as <strong>for</strong> assistance to States Parties requestinghelp to prepare their nomination proposals or to develop<strong>conservation</strong> projects. Emergency assistance mayalso be made available <strong>for</strong> urgent action to repair damagecaused by human-made or natural disasters. Inscriptionof a property on the World Heritage List may alsoopen the way <strong>for</strong> financial assistance from a variety ofsources in heritage <strong>conservation</strong> projects(http://www.unseco.org). Since 1979 when the first propertywas included in the list, the World Heritage fundhas assisted the nine Bulgarian properties on the listwith USD 348, 497 <strong>for</strong> preparatory assistance, trainingassistance and technical cooperation 13 , which would beideal <strong>for</strong> Bojentsi, i.e. having some funding <strong>for</strong> maintenance,training of specialists and know-how and obviouslybeing included this way in itineraries <strong>for</strong> culturaltourism. State parties can request inter<strong>national</strong> assistanceunder the fund <strong>for</strong> expert missions, training of specializedstaff, supply of equipment; they can also apply <strong>for</strong>long-term loans and non-repayable grants. Countriessuch as Greece, the Czech Republic, France, Germany,Spain and the UK manage to get at least one site ontothe list almost every year (http://www.unesco.org). It is away <strong>for</strong> a country to protect its cultural heritage. Justidentifying sites is not enough as they need maintenanceand protection. The abundance of Internet sites offeringtourist guides to UNESCO Heritage sites is amazing 14 .This would be an ideal opportunity <strong>for</strong> the Bulgarian governmentto take action 15 . It is widely reported by Bulgarianmass-media that “there is no funding <strong>for</strong> culturein Bulgaria”, but it would appear that no ef<strong>for</strong>ts are beingmade to obtain funding. There is also some questionover the influence of politics on heritage issues. It wasonly the last government which nominated four sites tobe included in the list. However what happens to the culturalheritage of a country largely depends on the prioritiesof its Government. The country has wasted 18 yearswithout trying to include a single site in the UNESCOlist. An attempt must be made to include more sites onthe list. There are criteria and a procedure to follow ofcourse. The process is not quick. But <strong>for</strong> inclusion to ta-12 Old Plovdiv, Bachkovo monastery ossuary, the church of St. Forty martyrsin Veliko Tarnovo, the tomb in the village of Aleksandrovo - Haskovo13 In<strong>for</strong>mation http://www.unesco.org/whc/sp/bul.htm14 For example: www.worldheritagesite.org or www.travel-images.com/unesco_world.html15 Only the Government of the State Party to the Conventioncan submit an inventory of properties on its territory that may besuitable <strong>for</strong> the World Heritage list.
sirala projekat Culture 2000 sa ciljem da “… ohrabrikreativnost i motiviše umetnike, javni pristup kulturi,širenje umetnosti i kulture, međukulturalni dijalog ipoznavanje istorije i kulturnog nasleđa naroda Evrope.Osnovni cilj je stvaranje zajedničkog kulturnog prostora,približavanjem ljudi i očuvanjem njihove nacionalnei regionalne raznovrsnosti” 16 .Prioritet u 2004. godini ima kulturno nasleđe, kojeuključuje pokretno i nepokretno nasleđe, nematerijalnubaštinu, istorijske arhive, biblioteke, arheološku i podvodnubaštinu, kulturne lokalitete i kulturne predele.Od 2000-te godine samo jedna bugarska organizacijaje uzela učešća u programu Culture 2000 - u Odeljkuza kulturnu baštinu, tj. bugarska Asocijacija za alternativniturizam – BAAT (BG), kao koorganizator programa‘Expressions Graphiques sur l’Architecture Balkanique’za APARE 17 (Francuska) koja je rukovodilac projekta u2000-toj. Culture 2000 je otvorena samo za organizacijeu jednoj ili više zemalja članica Evropske unije. To značida Bugarska još uvek ne može direktno da učestvuje,ali to može da uradi u zajednici sa nekom drugomzemljom, članicom Unije. Ovo je još jedna mogućnostkoja nije proučena ili iskorišćena.Turisti većinom posećuju mesta koja se najviše hvaleu velikim oglašivačkim kampanjama. Bugarska je zemljasa bogatom istorijskom baštinom, koju svet treba da vidi.Nažalost, ova baština ima uglavnom teorijsko značenjei predstavlja podatke u istorijskim knjigama, a nepraktično poznavanje bugarskih artefakata i lokaliteta.Bugarska, a verovatno i druge zemlje, može da ponudi inešto specifično i različito. Nephodno je privući pažnjumogućih posetilaca na tipične bugarske elemente: onošto se ne može videti na nekom drugom mestu.Mesta u Bugarskoj kao što su gradovi-muzeji koji žive– mesta u kojima je život zastao pre 200 godina. Mestagde je moguće osetiti istorijsku atmosferu samo akose mesto poseti.Očajnički su potrebna sredstva da bi se pormovisaokulturni turizam, ali za ovo je neophodan proaktivnipristup. Mora se imati u vidu i da će povećanje broja posetilacazahtevati stalno održavanje, zbog čega je neophodnoi dugoročno finansiranje. Dobro osmišljene marketinškekampanje mogu u tome da pomognu. Ali akoizostane odgovarajuća akcija, ovi lokaliteti će jednostavnonestati, a sa njima i jedina mogućnost da posetilacdoživi prošlost u njenom najčistijem, najstvarnijemobliku.Literatura:Aleksandrov, E. 1980 Mejdunarodno pravna zakrila na kulturnitecennosti I obekti, Nauka i izkustvo, SofiaCzajkowski, J. (ed.) 1981 Open-air museums in Poland, PoznanEdenheim, R. 1995 Skansen: traditional Swedish style, Scalabooks, StockholmKamenova, Tz. 1999 Praven rejim na kulturnite cennosti, BAN,SofiaLindblom, A. 1937 The Stockholm Skansen, Ahlen and Akerlund,StockholmPenkova, Y. (ed.) 2003 Bulgarian museum towns, Touristreklama,SofiaPobornikov, ?. 1982 Praven rejim na pametnicite na culturata vBalgaria, SofiaUNESCO 1972 Convention concerning the protection of theworld cultural an natural heritage, Adopted by the General conferenceat its 17 th session (16.11.1972)UNESCO 2002 World heritage archaeological sites and urbancentres, Skira. Italy16 http://www.europa.int.eu17 Asocijacija za regionalnu participaciju i akcijuke place a proactive approach is required otherwise therewill be further deterioration in the already deplorablestate of the most of Bulgaria’s heritage sites.The second major option in present situation of culturallife in united Europe are the resources of the EuropeanUnion itself. In 2000 the EU launched a project namedCulture 2000, which ‘…aims to encourage creativityand mobility of artists, public access to culture, thedissemination of art and culture, inter-cultural dialogueand knowledge of the history and cultural heritage of thepeoples of Europe. Its general objective is to create ashared cultural area bringing people together while preservingtheir <strong>national</strong> and regional diversity’ 16 .In 2004, the priority sector is cultural heritage, whichincludes movable and immovable heritage, immaterial heritage,historical archives, libraries, archaeological and underwaterheritage, cultural sites and cultural landscapes.Since 2000 only one Bulgarian organization tookpart in Culture 2000 in its cultural heritage section, i.e.the Bulgarian Association <strong>for</strong> alternative tourism - BA-AT (BG) was co-organizer of ‘Expressions Graphiquessur l’Architecture Balkanique’ program with APARE 17(France) as Project leader in 2002. Culture 2000 is openonly to organizations established in one or more of theMember States of the European Union. Which meansthat Bulgaria still cannot participate directly but can doit in conjunction with another country, member of EU.Once again a possibility, which is not explored and used.In many circumstances tourists visit places which havebeen at the centre of a big advertising campaign. Bulgariais a land with rich historical heritage, deserving tobe seen by the human kind. Un<strong>for</strong>tunately this heritagehas more of a theoretical meaning; in<strong>for</strong>mation in the historybooks rather than practically based on Bulgarian artefactsor sites. Bulgaria, like possibly every other country,has something specific and distinctive to offer. Todraw the attention of visitors it is necessary to draw theirattention to the typical Bulgarian elements; things thatcannot be seen anywhere else. Such sites in Bulgaria areliving town-museums – places where time stopped 200years ago. Places where it is only possible to feel the historicatmosphere by actually visiting the site itself. Fundingis desperately needed in order to promote culturaltourism but this requires a proactive approach. It mustalso be taken into account that increased visitor numberscan and will lead to the need <strong>for</strong> constant maintenancehence long term funding is required. Well consideredmarketing campaigns are one course of action that canassist. But if proper action is not taken sites will simplydisappear and with them the only possibility <strong>for</strong> the visitorto experience the past in its purest, most real <strong>for</strong>m.References:Aleksandrov, E 1979 Mejdubarodno pravo na kulturata: SachnostI harakteristika, BAN, SofiaAleksandrov, E. 1980 Mejdunarodno pravna zakrila na kulturnitecennosti I obekti, Nauka i izkustvo, SofiaCzajkowski, J. (ed.) 1981 Open-air museums in Poland, PoznanEdenheim, R. 1995 Skansen: traditional Swedish style, Scalabooks, StockholmKamenova,Tz. 1999 Praven rejim na kulturnite cennosti, BAN, SofiaLindblom, A. 1937 The Stockholm Skansen, Ahlen and Akerlund,StockholmPenkova, Y. (ed.) 2003 Bulgarian museum towns, Touristreklama,SofiaPobornikov, ?. 1982 Praven rejim na pametnicite na kulturata vBalgaria, SofiaUNESCO 1972 Convention concerning the protection of theworld cultural an natural heritage, Adopted by the General conferenceat its 17 th session (16.11.1972)UNESCO 2002 World heritage archaeological sites and urbancentres, Skira. Italy16 http://www.europa.int.eu17 Association <strong>for</strong> regional participation and action Association<strong>for</strong> Regional Participation and Action87
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma