da podrže svoje pravo da zadrže i izlažu umetničkepredmete nabavljene u prethodnim vekovima, po drugačijimzakonima i standardima. Ali oni će ipak morati dapregovaraju sa etničkim grupama i nacijama – državama,koje polažu pravo na umetnost i predmete kojiodražavaju njihovu kulturnu baštinu. A ovaj složenipravni i etički problem neće nestati. U stvari, zbog svečešćih međunarodnih putovanja i sve veće dostupnostinovih velikih količina istorijskih zapisa i podataka kojise na njih odnose, on pokazuje sve znake da će postatisve više javan i sve urgentniji. Još jedno važno pitanje ješta bi univerzalni muzeji mogli da budu i koju uloguigraju ili će u budućnost igrati u društvu. U vremenuglobalnog terora, ratova i glasova predaka koji predviđajune samo rat, već katastrofalni sukob civilizacija,mogućnost postojanja univerzalne perspektive o kulturnimrazlikama, koja bi doprinela većem međusobnomrazumevanju i poštovanju je izuzetno značajna. Ako bimuzeji bili u stanju da pomognu da se stvori i preneseuniverzalni pogled na kulturne vrednosti koji bi imaoverodostojnost i vrednost i izvan zapadnjačkih kulturnihelita, oni bi zaista dali neprocenjiv doprinos globalnomdruštvu.Literatura:1. G. Abungu, The Declaration: a Contested Issue, ICOM Newsno1., 2004.2. N. Curtis, Repatriation: threat or opportunity?, The Newsletteron- line, http://www.abdn.ac.uk/newsletter/issue_22/review_a.shtml3. Declaration on the Importance and Value of Universal Museums,http://www.thebritishmuseum.ac.uk/newsroom/current2003/universalmuseums.html,reprinted in ICOM News no1., 2004.4. G. Lewis, The Universal Museum: a Special Case?, ICOMNews no1., 2004.5. K. Muller, The Culture of Globalisation, Can Museums OfferNew Version of Globalised Socety, Museum News, May/June 2003,American Association of Museum, 2003, reprinted in www.kmlink.net6. K. Muller, World Service, Museumsjournal, January 2004.Vol.104, No.1, British Museum Association, reprinted in www.kmlink.net7. . N. MacGregor, The Whole World in our Hands, The Guardian,Saturday 24 th July, 2004. http: //books.guardian.co.uk/review/story/8. M. O’Neill, Enlightment museums: universal or merly global?,http://www.le.ac.uk/uk/museumstudies/m&s/ONeill.pdf.9. The Parthenon Sculptures: Facts and Figures,http://www.thebritishmuseum.ac.uk/gr/debate.html10. P.- K. Schuster, The Treasures of World Culture in the PublicMuseum, ICOM News no1., 2004.Mira Ovanin, LORD Cultural Resources Planning &Management, Inc., Toronto, CanadaO promenama s kojimase muzeji u Kanadidanas susrećuGrađani Kanade imaju na raspolaganju bogato znanje,kulturu i istoriju. Njihovo prisustvo u današnjemsvetu ima veliki uticaj u oblastima kao što su ljudskaprava, muzika, film i politika. Tokom poslednje četiri decenije,kanadski muzeji su, sa svojim programima, profesionalizmomi kvalitetom usluga, bili među vodećima usvetu, dajući izuzetan doprinos razvoju muzeja, kako lokalnihtako i širom sveta. U Kanadi danas postoji 2.500muzeja i srodnih institucija, s približno 25 hiljada stalnozaposlenih, kojima pomaže oko 40 hiljada volontera.Svake godine, kanadske muzeje poseti oko 58 milionaljudi. Muzeji doprinose opštoj privredi zemlje, i jedan suod nosilaca kulturnog turizma, delatnosti koja ima brzrazvoj, pogotovo u urbanim centrima.Međutim, prilike su se značajno promenile sredinomi krajem devedesetih. Tada su, na sva tri nivoa, federal-64These eighteen museums may indeed have a legal argumentto support their right to keep and exhibit artobjects obtained in previous centuries under differentlaws and standards. But they will still have to negotiatewith the ethnic groups and nations – the countries thatlay claims on the art and objects which reflect their culturalheritage. And this complex legal and moral issuewill not simply go away. Actually, owing to the increasein inter<strong>national</strong> travel and greater accessibility of historicalrecords and the data related to them, it shows signsof becoming more public and more urgent. Another importantquestion is what universal museums could beand what role they lay or they will play in future. At atime of global terror, wars and ancestral voices prophesyingnot just war but a catastrophic clash of civilizations,the possibility of coherent universal perspectiveon cultural difference, which would contribute to greatermutual understanding and respect, is of the utmostimportance. If museums were capable of helping to createand communicate a universal perspective on culturalvalues, that would achieve credibility and currencyoutside western cultural elites, they would indeed makea precious contribution to global society.Literature:1. G. Abungu, The Declaration: a Contested Issue, ICOM Newsno1., 2004.2. N. Curtis, Repatriation: threat or opportunity?, The Newsletteron- line, http://www.abdn.ac.uk/newsletter/issue_22/review_a.shtml3. Declaration on the Importance and Value of Universal Museums,http://www.thebritishmuseum.ac.uk/newsroom/current2003/universalmuseums.html,reprinted in ICOM News no1., 2004.4. G. Lewis, The Universal Museum: a Special Case?, ICOMNews no1., 2004.5. K. Muller, The Culture of Globalisation, Can Museums OfferNew Version of Globalised Socety, Museum News, May/June 2003,American Association of Museum, 2003, reprinted in www.kmlink.net6. K. Muller, World Service, Museumsjournal, January 2004.Vol.104, No.1, British Museum Association, reprinted in www.kmlink.net7. N. MacGregor, The Whole World in our Hands, The Guardian,Saturday 24 th July, 2004. http: //books.guardian.co.uk/review/story/8. M. O’Neill, Enlightment museums: universal or merly global?,http://www.le.ac.uk/uk/museumstudies/m&s/ONeill.pdf.9. The Parthenon Sculptures: Facts and Figures,http://www.thebritishmuseum.ac.uk/gr/debate.html10. P.- K. Schuster, The Treasures of World Culture in the PublicMuseum, ICOM News no1., 2004.Mira Ovanin, LORD Cultural Resources Planning &Management, Inc., Toronto, CanadaSome Thoughts onCanadian MuseumsCanadians have great knowledge, culture and historyto share with others. Their presence is strongly felttoday in spheres of human rights, music, film, politics, toname a few. During the past four decades, Canadianmuseums have been world leaders in the programming,professionalism and quality of their facilities and services.They have made an exceptional contribution to thedevelopment of museums both locally and inter<strong>national</strong>ly.There are over 2,500 museums and related institutionsin Canada. They employ around 25,000 people, andengage 44,000 volunteers. Annually, approximately 58million people visit museums and related institutions inCanada. Museums contribute to the country’s economy,and they drive and encourage cultural tourism, an industrythat is booming, especially in urban areas.However, in the mid- and late nineties, all three levelsof government - federal, provincial and municipal -significantly reduced their funding not only to museums
ne, provincijske i gradske vlasti značajno smanjile dotacije,ne samo muzejima, već i drugim kulturnim i obrazovniminstitucijama. Rezultat je bio poražavajući, pamnogi muzeji, pogotovo oni manji i lokalni, moraju daulažu velike napore da opstanu, tražeći način kako dasami finansiraju svoj rad, bez većeg oslanjanja na dotacije,bilo federacije, provincije ili grada. Osim smanjivanjasredstava za istraživanje, smanjili su broj zaposlenihi promenili način poslovanja, a neki su morali da prestanus radom i da zatvore vrata. Ohrabrujući su nagoveštajida će federalna vlada povećati doprinos muzejima,ali zvanično to još nije potvrđeno. Pa ipak, i porednedostatka sredstava, situacija u kanadskim muzejimajoš uvek je bolja nego u mnogim drugim zemljama, kojenastoje da prate kanadska dostignuća u toj oblasti.Tradicionalna uloga muzeja se menjaUpravljanju kanadskim muzejima oduvek je posvećivanavelika pažnja.I pored toga što su im sredstava ograničena, muzejisu obogaćivali svoje kolekcije, vodili računa o njihovojzaštiti i prezentirali ih na izložbama. Istovremeno su setrudili da, održavajući visoki kvalitet u istraživanju svojihkolekcija, obrazuju javnost. Ali se u tom pogledu njihovatradicionalna uloga u mnogo čemu promenila. Danasse mnogo više pažnje posvećuje ostvarivanju dohotka,dok se istovremeno ograničavaju mnogi fondovi zapojedine delatnosti u okviru samih muzeja. Rezultatovakvog trenda je da muzeji sve više dejstvuju kao poslovnapreduzeća, pa su zbog toga morali da promene isvoju kulturnu i poslovnu politiku. Ograničavanje vladinihfondova nateralo je muzeje da više ulažu u povećanjebroja posetilaca, što se odrazilo na kvalitet muzejskihusluga, pošto manje sredstava ostaje za istraživačkirad i akviziciju. Mnogi se sa tim ne slažu, jer uovakvoj situaciji vide negativan trend, pošto se muzejiizjednačavaju sa bilo kojim drugim lukrativnim institucijamaza zabavu. Drugi, opet, u takvim strategijama zaprivlačenje posetilaca vide i pozitivnu stranu, na primer,sve više se razvija veza između muzeja i škola.Sve veća uloga marketingaU naporima da se održe na tržištu, kanadski muzejimoraju da nude programe i aktivnosti koje su zanimljivijeod mnogih jevtinijih vrsta zabave, koje nude modernimediji, sportski događaji, da i ne pominjemo filmskui TV ponudu. U takvim uslovima, da bi svojim redovnimi potencijalnim posetiocima ostali konkurentni i zanimljivi,muzeji prate i analiziraju demografska kretanja nebi li ustanovili šta je to što njihova publika očekuje da unjima vidi. Zato ne čudi činjenica da su marketinškaodeljenja u mnogim muzejima danas mnogo jača i boljeopremljena od odeljenja za istraživački rad! Nije lakoustanoviti šta je to što privlači tako raznorodno kanadskodruštvo, u kome se odvija intenzivna šarolika kulturnarazmena. Iako Kanada ima dva zvanična jezika,engleski i francuski, njeni mnogobrojni doseljenici izskoro svake zemlje na svetu i dalje vrlo živo koriste maternjijezik, kako u privatnom tako i u poslovnom životu.Samo se u Torontu govori više od 130 jezika sveta. Unekim kvartovima grada, može se čuti, naprimer, isključivokineksi, korejski, ili arapski jezik. Natpisi u radnjamačesto su dvojezični ili trojezični. U podzemnoj železniciToronta, žili kucavici te milionske metropole, čestose čuje jezik koji ne pripada nijednoj od velikih jezičkihskupina. Zato i ne čudi što se u svim dokumentima, kojiinspirišu i prate razvoj kanadskih muzeja, neizostavnopominje i promoviše poštovanje kulturnih razlika(cultural diversity). Muzeji, po imperativu našeg vremebutto other cultural and educational institutions aswell. The impact of limited resources took a toll. Museums,especially small community ones, have struggled tosurvive, trying to find ways to finance their operationwithout relying on government. They cut back on programsand research, downsized staff, and changed theway they used to operate - some even closed their doors.The encouraging news, not yet confirmed, is that thefederal government has decided to increase its fundingto museums.Yet, regardless of the ongoing underinvestment,Canadian museums are doing better than manymuseums worldwide, which follow the achievementsthat the Canadians have demonstrated so far.Traditional Role of Museums Has ChangedCanadian museums have always been managed withgreat care. Within the context of limited resources, theyhave developed their collections, preserved them, andpresented them at exhibitions. They have also strived toachieve high quality research related to the collections,and have educated the public. This traditional role hasrather altered lately. These days we see much focus andef<strong>for</strong>t put on revenue generation and cost cutting. As aresult, museums have become rather entrepreneurialand have changed their cultural and business policiesby undertaking to develop marketing approaches thatexist in other types of businesses. Reduction in governmentfunding has made museums invest in increasingthe number of visitors. In the process, the quality of museums’service has suffered, as little was left <strong>for</strong> acquisitionand research. Many see this as a negative trend becausemuseums are being leveled with other lucrative entertainmentinstitutions. Others think of this as positivee.g. the link between schools and museums has becomestronger.Focus on MarketingToday, in order to stay competitive, Canadian museumsmust offer programs and activities that are moreinteresting than much cheaper entertainment such asnewspapers, magazines, sporting events, films, TV andsimilar. To attract and keep current visitors, they followand examine demographic, political, economic,technological and organizational trends to find outwhat Canadians want to see. No wonder that marketing<strong>department</strong>s in many museums are stronger andbetter equipped than their research teams! It is noteasy to figure out how to inspire such a diverse audience– Canadian society has gone through an intensiveinter-cultural exchange. Two official languages, Englishand French, are in use, and immigrants from almostevery country in the world still use their mothertongue in their everyday life, even in business. In Torontoalone, more than 130 languages are spoken. Insome quarters of the city, you can hear only Chinese, orArabic or Korean language. Signs and labels in storesare sometimes in two or three languages. On the Torontosubway, one of the city’s main arteries, you oftenhear a language that does not belong to any of the majorlanguage groups. No wonder that term ‘cultural diversity’is mentioned and promoted in museum policiesand other relevant documents, directing museums onhow museums should be operated. Cultural diversity isabsolutely the key element that demonstrates that museumscannot af<strong>for</strong>d to focus on strategies and modelsof behavior that attract an audience who speak onelanguage only or come from a cultural heritage that isclosely tied to exclusively one segment of population.To stay competitive, museums are increasing admis-65
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma