akciju kojom se bave konzervatori, čiji opseg delatnostiide od preventivne zaštite do aktivne konzervacije i restauracije,i koji moraju, mada se pre svega bave fizičkimaspektima umetničkog dela, biti u svakom trenutkusvesni uticaja svoga rada na kulturno istorijski i estetskiintegritet artefakta, koji im je u rukama. Razvijanjekritičkog odnosa prema restauratorskom zahvatu dugotrajanje proces, ali je on i suštinska razlika izmeđuobične, manuelne veštine i konzervacije i restauracije,kao kulturološkog akta koji objedinjuje umetnost prošlostisa vremenom sadašnjim.Jasno je da je temeljno interdisiplinarno obrazovanjeosnova stvaranja kvalitetnog kadra. Ali u muzejskojrealnosti konzervatorska odeljenja, tamo gde postoje,imaju veoma šaroliku kadrovsku i obrazovnu strukturu.Sistematizacije su različite, a <strong>for</strong>malno obrazovanječesto nije adekvatno. Tako je nastala situacija da novozaposlenitek dolaskom u muzej imaju prvi kontakt sakonzervacijom i restauracijom, da se tek tu sreću sa tehnologijomi metodologijom konzervatorskog rada i etičkimproblemima koji se javljaju. Sistem stalne profesionalneedukacije, evaluacije rezultata, licenci koje bi seperiodično obnavljale – za sada ne postoji.Jedan od elemenata za prevazilaženje sadašnjeg stanjaje i mogućnost koju imaju muzeji da iznutra pokrenuproces podizanja i obogaćivanja znanja zaposlenih, uskladu sa potrebama koje nameće savremena muzejskapraksa. Muzeji mogu i moraju da budu deo obrazovanjau zaštiti kulturnog nasleđa, delujući na više načina, uzavisnosti od raspoloživog kadrovskog potencijala,prostornih i organizacionih mogućnosti.U GMS osmišljena su tri pravca rada na edukacijislikara konzervatora:Program obuke pripravnika, koji kombinuje teorijskaprodubljivanja sa praksom.Pripravnici rade pod stalnim nadzorom, upućuju seu različite metode rada, materijale i aparaturu. Ovo zahtevaveliko angažovanje mentora, ali omogućuje da se,nakon položenog državnog ispita, mladi saradnici postepenoosamostaljuju, uz stalnu kritičku distancu i preispitivanjeurađenog, što potvrđuje ispravno postavljeneetičke principe. Ovaj način je primenjivan u radu samladim saradnicima u toku 2003. i 2004. godine.Permanentna profesionalna edukacija stalno zaposlenihsaradnika odvija se preko stručnih susreta, okruglihstolova, radionica, predavanja eminentnih eksperatai izložbi restauriranih dela. Sve su to načini za razmenuiskustava, za upoznavanje sa novim materijalimai tradicijama drugih škola. Cilj je da se proširi i produbispektar metoda i među njima izabere najbolja. U tusvrhu se prisustvovalo brojnim seminarima: Metode retuša,Sanacija drvenih nosilaca, Novi pristup čišćenjuslika (u okviru projekta pomoći muzejima u Beograduseminare su držali predavači italijanske restauratorskeškole iz Firence), a organizovane su i video prezentacijeo metodi podlepljivanja slika na hladno, kao i o metodamarada konzervatora iz Danske.Saradnja na edukaciji studenata Akademije umetnostiu Novom Sadu na izbornom predmetu Konzervacijai restauracija slika.Uz dobru volju i adekvatnu organizaciju, moguće jeuključiti studente konzervacije u rad ateljea na odabranimeksponatima. Korist je višestruka: šire se osnovniprincipi struke, kreiraju se “krugovi”koji postaju rasadnicibudućih konzervatora, širi se krug prijatelja muzeja...Studenti treće godine koji su izabrali ovaj predmetdolaze jednom nedeljno i rade pod nadzorom svog profesorai konzervatora Galerije na slikama iz fonda GMS.U toku je rad druge grupe polaznika (zimski semestar),a nakon treće grupe (letnji semestar 2004./2005.) biće76cess, but it is also the essential difference between asimple, manual skill and <strong>conservation</strong> and restorationas a cultural act which unites art of the past with presenttimes.It is clear that a thorough interdisciplinary educationis the foundation of creating good personnel. However,in the reality of museums, the <strong>conservation</strong> <strong>department</strong>s,where existing, have very diversely trained personnel.Structures differ and the <strong>for</strong>mal education is veryoften inadequate. So now there is a situation wherenewly employed staff have their first contact with <strong>conservation</strong>and restoration upon their arrival in the museum,only then getting acquainted with the technologyand methodology of the <strong>conservation</strong> processes andethical problems that might occur.A system of professional training, evaluation of theresults or periodically ratified licenses does not exist.One of the elements <strong>for</strong> solving the problem is thepossibility that museums themselves start the process ofimprovement and expansion of the knowledge possessedby the personnel inside their own institutions, in accordancewith the needs set by contemporary museumpractice. Museums can and must be a part of protectionof cultural heritage education, acting in several directions,depending on the available personnel potential,spatial and organizational abilities.Three directions <strong>for</strong> education of painter-conservatorswere developed in the Gallery of Matica Srpska:A program <strong>for</strong> apprentice training, which combinestheoretical knowledge with practice. The apprenticeswork under constant supervision; they are introducedinto different working methods, new material and devices.The supervisors are expected to be constantly engaged,but this enables young associates to gradually becomemore and more independent, after having passedthe state exam, and obtain a permanent critical reevaluationsense, which confirms well-adopted ethicalprinciples. This direction of training the young associateswas undertaken in 2003 and 2004.Continuous professional education of employees isconducted through professional meetings, discussions,workshops, lectures by eminent experts and exhibitionsof restored works. These are all ways of exchanging experience,getting familiar with new materials and variousapproaches. The goal is to expand and enhance thescope of methods and to choose the best one. Several seminarswere attended <strong>for</strong> that purpose: Methods of retouching,Repair of wooden supports, New approach tocleaning of paintings (as a part of the project of museumaid in Belgrade, the seminars were held by lecturersfrom a restoration school in Florence). Video presentationson methods of cold lining of paintings and on methodsof <strong>conservation</strong> by conservators from Denmarkwere also attended.Cooperation with the Academy of Fine Arts in NoviSad on education of <strong>conservation</strong> and restoration students.With good will and adequate organization, it is possible<strong>for</strong> the students of <strong>conservation</strong> to participate inthe work of atelier on the exhibition pieces that were selected.The benefits are numerous: basic principles ofthe profession are popularized, the groups that will serveas the starting point <strong>for</strong> many future conservators arecreated, number of the friends of museums increases…Third year students who chose this subject come to theworkshop and once a week they work under the supervisionof their professors and conservators from theGallery, on the paintings of the Gallery of Matica Srpskacollections. At the moment, the second group of students(winter semester) works in the atelier, and after
priređena izložba restauriranih dela sa pratećom dokumentacijom.Sve ove aktivnosti još su bazirane na inicijativi i entuzijazmupojedinaca, ali im je u Strateškom planuodređena uloga programiranih aktivnosti u okviru projektaPlan profesionalne edukacije. Teme su definisanepo godinama, u kojima se etapno realizuje ovaj strateškidokument.Muzeji na taj način dobijaju (i ostvaruju) šansu darazviju aktivnu stručnu i naučnu delatnost, da stvoreoptimalan tim koji će biti spreman da povuče napred, dapodigne nivo struke i animira kolege. Ukoliko sve to budedokumentovano i prezentovano, eto ‘primera dobreprakse’ koju treba podržati i razvijati.Miljković Simonida, Muzej Makedonije, SkopljeEdukativna funkcija muzejaNaziv muzej potiče od grčke reči (muzeion) što značihram muza, odnosno naziv institucije u kojoj se čuvao,proučavao i izlagao muzejski materijal, hronološkiili tematski, različitih naučnih disciplina. Među najstarijimmuzejima smatra se galerija slika Pinoteka u Atiniiz 5. veka p.n.e. U gradu Aleksandriji Ptolomej II izgradioje veliku palatu od mermera «muzeion», gde su održavnom trošku živeli i radili naučnici i umetnici. Poredprostorija za smeštaj i sale za predavanja nalazila sei velika Aleksandrijska biblioteka.U starom Rimu, Vizantiji i srednjem veku nisu postojalimuzeji u današnjem smislu reči, već su to bile arheološkei umetničke zbirke, u vlasništvu vladara i verskihvelikodostojnika. One su bile čuvane u crkvenim riznicamaili palatama vladara.Posle Francuske buržoaske revolucije (1789.) muzejipočinju da se otvaraju za javnost, a u XX veku veći brojnjih dobija svoje zgrade, osposobljene za muzejsku namenu.Danas su muzeji institucije u službi društva i njegovograzvoja i otvorene za javnost.Njihove zadatke možemo podeliti i definisati kao:- Skupljanje i zaštita predmeta materijalne i duhovnekulture;- Naučno muzeološka obrada i klasifikacija predmeta;i- Edukativna funkcijaMuzeji svoje zadatke skupljanja, zaštite, stručnog inaučnog proučavanja predmeta završavaju i njihovomprezentacijom posetiocima muzeja. Tako smo i došli i doonog zadatka muzeja što je predmet našeg interesovanja,a to su njegove edukativne funkcije. Ukratko, muzejiimaju zadatak da proširuju svoju edukativnu funkciju,privlačeći što veći broj posetilaca raznih profila i uzrasta.Oni treba posetiocima da ponude mogućnost dabudu na neki način uključeni u muzeje, dajući podrškunjihovim ciljevima i aktivnostima. Interakcija sa svojompublikom je deo ostvarivanja edukativne uloge muzeja.Za ostvarivanje ovog zadatka potrebni su specijaliziranikadrovi.Postavlja se pitanje: Kolike su edukativne mogućnostimuzeja?Raznovrsnost muzejskog materijala poboljšava i zadovoljavaznatiželju posetilaca, njihovih emocionalnih ikulturnih doživljaja, takođe je edukacija u širem smislute reči. Široke su mogućnosti za primenu muzejskog materijala.Da bi realizovao edukativnu funkciju muzeji treba:- da budu, kao institucije, uredne i organizovane, pofunkciji na relaciji eksponat-ambient, po hronološkistručnoj preglednosti, jednostavnosti, estetičthethird group (summer semester 2004/2005), all therestored works will be exhibited with apropriate documentationAll these activities are based on the initiatives andenthusiasm of individuals, but the Strategic Plan has alsogiven them a role of programmed activities within aproject entitled ‘The Plan of Professional Education”.The subjects are organized by years planned <strong>for</strong> the realizationof this document.Museums in this way gain (and use) the chance todevelop an active professional and scientific activity, tocreate a best possible team ready to make a step <strong>for</strong>ward,to raise the level of competency and to animatecolleagues. If all this can be documented and presented,there is an example of good practice that has to be supportedand continuously developed.Simonida MiljkovićMuseum of Macedonia, SkopjeEducational role of museumsThe word museum originates from the Greek wordmuseion, meaning “temple of muses”, or an institutionthat safekeeps, researches and exhibits museummaterial, belonging to scientific disciplines varying insubject or chronological order. The Pinacotheca in Athens,the 5 th century B.C. is considered one of the firstmuseums in the history. Ptolemy II built in Alexandria ahuge marble palace called museion, where scientistsand artists lived sustained by the state. Beside theapartments, it housed lecture rooms and the great AlexandrianLibrary.In ancient Rome, Byzantium and Middle Ages, museumsin the modern sense still did not exist. There werearchaeological and art collections in possession of rulersand clerics, kept in church treasuries and royal palaces.After the French Revolution (1789), museums startedopening towards public and in the 20 th century, many ofthem got intended, modern buildings.Today, museums are institutions in service of societyand its progress, and are accessible to the public.Their tasks can be divided into:- Collecting and protection of tangible and intangiblecultural heritage;- Scientific-museological research and classificationof objects;- Educational roleThe tasks of collecting, protecting and scientific researchesend in their presentation to museum visitors.That is how we reached the very task we are interestedin – museum education. Museums have a task of wideningtheir educational role through the means of attractingas many visitors of different categories and age asthey can. They should offer visitors a possibility of being,in a way, involved, giving support to museum’s objectivesand activities. Interaction with their public ispart of museums educational role. For this role to be accomplished,specialized personnel are necessary.The question is: What are the educational capabilitiesof a museum?Diversity of museum objects satisfies the curiosity ofvisitors, their emotional and cultural experience, andthat is what we call education in broader sense. Thereare many possibilities <strong>for</strong> use of museum objects.In order to accomplish educational role, a museumshould:- be organized and structured institution, achieving77
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma