Gabriela Petkova, BugarskaBugarskigradovi-muzejiUsadašnjem kontekstu ujedinjene Evrope bivše komunističkezemlje pokušavaju da se integrišu prilagođavanjemsvojih politika, uključujući i kulturnih, evropskimstandardima i da se uključe u savremeni evropskisistem. Ovaj proces ne odvija se istom brzinom u svakojod njih (Dragicevic-Sesic, 2002: online). I dok je uzemljama kao što su Češka republika, Poljska, Slovenija,Mađarska i Baltičke zemlje, proces tranzicije uveonovi pravni sistem, funkcionisanje višepartijskog demokratskogsistema, privatizaciju i ekonomiju koja pokušavada se okrene tržištu, u Bugarskoj su prethodne vladepotrošile mnogo vremena na rat sa opozicijom po pitanjimakao što je sudbina tajnih policijskih dosijea(Crampton 1997: 435), dok su pitanja kulture ostajalavan njihovog delokruga. Međutim, u Evropskoj unijidiskusija o zajedničkom evropskom nasleđu uveliko tečei Bugarska, kao pridruženi član, ne može da zanemariovu temu.Ovaj tekst predstavlja jednu “studiju slučaja”i odnosise na aktuelnu situaciju u jednom jedinstvenom bugarskommuzeju – gradu muzeju – koji je nastao 1969.godine i na njegov razvoj (odnosno nepostojanje razvoja)od 1989. godine i moj pokušaj da nađem odgovor napitanje: da li Bugarska uspeva da iskoristi sve svoje potencijaleza unapređenje kulture kako bi se pripemila zauključivanje u strukture EU?Termin “grad-muzej” nije opštepoznat u evropskojmuzeologiji i jedan od načina da se ovaj termin razumeje da se “grad-muzej” uporedi sa terminima “istorijskigrad”i “muzej na otvorenom”. Primer grada-muzeja Bojenci,koji ovde razmatramo, ilustruje ovu koncepciju.Na internet sajtu Asocijacije malih turističkih gradovai sela u Velikoj Britaniji možemo pročitati da:Vlada ulaže velike napore da obnovi gradove i dasmanji pritisak na selo. Podržavamo ove napore, ali smosvesni da će i dalje postojati velika potreba zanovim kućama i poslovima van većih gradova…Pitamose da li će mali gradovi i sela biti u stanju da se prilagodepromenama tako da sačuvaju svoj individualni karakteri da nove građevine poboljšaju način života u njima.1 Osnovna ideja je da će se promene javljati u istorijskimgradovima bez obzira da li se Asocijacijazalaže zauvođenje neke vrste kontrole nad tipovima i stilovimanove gradnje.Definicija istorijskih gradova na konferenciji u Valeti,Malta 2 glasi: “….istorijski gradovi su mesta u kojimasu sačuvani značajni spomenici kulture…”Pa, ako je neophodnojednostavno opisati istorijski grad, mogli bismoda kažemo da je to grad u kome su zgrade ili deograda sačuvane u potpunosti, kakvi su bili u vreme izgradnjeu dalekoj prošlosti. Time se ne zaustavlja širenjegrada u skladu sa aktuelnim potrebama urbanog razvoja.Takvih gradova ima po celom svetu i oni su deo svetskogkulturnog nasleđa.Primer istorijskog grada u Bugarskoj je Koprivštica(sl. 1), gradić iz vremena bugarske renesanse na obroncimaBalkana, udaljen 111 km od Sofije. Ni u jednomdrugom bugarskom gradu nema toliko kuća-spomenika– ukupno 383, a najveći deo je obnovljen i vraćen im jeoriginalni izgled.801 http://www.ashtav.org/home/welc.html2 1.-3. oktobar 1998. godineGabriela Petkova, BulgariaBulgarian livingtown-museumsIn the present context of united Europe ex-communistcountries seek integration trying to adapt their policies,including cultural related ones, to the European requirementsand join contemporary European system.The process however is not equally fast <strong>for</strong> all of them(Dragicevic-Sesic, 2002: online). While in countries suchas Czech Republic, Poland, Slovenia, Hungary and theBaltic states the transition process showed the introductionof new legislative system, functioning multipartydemocratic system, privatization and economy makingstrides towards being market-driven, in Bulgariaprevious governments spent much of their time fightingwith the opposition over issues such as the fate of secretpolice files (Crampton 1997: 435) and purely culture relatedmatters remained outside the work scope of thesegovernments. However in the EU questions concerningcommon European heritage are largely discussed andBulgaria as associate country cannot neglect them.The following is a case study and relates to the presentstate of a unique Bulgarian kind of museum – living-townmuseum – organized as such in 1969 and howit developed (or not) since 1989 in the attempt to find ananswer to the question: Is Bulgaria using all possibilities<strong>for</strong> improvement in cultural area to be ready to jointhe structures of the EU?The term of ‘living town-museum’ is not commonlyknown in European museology and a possible way to comprehendits concept is to explore the terms ‘historic town’and ‘open-air museum’ and to make a comparison with theterm ‘living town – museum’. The example of Bojentsitown-museum is chosen to illustrate this concept here.The internet site of the Association of Small HistoricTowns and Villages in the UK notes the following statement:The Government is trying hard to regenerate the citiesand to reduce development pressure upon the countryside.We commend this endeavour, but we are awarethat there will still be massive demand <strong>for</strong> new homesand more jobs outside the major cities. .. .We are concernedthat small towns and villages should be able toadapt to change in ways that recognise their individualcharacter and that new building should make them betterplaces to live in. 1The main idea here is that changes will occur in historictowns no matter whether the Association is anxiousto see some sort of control over the type and style ofnew buildings.The definition of a historic town given bythe European association of historic towns in its conferenceheld in Valletta, Malta 2 is: ‘…historic towns and citiesare the ones where significant cultural monumentshave been preserved…’.There<strong>for</strong>e if a simple descriptionof a historic town is required we could say it is a townwhere some buildings or part of the town are preservedas they used to be at the time of their erection in the distantpast. This does not stop the expansion of the towntaking into account the needs of urban development.Such towns can be found all over the world and <strong>for</strong>mpart of the worlds’ cultural heritage.An example of a historic town in Bulgaria is Koprivshtitza(Fig. 1), a small Bulgarian Revival town situatedin the Balkan mountain folds, 111 km east of So-1 http://www.ashtav.org/home/welc.html2 1.-3. october 1998. godine
Prema Tumangelovu (1972: 57) ovaj grad se održavakao istorijski spomenik od 1952. godine. Muzeji, mostovina lukovima, kamene fontane, visoki kameni zidovi izgrade tipičnih boja – sve ima odlike arhitekture bugarskerenesanse. U Bugarskoj jedino Nacionalni institutza spomenike kulture može da proglasi jednu zgradu“istorijskom”. O takvim zgradama Institut je obavezanda brine, prema Normativnom propisu br. 5 (iz1998.god.) i br. 6 (iz 1979.god.) Ministarstva kulture.Vlasnik može da bude i fizičko lice, ali ne sme da vrši nikakvepromene u zgradi bez dozvole Nacionalnog instituta.Promene na fasadi nisu uopšte dozvoljene. Ipak, uKoprivštici nije zabranjena izgradnja novih kuća.Ovo se u izvesnoj meri odnosi i na zgrade u VelikojBritaniji koje su na listi spomenika kulture i gde Komisijaza istorijske zgrade i spomenike Engleske (ili EnglishHeritage) ‘savetuje državnog sekretara za kulturu,medije i sport u vezi sa predlozima “da se stave na listu”zgrade od posebnog istorijskog ili arhitektonskog interesa’3 . Drugim rečima, ova organizacija je slična Nacionalnominstitutu za spomenike kulture, koji predlažebugarskom Ministarstvu kulture zgrade i lokalitete kojetreba uključiti u listu zaštićenih dobara.Ako pažljivije razmotrimo termin “muzej na otvorenom”kojije veoma čest u zapadnoj Evropi, odmah ćemouočiti razliku. Skansen, prvi muzej na otvorenom u svetui model za mnoge kasnije muzeje ove vrste, u suštinipodrazumeva veštački izgrađen obrazovni kompleks.Artur Hazelius (1833-1901), osnivač Skansena, počeo jeda prikuplja etnografsku građu, svestan da modernavremena menjaju tradiciju i da će ona uskoro prestati dapostoji za buduće generacije.On je, 1873.godine, u Stokholmu otvorio “Skandinavskuentnografsku zbirku”, koja je bila veoma uspešna(Edenheim 1995: 7).No, još veći uspeh zbirka je doživela kada je Hazeliusu Pariz na Svetsku izložbu 1878. godine, umesto voštanihfigura u nošnjama, doveo Šveđanke obučene utradicionalne kostime. Međutim, on je smatrao da nijedovoljno izložiti etnografske predmete da bi se održalatradicija i da bismo je poznavali (Edenheim ibid: 8). Hazelijusje uspeo, 1890. godine, da dobije zemljište uStokholmu, na Djurgarden-u (Kraljevski park jelena) izapočeo je veće radove na izgradnji prvog muzeja na otvorenomu svetu. Na otvaranju, 11. oktobra 1891. godine4 , posetioci su mogli da vide kuću sa imanja Mora, kojuje Hazelius nabavio još 1885, zatim kuću iz Kirkhulta(karakteristična zgrada iz provincije Blekinge u južnomJitlandu) ili kuću od rezane građe iz Orse. Do krajaživota, 1901. godine, Hazelius je širio park prenošenjemkuća iz različitih delova zemlje, kao što je kućaBölnas preneta 1892. godine ili građenjem kopija, kaošto je poslednji objekat koji je sagradio, zvonik iz Hĺsjöu provincji Jamtland. Hazelius je želeo da prenese original,ali je otpor bio veliki i morao je da se zadovolji kopijom(Edenheim, ibid: 11). Od otvaranja 1891. godine,lokalitet je proširen sa preko 150 istorijskih zgrada kojesu donete iz gotovo svih delova Švedske. Postavka dokumentujekako su ljudi različitih društvenih slojeva živeli,radili i stanovali. U kućama i na seoskim imanjima,vodiči u odgovarajućim nošnjama pričaju o načinu životau kući koju posetilac razgleda 5 . Drugim rečima, muzejna otvorenom u svom izvornom obliku predstavljaveštački lokalitet. Ako bolje pogledamo neke novije primerevidećemo da je osnovna ideja muzeja na otvorenomjoš uvek ista. Web sajt muzeja na otvorenom u Bifia.No other Bulgarian town boasts such a large numberof houses-monuments - 383 in all, most of which havebeen restored to their original appearance.Slika 1 KoprivšticaFig.1 KoprivshtitsaAccording to Tumangelov (1972:47) the town hasbeen preserved in its entirety as a historical monumentsince 1952. The museums, arched bridges, granite fountains,high stone walls and buildings in their typical coloursall have the features of Revival architecture. InBulgaria the only organization which can designate abuilding as ‘historic’ is the National Institute <strong>for</strong> CulturalMonument. Once designated as such that same Institutemust look after it according to Normative Acts No5 (from 1998) and No 6 (from 1979) of the Ministry ofCulture. The owner may be a private individual but heor she is not allowed to make any internal changes withoutthe permission of the National Institute. No externalchanges are allowed at all. However the erection ofnew buildings in Koprivshtitsa is not prohibited.To a certain extent this is also the case of listed buildingsin the UK, where Historic Buildings and MonumentsCommission <strong>for</strong> England (or the English heritage)is the body which ‘advises the Secretary of State <strong>for</strong>Culture, Media and Sport on proposals to “list” buildingsof special historic or architectural interest’ 3 . In otherwords it is an organisation similar to National Institute<strong>for</strong> Cultural Monument which is the body, presentingto the Bulgarian Ministry of Culture buildings andsites to be included in the list of protected by the Stateones.If we take a closer look at the term ‘open-air museums’,quite a common phenomenon in Western Europe,the difference is immediately noticeable. Skansen, thefirst open-air museum in the world and a model <strong>for</strong> manyopen-air museums afterwards, in its origin impliesan artificially created educational facility. Artur Hazelius(1833-1901), the founder of Skansen, first started collectingethnographic materials with the idea that moderntimes are changing peoples traditions and thesewill soon disappear <strong>for</strong> future generations. In 1873 heopened the ‘Scandinavian ethnographical collections’ inStockholm which was a great success (Edenheim1995:7). Even greater was the success when Hazeliuspresented the exhibition in Paris at the World exhibitionof 1878 when instead of using wax models to presentdifferent costumes he used real Swedish women dressedin traditional costumes. However he considered justshowing ethnographic artefacts as not good enough <strong>for</strong>his aims of maintaining tradition and providing educationabout it (Edenheim ibid: 8). In 1890 Hazelius succeededin obtaining land in Stockholm, on Djurgĺrden(The Royal Deer Park) and started a major work on the3 http://www.ashtav.org/home/welc.html4 Lindblom (1937: 3) smatra da je datum otvaranja bio 30. avgust1891.5 http.//www.skansen.se 3 http://www.ashtav.org/home/welc.html81
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma