Jong iz Amsterdama i studio LUST iz Den Haga. Nameštajkoji se nalazi u prostoru digitalnog depoa dizajniralisu Tejo Remi (Tejo Remy) i Rene Vejnhauzen (ReneVeenhuizen). Depo je posvećen kolekcionaru WillemVan der Vorm-u.Jedna od osnovnih karakteristika muzeja Boijmansvan Beuningen je njegov digitalni depo, jedno veomaspektakularno i zanimljivo rešenje prezentacije muzejskihzbirki i otvaranja muzejskog depoa za posetioce.Pored toga, digitalni depo predstavljajedinstvenu strategiju, kojom se uinteraktivnu relaciju postavljaju posetilacmuzeja, in<strong>for</strong>macija i muzejskipredmet.Nesumnjivo je da su projektantiuspeli da osmisle i izvedu vizelno zanimljivprojekat, koristeći jezik savremeneumetnosti, motive naučnefantastike i kompjutersku tehnologiju.Na masivnom zidu, koji deli tamniprostor digitalnog depoa, nalaze se“random”postavljeni muzejski predmeti,koji daju dobar presek krozmuzejske zbirke: Staklena kuća ReneMagrita, kineska porcelanska posudaiz XVIII veka,Vermerov Geografičar,stolica Mis van der Roa, RubensovHerkul, Bošovo Iskušenje svetogAntonija, skulpture Prudentia en CaritasNikolasa Stona, barokna balustrada,Usisivač Ciklon Džejmsa Dajsona,Poseta doktora Jana Stejna, itd.Sa obe strane zida postavljeni sustakleni ekrani, veličine 1 m x 1,30m, koji reaguju na dodir i na kojimase odslikavaju predmeti koji realnopostoje na zidu. Posetilac ulazi uprostor digitalnog depoa i prekotransparentnog ekrana “dodiruje”predmet koji ga interesuje. Na ekranuse zatim pojavljuje slika predmeta,koju je moguće uveličavati i pomerati,i osnovne in<strong>for</strong>macije (audiovizuelne):naziv i period nastankadela i ime umetnika. Potom se možetragati i za ostalim in<strong>for</strong>macijama opredmetu, njegovoj istoriji i pričama o njemu, intervjuimasa umetnicima ili filmovima. U svakom trenutkumoguće je preći na druga dela iz istog perioda ili dela istogumetnika, koja su deo zbirke. Na taj način, dela pričajupriče: priče o umetnosti, muzeju, zbirci.Pored ekrana i izloženih predmeta, digitalni depo činii tzv. prostorni oblak podataka, koji obuhvata muzejskuzbirku u celini. Oblak podataka je zapravo veliko platno,vizuelno rešeno u vidu intergalaktičkog prostora, u okvirukoga su projektovani nazivi svih predmeta koji činemuzejsku kolekciju u određenom trenutku. On je direktnopovezan sa izveštajima i inventarom i obezbeđuje spektakularanpogled u kolekciju. Preko kontrolne table saupravljačima, ispred platna, posetilac je pozvan da se krećekroz depo i da bukvalno uđe u muzejski univerzum.Digitalni depo daje jedan novi pristup otvaranjumuzejskih zbirki, koji je jedan od primarnih zadatakamuzeja. Osmišljen je kao otvorena struktura, koja nikadaneće biti završena i kompletna. On će biti proširivantokom godina, kako bi obuhvatio nova dela i novepriče.68places a visitor, in<strong>for</strong>mation, and work of art in an interactiverelation. Without any doubt, the designers achieveda visually very interesting project using contemporaryart language, science fiction motifs and computertechnology.A large, massive wall divides and articulates thedark space of the digital depot. Works of art are randomlyplaced at both sides of the wall: “The Glass House”by René Magritte, a Chinese porcelain pot from eighteencentury,“The Geographer” by Johannes Vermeer, a chairby Mies van der Rohe,“Hercules”by Peter Paul Rubens,“The Temptation ofSaint Anthony” by HieronymusBosch, the sculpturesof Prudentia and Caritasby Nicholas Stone, abaroque balustrade, “TheVacuum Cleaner Cyclone”by James Dyson,“The Doctor’sVisit” by Jan Steen,etc.Glass screens (1x1.30m) are placed at the bothsides of the wall. Thescreens react to touch andthe objects actually existingon the wall becomevisible. The visitor entersthe digital depot and throughthe means of thetransparent screen he touchesthe object of his interest.Consequently, magnifiableand movable pictureof the object appears onthe screen, as well as thebasic in<strong>for</strong>mation (audiovisual)about the object:the name of the work, theperiod, and the name of theauthor. It is also possible tosearch <strong>for</strong> other in<strong>for</strong>mationabout the object, itshistory, and stories aboutit, the interviews with theartists and the movies. Atany moment, one can shiftto other works of art from the same period, or to a differentwork from the same artist, which belongs to thecollection. In this way, the works tell stories: the storiesof art, of the museum, of the collection.Apart from the screens and the works of art, digitaldepot contains so-called spatial data cloud, referring tothe museums collection on the whole. This data cloud is,in fact, a huge screen visualised as an intergalactic space,with the names of all the works of art belonging tothe museum collection at a given moment. It is directlyconnected to the collection reports and data, providinga spectacular insight into the collection. A control panelin front of the screen helps visitor to look around the depotand to literally enter the museum’s universe.The digital depot of Museum Boijmans van Beuningenoffers a new approach <strong>for</strong> opening up of museum collections,which is one of the museum’s primary tasks. Itis designed as an open structure, which will never becomplete and finished. With time, it will be updated andexpanded in order to be able to house new works of artand new stories.
Ana Živković, istoričar umetnostiPlaniranje muzeja« Kada rešavamo teškoće - prvo treba krenutiod prostih stvari,kada planiramo velika dela - treba krenutiod malih stvari.»Lao CePlaniranje, kao deo studija u cilju razvoja neke oblasti,počelo je da se primenjuje u 20. veku. Zemlje sasocijalističkim sistemima prve su započele sa planiranjem,da bi 50-tih godina prošlog veka planiranje doživeloekspanziju i u drugim državama. Planiranje muzejarazvilo se, kao samostalna studija, krajem prošlogveka, kao jedan od bitnih instrumenata za razvoj muzeja.Kao i u mnogim drugim kompleksnim institucijamasadašnjice i muzeju treba planiranje. Muzejsko planiranjeje studija i praktična veština čuvanja i interpretacijekulturnog materijala, određivanjem svih komponentikoje sadrže muzej. Postupak donošenja plana je izuzetnodug i složen proces, urađen sa ciljem da se pronađumoguća rešenja, koja će dovesti do razvoja muzeja.Da bi radio, svaki muzej treba da ima :- osoblje- prostor- plan za unapređenjePri procesu planiranja potrebno je sastaviti :- Plan osnivanja- Tekst o osnivanju- Procenu programa- Analizu kolekcije- Analizu marketinga- Analizu posetilacaNaravno, ono što omogućuje adekvatno ostvarenjeovih ciljeva je budžet.Plan osnivanjaMuzej kao institucija mora da ima svoju zgradu, gdeće čuvati i izlagati muzejske zbirke. To su građevine kojesu još u projektu namenjene i specijalno građene zamuzeje ili su to pak zgrade od istorijskog značaja, dodeljenemuzejima.U prvom slučaju, specijalno projektovana zgradaodgovara potrebama muzeja, i zato je najčešće podvrgnutajednostavnim i uprošćenim oblicima moderne arhitekture,čime se ispunjavaju uslovi korisnosti i funkcionalnosti.Ali, veći problem za muzealce predstavlja adaptacijapostojeće zgrade u muzej. Nažalost, u našim prilikama,u manjim mestima, muzeji su obično smešteni u nefunkcionalnei neodgovarajuće zgrade iz 18. i 19. veka,bezistane, konake i slično. Sama zgrada muzeja običnospada u red najreprezentativnijih objekata javne namene,u okviru graditeljskog nasleđa jednog kraja. Međutimtakva zgrada, i sama spomenik istorije, ne odgovarai funkcionalnim potrebama muzejskog prostora.Pri izboru zgrade mora da se vodi računa o sledećem:- Muzej treba da bude daleko od vojnih i industrijskihobjekata.- Lokacija muzeja je važna, ali to nije jedini i primarnifaktor u privlačenju posetilaca.- Neophodno je postojanje dobrih saobraćajnih komunikacijasa muzejem (dobro bi bilo da se muzejnalazi u blizini linija javnog gradskog saobraćaja).Pri adaptaciji zgrada, u cilju funkcionisanja muzeja,Ana Živković, Art historianMuseum planing“When dealing with difficulties, it is necessary to startfrom simple things,when planning great deeds – one should start from littlethings.”Lao-tsePlanning, as part of survey aimed at development of acertain field, came into practice during 20th century.Countries with socialistic regimes were first to start it,but it expanded also in other countries during 1950s.Museum planning, as an independent domain, emergedat the end of the last century, as one of the important instrumentsof museum development.Just like many other complex modern institutions, amuseum needs planning. Museum planning refers tosurvey and practical skill of safekeeping and interpretationof cultural objects, through definition of all thecomponents of a museum. The process of making a planis a long-lasting and complex one, and its objective is tosearch <strong>for</strong> possible solutions that would lead towardsmuseum development.In order to function properly, every museum shouldhave:- staff- space- development planWithin a planning process, it is necessary to make:- Founding plan- Mission statement- Program assessment- Collection assessment- Marketing assessment- Visitors assessmentOf course, the element that enables fulfillment of allthis objectives is funding.Founding planA museum, as an institution, has to have its own building,a place <strong>for</strong> safekeeping and displaying museumcollections. These are, right from the architectural projectitself, buildings meant and specially built <strong>for</strong> museumsor they are buildings of historical significance thatmuseums are located in.In the first case, specially designed building answersthe needs of a museum, and there<strong>for</strong>e it usually followssimple <strong>for</strong>ms of modern architecture, fulfilling, in thesame way, conditions of usefulness and functionality.But a greater problem to museum workers poses abuilding adapted <strong>for</strong> museum use. Regretfully, in ourcountry, particularly in small towns, museums are usuallylocated in inadequate buildings from the 18th and19th centuries, inns and covered market places fromTurkish times, and the like. The museum buildingsthemselves are commonly the most representative publicbuildings within architectural heritage of a region.However, this kind of building, being historical monumentitself, does not correspond with museum needs.Choice of a building has to rely on the following elements:- Museum should be away from military and industrialpremises.- Location of the museum is important, but not theprimary factor in attracting visitors.69
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma