azlikuju po tehnologiji, konstrukciji, obliku i okruženju.Restoran u Kaunasu (slika 2) ne uklapa se ni na kojinačin u tradicionalnu arhitekturu (on predstavlja kopijuruske arhitekture po <strong>for</strong>mi, konstrukciji, tehnologiji),pa se ne može smatrati dobrim primerom. Druge dvezgrade (slike 3 i 4) podignute su u tradicionalnom okruženju(blizu puta). Forma ili fasada gostionice/restoranau blizini autoputa (sl. 3) preuzeta je od vlastelinskihkuća iz XVIII veka. Tu je došlo je do nesklada saokruženjem, jer su vlastelinske kuće uvek građene u prirodnomambijentu, daleko od puteva. Stari građevinskimaterijal korišćen za ovu gostionicu/restoran (preuzetod starih pomoćnih zgrada) smanjuje nesklad (izmeđuistorijske <strong>for</strong>me i okruženja) i čini ceo objekat prihvatljivim.Poslednji primer (slika 4) ne predstavlja ni kopijuni repliku. Tehnologija, konstrukcija i <strong>for</strong>ma nastavljajulokalnu tradiciju gradnje, pa se gostionica možesmatrati dobrim primerom novogradnje.ZaključakDvadeset prvi vek zahteva da se kulturni identitet iraznovrsnost očuvaju, a u arhitekturi oni se baziraju nakontinuitetu jedinstvenog karaktera gradnje. Arhitektonskonasleđe treba shvatiti kao potencijal za trenutnii mogući dalji razvoj. Očuvanje ovih kulturnih resursazahteva saradnju da bi se ostvarila interdisplinarnost uistraživanjima i praktičnim iskustvima. Samo saradnjomi razmenom ideja i iskustava možemo da razumemojedinstvenost/distinkciju i da raznovrsnošću obogatimoevropsku kulturu.Ala Staškevič, Šef Laboratorije za muzeologiju imuzejsku delatnost, Beloruski državni institut zakulturna pitanjaStaklene posude beloruskihzamkova krajem XV i u prvojpolovini XVII vekaArheološki predmeti su danas, možda, jedinstven izvorza istraživanje materijalne kulture beloruskihzamkova ranog i kasnog srednjeg veka.Većina poznatihvlastelinskih domova je napuštena i uništena tokombrojnih ratova i građanskih sukoba, koji predstavljajuizrazito obeležje celokupne beloruske istorije. Velikideo, nekada bogatih i zadivljujućih zbirki beloruskearistokratije, preneli su u inostranstvo njihovi vlasniciodmah nakon Ruske oktobarske revolucije (1917.), iz istočnihbeloruskih oblasti, a nakon 1939. 1 i iz zapadnih.Kao rezultat toga, zbirke poljskih i ruskih muzeja suobogaćene velikim kulturnim vrednostima. Tokom Drugogsvetskog rata takođe je veliki broj vrednih predmetaiznet iz Belorusije.Sve ono što danas čuvamo u beloruskim muzejima iprivatnim zbirkama predstavlja samo mali deo beloruskogkulturnog blaga.Zahvaljujući obimnim arheološkim iskopavanjima,1980.-1990. godine, koja su na području starih gradovai zamkova sprovodili beloruski arheolozi O. Trusov, M.Tkačev, I. Černiavski,V. Sobol i drugi, bilo je moguće rekonstruisatipredstavu o domaćoj kulturi plemstva igradskog stanovništva krajem XV i u prvoj poloviniXVII veka.Kakav je bio položaj staklara u materijalnoj kulturi1 Nakon Pakta u Rigi 1921, sklopljenog izme?u Poljske i Rusije,zapadne beloruske oblasti došle su pod poljsku jurisdikciju. Godine1939, 17. septembra, teritorija Belorusije je vra?ena u svoje etni?kegranice.46in this tavern/restaurant (taken from the old outhouses)counterweigh/offset the imbalance (historical <strong>for</strong>m withenvironment) and make it well acceptable. The lastexample (Fig. 4) does not copy/replicate anything. Technology,construction and <strong>for</strong>m continue/keep up localbuilding tradition so tavern, as example of new buildingcould be estimated pretty good.ConslusionsThe 21 st century requires to conserve cultural identityand diversity, which are in architecture based on continuityof a unique character of building. Architecturalheritage should be understood as resources <strong>for</strong> presentand prospective/further development. The preservationof those cultural resources require/claim to cooperateour endeavour/striving <strong>for</strong> an interdisciplinary overviewof the actual research and practical experiences. Onlycooperating our knowledge and sharing the ideas andexperience we can perceive our oneness/distinction andto enrich European culture by its diversity.Alla Stashkevich, Head of Laboratory of Museologyand Museum Activity, Belarusian State Instituteof Culture ProblemsGlassware of the BelarusianCastles at the end of 15 th - thefirst half of the 17 th centuriesArcheological materials today are, perhaps, a uniquesource in the research of the material culture of theBelarusian castles of the early and late Middle Ages.Themajority of the known feudal manors was deserted andruined during numerous wars and civil fights which weredistinctive feature of the Belarusian history at all times.The huge part of the <strong>for</strong>mer rich and magnificentcollections of the Belarusian aristocracy was takenabroad by the owners of manors right after the RussianOctober revolution (1917) from the east Belarusian territories,and after 1939 1 – from the western ones. As result,many cultural values have enriched collections ofthe Polish and Russian museums. During the SecondWorld War a plenty of values also has been taken out ofthe borders of Belarus.Everything, that we have today in the Belarusianmuseums and private collections is only a small part ofthe Belarusian <strong>national</strong> heritage.Due to intensive archeological excavations in the1980-1990 in the territory of ancient cities and castlesby the expeditions of the Belarusian archeologistsO.Trusov, M.Tkachev, I.Chernyavsky,V.Sobol, etc., it waspossible to restore a picture of household culture of noblesand townspeople by the end of 15-th and first halfof the 17-th centuries.What was the position of glassmakers in the materialculture of this period? What was the level of popularityof imported glass products and what about the localones? What was the artistic and technological levelof the local glass-making during this period? We shalltry to answer these questions, using the archeologicaldata and some analogies from the published Russianand Polish sources.The mentioned period in the scientific literature is1 After the Riga Pact in 1921 between Poland and Russia thewestern Belarusian lands have departed to Poland. In September,17, 1939 the territory of Belarus has been restored in its ethnic borders.
tog perioda? Koliko su bili traženi uvozni stakleni predmeti,a koliko lokalni? Kakav je bio umetnički i tehnološkinivo lokalnog staklarstva u tom periodu? Pokušaćemoda odgovorimo na ova pitanja koristeći arheološkepodatke, kao i neke analogije iz objavljenih ruskih ipoljskih radova.Pomenuti period je u naučnoj literaturi opisan kaoepoha «beloruske renesanse». Tom periodu je svojstvenveliki procvat duhovne i materijalne kulture nacije, kaoi <strong>for</strong>miranje etničke svesti i kulturne tradicije, koje su serazvijale pod uticajem zajedničkih evropskih umetničkihtendencija, ali zasnovane na čvrstoj tradiciji stareslovenske i vizantijske kulture, a u vezi sa etničkim (folklornim)izvorima.U istoriji beloruskog staklarstva, «renesansu» trebashvatiti ne samo kao sistem određenih estetskih idealaili umetnički pokret, već i u literarnomsmislu, jer taj period može da se povežesa istinskom obnovom zaboravljenestaklarske tradicije, koja potiče iz vremenaPolockog kraljevstva 2 . U suštini,ta obnova se pretvorila u ponovno rađanjebeloruskog staklarstva, jer je vezaizmeđu staklarstva XI -XII veka i staklarskeproizvodnje u XVI-XVII vekuvidljiva, možda, samo u izvesnom stilskomjedinstvu i morfologiji. Tehnološkiproces se potpuno promenio.Početak tehnologije duvanja stakla uBelorusiji obeležava XVI vek. U tom periodu,staklarska proizvodnja još uveknije raznovrsna, ali se u morfološkomsmislu vidi jak uticaj zapadnoevropskogstakla.Materijal sa arheoloških iskopavanjabeloruskih zamkova odražava pravusliku srednjovekovnog beloruskog staklarstva.Oko 50% pronađenog stakla iztog perioda pripada importima. U XV-XVI veku, udeo importovanog stakla ufeudalnim domovima prevazilazi količinulokalnog stakla (oko 2:1), ali se situacijamenja početkom XVII veka (9).Izvori stvaranja zbirki stakla u beloruskimzamkovima bili su različiti. Biloje mnogo venecijanskog posuđa, posebnou arheološkim slojevima iz XV i sapočetka XVI veka. Nalazi nemačkog,koji uključuju i češko staklo, datiraju iznešto kasnijeg perioda. Neki fragmentistakla, pronađeni prilikom iskopavanja,su rekonstruisani, što je omogućilo definisanjeumetničkih karakteristika posudai stvorilo uslove za njihovo atribuisanje.Najznačajnija zbirka stakla je zbirka iz zamka Krevo3 , iz XV-XVII veka. U njoj se nalazi grupa staklenihposuda duvana u različitim stilskim tradicijama. Posebnoje zanimljivo staklo sa kraja XV i početka XVI veka(4, 9). Među drugim posudama ovog perioda, postoji imali stakleni sud (lokalni naziv je «sklianica 4 » - visinamu je 23 cm, a dijametar 9,5 cm), duvan iz tankog prozirnogstakla plavkaste boje (slika 1).2 Stara beloruska država.3 Zamak Krevo je jedan od srednjovekovnih zamkova na teritorijiBelorusije. Godine 1385. sklopljena je tzv. Krevska unija, izmeđuPoljskog Kraljevstva i Velike Litvanske Kneževine.4 U vreme stvaranja beloruskog staklarstva, većina staklenihposuda je nosila naziv “sklianica”. Sa razvojem staklarstva i širenjemstaklarskog asortimana, pojavili su se i drugi nazivi, a termin“sklianica”je zadržan samo za neke tipove staklenih posuda, nastaleu nemačkoj tradiciji.1“Sklianica” iz arheološke zbirkeKrevo, XV-prva polovina XVI veka"Sklyanitsa" from the Krevo arcaeologicalcollection, 15-first part 16 C.depicted as an epoch of the “Belarusian” Renaissance.The expressive blossoming of the spiritual and materialabbilities of the nation, <strong>for</strong>mation of the ethnic consciousnessand cultural tradition, which have been developingunder the influence of the common European arttendencies, but based on steady traditions of the oldSlavic and Byzantine culture, in connection with <strong>national</strong>(folklore) sources were inherent to this period.In the history of the Belarusian glass-making theRenaissance should be understood not only as a systemof the certain aesthetic ideals or an art style, but alsoliterally, because this period can be connected with thereal revival of the lost glass-making traditions which isrooted in the times of the Polotsk Kingdom 2 . In essence,this revival became the second birth of the glass-makingin the Belarusian lands because the connection betweenglass-making of the 11-12th centuriesand glass production in the 16-17thcenturies is shown, perhaps, only in somestylistic unity and morphology.Technological process was completelychanged.The 16th century marks the beginningof the Belarusian glassblowing. Atthat period the assortment of glasswareis not yet rich, but in its morphologythere is the strong influence of theWest-European glass.Materials of the archeological excavationsof the Belarusian castles reflectexact picture of the Belarusianmedieval glasswork. At that periodabout 50 % of the revealed glass comesfrom the import. In the 15-16th centuriesthe share of the imported glass infeudal manors exceeded quantity of localglassware (approximately 2:1), butin the beginning of the 17th centurythe situation changed (9).The sources of the <strong>for</strong>mation of theglass collections in the Belarusiancastles were different. There were a lotof Venetian vessels, especially in the archaeologicallayers of the 15 th and thebeginning of the 16 th centuries. Thefinds of the German (including Bohemian)glass date from later times. Somefragments of the glass found duringthe excavation were reconstructed,which allowed us to define art featuresof vessels and was the precondition <strong>for</strong>their attribution.The most significant collection isthe glass collection of the 15-17th centuries from Krevocastle 3 . It includes a set of glassware blown in differentstylistic traditions. Especially interesting is theglass from the end of the 15th and the beginning of the16th centuries (4; 9). Among other vessels of this periodthere is the small glass ( the local name is “sklyanitsa” 4- height is 23cm, diameter 9,5cm), blown from thintransparent glass of bluish color (picture 1).The bowl of the “sklyanitsa” has <strong>for</strong>m of a bell. It2 Polotsk Kingdom is the ancient Belarusian state.3 Krevo castle – is one of the medieval castles in the territory ofBelarus. In 1385 the Krevo Union between Polish Kingdom and TheGreat Lithuanian Principality was signed.4 During the <strong>for</strong>mation of the Belarusian glass-making themajority of glass vessels was named “sklyanitsa “. With the developmentof glass-making and expansions of assortment of glasswareother names <strong>for</strong> the products from glass have appeared, and theterm “ sklyanitsa” was used only <strong>for</strong> the certain type of glass vesselsmade in German tradition47
- Page 1: DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5: Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12: Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma