nosti (kao što je zbirka Luvra) je posledica toga.2. U XIX veku je prevladala analogija kraljice Viktorijepošto su artikli napravljeni u fabrikama služili kaomodel za zbirke predmeta u muzejima umetnosti industrijskogdoba, kao što je Viktorija i Albert u Londonu , iu muzejima nauke i industrije, kakav je Nemački nacionalnimuzej u Minhenu.3. Gradovi su se u XX veku pojavili kao centri komunikacijau kojima prevladjuju slike, podstičući razvojonih muzeja u kojima su objekti sekundarni u odnosuna ideje i slike, kao u muzejima ideja, kakav je Urbisu Mančesteru (muzej o urbanoj civilizaciji), i u interaktivnimmuzejima kao što je Projekat slušanja muzike uSijetlu.Sada, na početku XXI veka, rano je da pokušamo dapredvidimo novi uzorak. Ipak, nekoliko pojava je, sasvimjasno, od velikog uticaja na način na koji muzejiumetnosti odgovaraju našem sopstvenom vremenu:- Gradovi su se ponovo utemeljili kao osnovni pokretačiekonomije. Dok je nacionalna država uvidjalada rast multinacionalnih korporacija prkosinjenoj ranije neospornoj moći, gradovi su sve višepostajali stvarni izvor i centar ekonomskog razvoja.- Postoji globalna potreba za doživotnim učenjemkoje treba da bude ne<strong>for</strong>malno da bi bilo delotvorno,pošto se radi o učenju odraslih koji su već zaposlenia ne o deci u školi. Muzeji su idealno mestoza takvu vrstu učenja.- Svuda ljudi osećaju iskrenu potrebu da zastupajusvoje sopstvene lokalne ili nacionalne identiteteuprkos sve većoj globalizaciji. Muzeji nude mestogde takvi identiteti mogu da se oblikuju, ogledaju ikritikuju.- Savremena umetnost više nije avangardna već jepostala dominantna u mnogim gradovima širomsveta. Uz popularnu muziku, postala je važan načinizrazavanja individualnih vrednosti i kao takvuje sve više prepoznaje sve veći broj ljudi širomsveta.- Kulturni turizam je najdinamičniji deo onoga štoje postalo najveća svetska industrija - turizma.Gradovi su najčešća destinacija kulturnih turista.- Svuda u svetu ljudi učestvuju u virtuelnim iskustvimane samo na internetu već i preko mobilnih telefona,palm pilot-a i sličnih naprava.Odgovor muzeja umetnosti na ove promene bio jeperiod naporne aktivnosti koja moze da se sagleda krozjedan ili nekoliko od ovih šest tokova:- Puka fizička ekspanzija da bi se ispunili sve većizahtevi i da bi se išlo u korak sa rastom zbirke.- Obnavljanje nacionalnih identiteta, ne u suprotglobalizaciji, već kao načina učestvovanja u globalizovanomsvetu i kao protivteže homogenizacijiiskustava svuda u svetu.- Decentralizacija pristupa zbirkama, posebno <strong>for</strong>miranjemogranaka, onih muzeja koji imaju vodećezbirke, širom sveta.- Značajna uloga muzeja u isticanju muzejskihgradova kao destinacija u kulturnom turizmu.- Razvoj novih tipova muzeja kao odgovor na izazovesveta koji se ubrzano menja.- I, dolazak virtuelnih izložbi kao načina da seomogući vizuelni pristup slikama iz muzejskezbirke.Ovaj rad daje primere za svaku od ovih tendencija,izvučene iz nedavne prakse muzejskog planiranja u firmiLORD - planiranje i menadžment kulturnih dobara,najvećoj svetskoj firmi specijalizovanoj za muzejskoplaniranje.52as the British Museum) and the comprehensive art historycollections (such as the Louvre).2. In the 19th century Queen Victoria’s analogy prevailed,as commodities manufactured in factories providedthe model <strong>for</strong> collections of artifacts in industrialarts museums like the V&A in London, and in museumsof science and industry such as the Deutschesmuseum inMunich.3. And in the 20th century, cities have emerged ascommunication centres where images prevail, giving riseto museums in which objects are secondary to ideasand images, as in Idea Museums, such as Urbis in Manchester(a museum about urban civilization) and InteractiveMuseums like the Experience Music Project inSeattle.At the beginning of the 21st century, it is a bit early<strong>for</strong> us to attempt to project a new paradigm. However,several phenomena are clearly of major importance affectingthe way in which art museums are responding toour own time:- Cities have re-established themselves as the essentialengines of the economy. While the nation statehas seen its <strong>for</strong>merly undisputed power challengedby the growth of the multi-<strong>national</strong> corporation,cities have become increasingly the real source andcenter of economic development.- There is a global need <strong>for</strong> lifelong learning that hasto be in<strong>for</strong>mal if it is to be effective, since it is aquestion of learning by adults who are already inthe workplace, not by children at schools. Museumsare an ideal venue <strong>for</strong> such learning.- People everywhere are experiencing a heartfelt needto assert their own local or <strong>national</strong> identities inthe face of increasing globalization. Museums offera place where such identities may be fashioned,mirrored or criticized.- Contemporary art is no longer avant garde, but hasbecome mainstream in most cities throughout theworld. Along with popular music, it has become animportant means of expressing individual values,and is increasingly recognized as such by ever-growingnumbers of people worldwide.- Cultural tourism is the most dynamic part of whathas become the world’s major industry, tourism.Cities are the most common destinations of culturaltourists.- Around the world people are participating in virtualexperiences, not only on the net but also onmobile phones, palm pilots and similar devices.The response by art museums to these changes hasbeen a period of intense activity, which may be seen asone or more of six trends:- Sheer physical expansion to meet increased demand,and to keep pace with the growth of collections- Reassertion of <strong>national</strong> identities, not in oppositionto globalization, but as a means of participatingin a globalized world, and as a balance againstworldwide homogenization of experiences- Decentralization of access to collections, especiallyby the <strong>for</strong>mation of branches of museums withmajor collections around the world- Playing a significant role in the enhancement ofthe museums’ cities as cultural tourism destinations- The development of new museum types in responseto a rapidly changing world- And the advent of virtual exhibitions as a means ofproviding visual access to images of a museum’scollection.
PROŠIRENJEJedan od najpoznatijih projekata za koji smo pripremaliveoma složen radni program poslednjih godina jeMuzej umetnosti okruga Los Andjeles (Los AngelesCounty Museum of Art - LACMA), poznat po tome štoje, pošto smo završili rad na planiranju koji je trajaopreko dve godine, LACMA izabrao arhitektu Rema Kolhasa,da bi se zatim ispostavilo da je nemoguće sakupitiogromne sume potrebne za veliki program izgradnjekoji je zamišljen i taj projekat je morao da se otkaže.Uprkos tome, LACMA je nastavio sa prvom fazom svogprograma koji je projektovao Renzo Piano. Dugoročniprojekat zahteva potpuno preispitivanje načina na kojije zbirka LACMA predstavljena, zatim grupisanje radovaprema kontinentima sa kojih potiču, povezivanje pokulturama a ne samo po uskom kriterijumu istorije umetnosti.Drugo proširenje za koje smo napravili radni programbilo je za projekat severoistočnog proširenjaInstituta umetnosti iz Čikaga, koji je takodje projektovaoStudio Renzo Piano. Ovo proširenje će omogućiti Institutune samo više galerijaveć i da proširi svoj delokrug – osavremenjivanjemprezentacije na izložbama o arhitekturi, na primer, štoje tema za koju smo shvatili da vlada veliko interesovanjeposlednjih godina.U Muzeju umetnosti u Denveru, gde je Danijel Libeskindprojektovao proširenje, pregledali smo i dalipreporuke za predvorje, sve važnije mesto u muzejimaXXI veka, kada funkcija zgrade kao mesta susreta u slobodnovreme postaje još važnija.U Umetničkoj galeriji Mančestera u Engleskoj razvilismo radnu skicu za Majkla Hopkinsa i Partnere, arhitektekoji su renovirali postojeće istorijske zgrademuzeja, osmislili atrijum izmedju njih i dodali elegantno,novo krilo u kome se postavljaju izložbe savremeneumetnosti kao i privremene izložbe. Drugi važan aspectmančesterskog proširenja je galerija posvećena dekorativnojumetnosti i dizajnu, predstavljena na kreativannaćin u renoviranoj zgradi, izuzetnog kvaliteta, iz XIXveka.Naravno da ima još mnogo proširenja koja su nedavnozavršena ili su u toku – Muzej moderne umetnosti jemožda najpoznatiji primer. U najvećem broju slučajevaproširenje je delom prosto kvantitativni odgovor na izazovenovog veka jer omogućava više galerija za izložbe,veće mogućnosti i programe i slično. Ipak, u mnogimslučajevima, proširenja su više kvalitativna jer muzejiiskoriste priliku da poboljšaju svoje programe savremenijimamfiteatrima, kafeima ili prodavnicama, kao i galerijamakoje su bolje opremljene da prime multimedijalneizložbe, i dodatnim ili prostorom boljeg kvalitetaza izdavanje i ugostiteljstvo tako da prihodi od iznajmljivanjamogu da se uvećaju.OBNAVLJANJE NACIONALNIH IDENTITETA UGLOBALNOM KONTEKSTUObnavljanje identiteta koji može biti lokalni, plemenskiili nacionalni u mnogo slučajeva je bio kulturniodgovor globalizaciji. U Seulu smo radili na programuza jedan od najvažnijih primera obnavljanja nacionalnihidentiteta, pošto su Korejci srušili muzejsku zgradukoja je bila simbol ugnjetavanja - jer je stari Nacionalnimuzej bio smešten u glavnom štabu omražene 45-ogodišnje japanske okupacije njihove zemlje – i zameniliga novim Nacionalnim muzejem, sada u izgradnji,koji će biti jedan od najvećih muzeja na svetu sa 138 000m2 i 400m dugom fasadom. Nedavno sam posetio muzejThis paper presents examples of each of these tendencies,drawn from the recent museum planning practiceof LORD Cultural Resources Planning & Management,the world’s largest specialized museum planningfirm.ExpansionOne of the best known projects <strong>for</strong> which we prepareda highly complex Functional Program in recent yearswas the Los Angeles County Museum of Art – wellknown because after we had done our planning workover a two-year period, LACMA selected an architect,Rem Koolhaas, but then found it impossible to raise theenormous sums needed <strong>for</strong> the very large building programthat had been conceived, and had to cancel thatproject; nevertheless, LACMA is proceeding with thefirst phase of its program, being designed by Renzo Piano.The long-range project involves a complete rethinkingof the way in which the LACMA collection is presented,grouping works according to their continents o<strong>for</strong>igin, connecting them by cultures rather than a narrowerview of art history alone.Another expansion <strong>for</strong> which we produced a FunctionalProgram was the northeast expansion project ofthe Art Institute of Chicago, also being designed by theRenzo Piano Studio. This one also will allow the Institutenot only to provide more galleries but also to expandits range – improving its presentation of architectureexhibitions, <strong>for</strong> example, which is a subject in which wehave found a great range of interest in recent years.At the Denver Art Museum, where Daniel Libeskindis designing the expansion, we reviewed and made recommendations<strong>for</strong> the lobby, an increasingly importantplace in the museums of the early 21st century as thefunctions of the building as a meeting place <strong>for</strong> leisureactivities become ever more important.At the Manchester Art Gallery in England we developedthe Functional Brief <strong>for</strong> Michael Hopkins andPartners architects, who renovated the Museum’s existinghistoric buildings, created an atrium between them,and added an elegant new wing where contemporary artand temporary exhibitions are featured. Another importantaspect of the Manchester expansion is a gallery dedicatedto decorative arts and design, presented in animaginative way in a renovated 19th-century buildingof great quality.Of course there are many more expansions recentlycompleted or underway – the Museum of Modern Art isperhaps the best known. In general, expansion is in partsimply a quantitative response to the challenges of thenew century, providing more exhibition galleries, morefacilities and programs, and so on. However, in many cases,expansions become much more qualitative, as museumsseize the opportunity to enhance their programswith improved theaters, cafes or shops as well as galleriesthat are better equipped to handle multi-media exhibitions,and additional or better-quality rental andcatering space so that revenue from rentals can beincreased.Reassertion of National Identities ina Global ContextThe cultural response to globalization in many caseshas been a reassertion of identity, which may be local,tribal or nation. In Seoul we worked on the program <strong>for</strong>one of the most important examples of the reassertion of<strong>national</strong> identities, as the Koreans tore down a Museumbuilding that was a symbol of oppression, because theirold National Museum had been situated in the headqua-53
- Page 1: DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5: Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12: Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma