meren isključivo na tibetansku i drugu himalajsku umetnost.Trenutno radimo na vodećem muzeju jednog umetnikau Filadelfiji, posvećenom predstavljanju radovaAleksandra Kaldera, najpoznatijeg po svojim pokretnimskulpturama koje vise sa tavanice.Muzeji ideja, u kojima je fokus na idejama a ne nazbirkama, pojavili su se u kasnom XX veku ali pokazujuznake da nastavljaju da se razvijaju i u novom milenijumu.Naša firma je uradila opširno planiranje zapredloženi Muzej afričke dijaspore u San Francisku, gdeće priča započeti sa širenjem homo sapiensa iz Afrike, iza planirani Nacionalni muzej ljudskih prava u Vinipegu,u Kanadi. Slično Muzeju tolerancije u Los Andjelesuili memorijalnom Muzeju mira u Kanu, u severnojFrancuskoj, predloženi Muzej ljudskih prava u Vinipegutrebalo bi da bude ustanova koja će predstaviti izložbe idruge programe grupisane oko središnje inspirativneideje, a ne oko stalne zbirke. Da li ovi novi tipovi muzejaimaju uticaja na muzeje umetnosti? Da li ćemo videtijoš uže specijalizovane ideacionalne muzeje kako budeodmicao XXI vek?Muzeji koji izražavaju ono što zovemo prvo lice narodačiju kulturu predstavljaju su takodje važna novakonstrukcija našeg vremena. Nacionalni muzej američkihIndijanaca je već stekao reputaciju po takvim izložbamau svom izvornom ogranku u Njujorku ali će mnogodoslednije ispuniti ovaj cilj u svojoj novoj centrali naMolu, u Vašingtonu, gde je tek otvorena glavna novazgrada koju je dizajnirao rodjeni kanadski arhitektaHarold Kardinal. U Parizu je, slično tome, Muzej na kejuBranli zamišljen kao muzej koji će predstaviti umetnosturodjeničkih naroda sa njihove tačke gledišta. Vašnovi muzej ovde bi trebalo da pozdravi predstavljanjetakvih izložbi ‘u prvom licu’ gde je tačka gledišta kustosamanje prisutna nego gledište naroda od kojih izložbapotiče.Još jedan razvoj ima svoje korene u XX veku, ali izgledada sakuplja snagu i delove u naše vreme, jepredstavljanje zbirki kao vidljivog dostupnog depoa,koje tako olakšava istraživanje svima od najozbiljnihnaučnika koji rade na tezama i knjigama pa do učenikasrednje škole koji pokušavaju da urade domaći zadatak.Prirodnjački muzej u Londonu je nedavno otvorio prvufazu svog Centra Darvin u kome će stotine hiljada primerakabiti dostupno zainteresovanim posetiocima daih pogledaju u društvu obrazovanih vodiča.Izvanredno poboljšani uslovi u depou za vaše nacionalnekolekcije estonske umetnosti u vašem novom muzejuneće biti dostupni publici ali bi svakako trebalo daolakšaju istraživanje predmeta i tako podstaknu publikovanjeviše monografija i uporednih studija o radu estonskihumetnika.VIRTUELNE IZLOŽBEPojava virtuelnih izložbi na internetu je promenanašeg iskustva sa urbanim muzejima ranog XXI vekakoja se mogla najlakše predvideti. Danas se sve više praveizložbe u muzejskoj zgradi koje mora da prati virtuelnipandan na mreži, i ne samo to, muzeji nalaze načineda prikažu in<strong>for</strong>macije i slike na internetu kao virtuelneizložbe koje dodju do više stotina hiljada korisnikakoji možda nikada neće otići u pravi muzej.Možemo sada videti muzejske posetioce kao učesnikeu nizu relacija sa muzejem, počinjući sa njihovim otkrićemprograma institucije na mreži, praćenim posetomsamom muzeju ( koje može biti godinam kasnijeako je korisnik veoma daleko) i zatim se relacija održavaposle posete preko stalnog pristupa muzejskoj vebstranici i programima na internetu. Muzeji sada morajuda planiraju svoje programe imajući u vidu ovaj niz.Veb58show signs of continuing to develop in the new millennium.Our firm has done extensive planning <strong>for</strong> a projectedMuseum of the African Diaspora in San Francisco,where the spread of Homo sapiens from Africa willbegin the story, and <strong>for</strong> the projected National Museum<strong>for</strong> Human Rights in Winnipeg, Canada. Like the Museumof Tolerance in Los Angeles or the Memorial, Museepour la Paix in Caen, France, the proposed Museum <strong>for</strong>Human Rights in Winnipeg is to be an institution thatwill present exhibitions and other programs groupedaround a central inspiring idea, rather than any permanentcollections. Does this new museum type have relevance<strong>for</strong> art museums? Will we be seeing still more specializedideational art museums as the 21st century progresses?Museums that express what we call the first voice ofthe peoples whose culture they present are also importantnew developments in our time. The National Museumof the American Indian had already established a reputation<strong>for</strong> such exhibitions at its original branch inNew York, but is going to accomplish this goal much morethoroughly at its new headquarters on the Mall in Washington,where it has just opened a major new buildingdesigned by Canadian native architect Harold Cardinal.In Paris the Musee du Quai Branly has similarly beenconceived as a museum that will present the art of indigenouspeoples around the world from their point of view.Yournew Museum here should look <strong>for</strong>ward to presentingsuch ‘first voice’ exhibitions, where the viewpointof the curator is less in evidence than that of thepeople from whom the exhibitions originate.Still another development that has its roots in the20th century but appears to be gathering strength andcomplexity in our time is the presentation of collectionsas visible storage, thereby facilitating research from themost serious scholars researching theses and books tothe secondary school student trying to study an assignment.The Natural History Museum in London hasrecently opened the first phase of its Darwin Center, inwhich hundreds of thousands of specimens will be visiblyaccessible to interested visitors, accompanied byknowledgeable guides.The vastly improved storage conditions<strong>for</strong> your <strong>national</strong> collection of Estonian art inyour new Museum will not be accessible by the generalpublic, but certainly they should facilitate research intothe subject, and there<strong>for</strong>e stimulate the publication ofmore monographs and comparative studies on the workof Estonian artists.Virtual ExhibitionsPerhaps the most predictable trans<strong>for</strong>mation of ourexperiences in urban museums of the early 21st centuryis the advent of virtual exhibitions on line. Increasinglytoday, actual exhibitions in the museum building mustbe accompanied by virtual counterparts on the web, butin addition museums are finding ways to present in<strong>for</strong>mationand images on line as virtual exhibitions that reachmany hundreds of thousands of users who may neverget to the actual museum.We may now see museum visitors as participants ina continuum of relationship with a museum, beginningwith their discovery of the institution’s programs on theweb, followed by a visit to the museum itself (which maybe many years later if the web user is far away), andthen sustained after the visit by continuing access to themuseum’s web site and internet programs. Museumsmust now plan their programming with this continuumin mind. The Guggenheim’s virtual exhibition web site,shown here, is just one example among hundreds thathave been developed in recent years.
sajt sa virtuelnom izložbom Gugenhajma , pokazan ovde,je samo jedan od stotinu primera koji su nedavnonastali.Uticaj ovih promena na proces izlaganja, koji sam upotpunosti dokazao u svojoj knjizi od 545 stranica, Priručnikza muzejske izložbe, predstavlja trans<strong>for</strong>macijunačina na koji se prave izložbe:- Do pre samo nekoliko godina, i još uvek u nekimdelovima, tradicionalne muzejske izložbe su osmišljavalikustosi koji su birali predmete i pisali tekstprezentovan pasivnoj publici. Primer koji se ovdeprikazuje je izlaganje stalne zbirke starogrčke keramikeu Muzeju umetnosti na univerzitetu Prinstongde smo nedavno planirali proširenje.- Najveći broj savremenih izložbi ipak je daleko složeniji,pošto se kustosima pridružuju ne samo dizajneriizložbe već i osobe odgovorne za audio-vizuelnuprodukciju, pedagozi, konzervatori, finansijskiadministratori i osoblje iz obezbedjenja odkojih svi treba stvaralački da učestvuju u izložbida bi ona bila uspešna. Ima dva primera, završenaizložba o savremenom Hong Kongu u Muzeju baštine,koju smo planirali i bili menadžeri projekta utom gradu, i drugi naš projekat za izložbu u SentDžonsu, na Njufaundlendu, koja treba da se napravio kulturnoj istoriji te oblasti.- Mnogo zahtevnija ali više zadovoljavajuća po rezultatimaje interaktivna izložba koja misli na svojupubliku pre, za vreme i posle izložbe, i daje jojpriliku da učestvuje u izložbi, bilo da je to prekoizbora objekata za proučavanje iz przentacije sadostupnim depoom ili preko interaktivnih kompjuterskihprograma na ekranu. Odličan primer je izložbakojom se slavila stogodišnjica knjige za decuVrt zeke Pitera 2002. godine i njen pisac i umetnikBeatris Poter, i u kojoj se kombinuje audio-vizuelniprikaz engleskog Lejk Distrikta gde je Poterovaživela sa ljupkim izborom akvarela, pozajmljenihiz Muzeja Viktorija i Albert u Londonu, i sa svojimizdavačem. Na izložbi je najzabavnije bilo napravljenosobno ‘drvo priča’ pod kojim se mogu čitatičuvene knjige za decu novoj generaciji ushićenihslušalaca, koji takodje mogu da vide ekranizacijepriča na videu u amfiteatru u galeriji, naravno.- Prava granica danas je ipak ono što sam nazvao inter-kreativnost,pristup izložbi koji uzima opis izzajednice iz koje potiču umetnička dela, primerci,predmeti ili ideje koji su pokazani na izložbi. Zajedniceiz kojih potiču predmeti mogu biti umetniciobične izložbe primenjene umetnosti ili zajednicanaučnika ili istoričara zaduženih za temu kojomse izložba bavi, ali oni takodje mogu biti i etničkagrupa koja je trenutno aktivna ili je nasledila kulturuili civilizaciju koja je odslikana na izlo1žbi.Ovo je veoma moćan pristup za muzeje prvog licagde je načinu na koji ovi ljudi vide svoju kulturudata jednaka pažnja kao i načinu na koji tu kulturuvide naučnici ili istoričari. Ovi primeri pokazujučlanove naše firme kako rade na inter-kreativnojizložbi razvijenoj u kulturnom centru u Noksvilu,u Tenesiju, i mene kako radim sa sličnomgrupom u Seulu, u Koreji.Ovo je uzbudljivo vreme u istoriji muzeja i obećavada će biti još uzbudljivije kako odmiče XXI vek. Muzejiu istočnoj Evropi, predvodjeni vašim novim Muzejemumetnosti, mogu biti medju prvima u ovom razvoju anesumnjivo će biti medju izvorima još originalnijih idejai razvoja u godinama koje dolaze.The impact of these changes on the exhibition processthat I have documented at length in my 545-pagebook, The Manual of Museum Exhibitions, has been atrans<strong>for</strong>mation in the way that exhibitions are made:- Only a few years ago – and still in some quarters –traditional museum exhibitions were conceived bycurators who chose the artifacts and wrote the textthat was presented to a passive audience. Theexample shown here is the permanent collectiondisplay of ancient Greek ceramics at the PrincetonUniversity Art Museum, where we have recentlyplanned an expansion.- Most contemporary exhibitions, however, are farmore complex, as curators have been joined notjust by exhibition designers, but also by personsresponsible <strong>for</strong> the audio-visual productions, educators,conservators, financial administrators andsecurity personnel, all of whom have to be creativelyinvolved in the exhibition in order <strong>for</strong> it to bea success. These are two examples, a completed exhibitionon contemporary Hong Kong in the HeritageMuseum that we planned and project-managed<strong>for</strong> that city, and the other our design <strong>for</strong> anexhibition still to be built in St John’s, Newfoundlandon the cultural history of that province.- More demanding, but more satisfactory in its results,is the interactive exhibition that takes accountof its audience be<strong>for</strong>e, during and after theexhibition, and gives them a chance to participatein the exhibition, either through selection of objectsto study from a visible storage presentation,or from interactive computer programs on screen.Here is an excellent example, the exhibition celebratingthe 2002 centennial of Peter Rabbit’s Gardenand its author and artist, Beatrix Potter, whichcombined a high-tech audio-visual of England’sLake District where Potter lived with a lovely selectionof her watercolours borrowed from theV&A Museum in London and her publisher, butmost delightfully providing an indoor ‘story tree’under which the famous children’s books could beread to a fresh generation of rapt listeners – whoalso got to see the stories dramatized on a nearbyvideo theater in the gallery, of course.The real frontier today, however, is what I have calledinter-creativity, an approach to exhibitions that takesaccount of the community of origin of the works ofart, specimens, artifacts or ideas that are being shown inthe exhibition. Communities of origin might be the artistsof a conventional fine art exhibition, or the communityof scientists or historians concerned with theexhibition’s subject matter, but they might also be theethnic group who are the current practitioners or heirsof the culture or civilization that is being featured in theexhibition. This is a particularly powerful approach <strong>for</strong>first voice museums where the way in which those peoplesee their culture may be given equal expression withthe way in which scientists or historians see it. Theseexamples show members of our firm at work on intercreativeexhibition development at a cultural center inKnoxville, Tennessee, and myself working with a similargroup in Seoul, Korea.This is an exciting moment in the history of museums,and promises to continue to be even moreso as the21st century continues. Museums in eastern Europe, ledby your new Art Museum here, can be in the <strong>for</strong>efront ofthese developments, and undoubtedly will be among thesources of even more original ideas and developments inthe years ahead.59
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12: Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma