dr Rasa BertasiuteMuzej na otvorenomLitvanijaVrednosna dimenzijatradicionalne arhitektureShvatanje baštine je subjektivno i podložno promenama.Čak se i stavovi stručnjaka, arhitekata, majstora,građvinara, istraživača i eksperata o baštini razlikuju.No, ukoliko želimo da je sačuvamo za budućnost neophodnoje da se složimo oko toga šta za sve naspredstavlja vrednost.Spoznaja vrednosti baštine može biti dvojaka: čulnai pragmatična. Prva procena se zasniva na našem odnosuprema predmetu i ona je subjektivna. Druga zavisi odonoga što sami znamo o baštini. Ali, ako ne posedujemoznanje i čulni odnos prema predmetu, nećemo biti u stanjuda mu utvrdimo vrednost. To se upravo dogodilo isada imamo novi cilj – da pronađemo načine za prepoznavanjebaštine i ocenu njene vrednosti. Najvažnije jeda se obnovi znanje, a za to je neophodno istraživanje.IstraživanjeRaznovrsnost je najvredniji i glavni cilj održivograzvoja. Ali, kako prepoznati ovu raznovrsnost (saodređnom inherentnom pravilnošću) i kako utvrditi oneoriginalne odlike naše arhitekture koje je čine vrednom?Možemo sa više aspekata da istražujemo/ocenjujemozgrade koje sadrže mnogostruke in<strong>for</strong>macije. Do sada suuglavnom proučavani razvoj planske strukture, klasifikacijai opšte karakteristike regionalne arhitekture. Samakuća je obično dobijala najvišu ocenu ako je krovbio od slame ili trske ili je bila bogato ukrašena. Pa, takoneke od zakonom zaštićenih kuća zapravo nisupredstavljale posebnu vrednost, jer nisu svi aspekti bilivrednovani. Sada je jasno da samo ocena spoljnog izgledanije dovoljna.Da bi se uočile pojedinosti neophodno je tražiti analogijesa drugim objektima. Nije moguće upoređvatikompletne zgrade, ali je jednostavno porediti delove/detalje.Na taj način objekat se svodi na elemente koji suzajednički u arhitekturi. Naprimer:- materijal,- tehnologija,- konstrukcija,- oblik,- funkcija,- okruženje.Oni su zajednički za svaki objekat arhitekture: zazamkove, crkve, kuće, ali i za detalje na ovim građevinamakao što su temelji, zidovi, prozori, vrata, tremovi,krovovi itd. Iste vrednosne dimenzije mogu se primenjivatina građevine u različitim zemljama, ali i na starezgrade i savremenu arhitekturu. Prema tome, ovi aspektisu zajednički. Oni uključuju materijalni podatak, kaoi nematerijalnu in<strong>for</strong>maciju koja je takođe veoma značajnaza arhitektonsko istraživanje. Svaki arhitektonskiobjekat može se proučavati, procenjivati ili identifikovati,polazeći od ovih aspekata i hronoloških, tipološkihi regionalnih poređenja.Šta je pri tom najvažnije?Arhitektura se razvija u okviru tehničkih mogućnostii funkcionalnih zahteva/potreba. Uvek postoji čvrstaveza između svih ovih elemenata. Na primer, okruženjesa specifičnom klimom i predelom određuje funkciju,oblik kao i način gradnje. Funkcija (bilo da se radi o ku-42Dr. Rasa BertasiuteOpen Air MuseumLithuaniaValue dimension oftraditional architecturePerception of heritage is changeable and subjective.Even we specialists, architects, craftsmen, constructors,researchers, experts have different view upon theheritage value. And if we want to preserve it <strong>for</strong> the futureit is necessary to find and agree about valuablethings common <strong>for</strong> all of us.Cognition of heritage value is possible in two ways:sensual and pragmatic. The first is based on our relationwith the object and this estimation is subjective. The seconddepends on our personal knowledge about the patrimony.But if we lose/miss knowledge and sensual relationwith the object we can not qualify it as valuable.That is what has just happened and new objective is tofind other way to recognize and appreciate heritage asvaluable. First of all one needs to restore knowledge andthat is field of investigation.InvestigationMost valuable thing and the main aim of sustainabledevelopment is diversity. But how to recognize this diversity(with certain inherent regularity) and to find somedistinctive original features of our architecture thatmake our architecture valuable? Buildings having accumulatedmultisided in<strong>for</strong>mation can be investigated/evaluatedin many aspects. Up to now mostly thedevelopment of planning structure, classification andgeneral characteristics of regional architecture has beenanalyzed. Usually the house got the best valuation if ithad thatch/straw roof or rich decoration. Thus some oflisted/protected by law houses are not very valuablebecause not all the aspects have been taken into account.Now it is evident that external estimation is notenough.To distinguish singularities we can only compare anobject with analogues. It is impossible to compare overallbuildings, but we can easely compare someparts/details of it. Thus the object should be reduced toelements common to all architecture. Such are:- material,- technology,- construction,- <strong>for</strong>m,- function,- environment.They are common to whole architecture: castles,churches, dwelling houses, also <strong>for</strong> details of these buildingssuch as foundation, walls, windows, doors, porches,roofs and other. The same value dimension one canapply to buildings in different countries - the same isgood <strong>for</strong> old/ancient houses as <strong>for</strong> present architecture.So these aspects are common. They include material datumsame as intangible in<strong>for</strong>mation that is also very important<strong>for</strong> architectural investigation. Thus every architecturalobject can be investigated, evaluated oridentified by these aspects comparing them on chronological,typological and regional sections.What is most important <strong>for</strong> these dimensions?Architecture is developing in a frame of technicalpotential and functional demand/requirement. It is alwaystough connection between all these sides of object.For example environment with specific climate and
ći za stanovanje ili o pomoćnoj zgradi) određuje oblik,konstrukciju, tehnologiju i materijal. Međuzavisnost iinterakcija između ovih delova je uzajamna/reverzibilna.Dimenzije su tesno povezane i međusobno uslovljene.Prikaz arhitektonskih dimenzijaA graph showing architectural dimensionsMi obično utvrđujemo odlike koje su tipične za jedanelement gradnje u određenom regionu ili za određeniperiod. Proučavamo kuće poredeći njihov funkcionalnitip ili građevinski materijal koji je korišćen. Na tajnačin mogu se uočiti neke razlike, promene i uzajamniuticaj različitih tradicija, ali je prilično teško utvrditinjihovo poreklo ili odrediti pravce njihovog širenja.Stoga možemo da pozovemo u pomoć druge dimenzijeda procenimo /definišemo opšte tendencije tradicionalnearhitekture.Kada objekat procenjujemo sa svih aspekata, primetićemoodređenu logičnu doslednost. Promene jedne dimenzije/elementaautomatski dovode do drugih promena.To dovodi do određene pravilnosti u okviru raznovrsnosti.Potreba za novim funkcionalnim tipom građevine uztehnički napredak doveli su do revolucije u arhitekturiGvozdenog doba na jugoistoku Evrope – pojavila sedrvena konstrukcija. Da bismo našli odgovor na pitanjezašto su upravo ovaj region i ovaj period bili najpogodnijiza pojavu drvene konstrukcije, moramo da razmotrimosledeće aspekte:materijal – bilo je dovoljno mekog drveta – odgovarajućigrađevinski materijal za brvnaretehnologija – gvozdena sekira je dovela do brzog napretkau tehnologiji<strong>for</strong>ma – javila se potreba da svaka porodica dobijesvoju malu kućufunkcija – male brvnare bile su najpogodnije za jednuporodicuokruženje - brvnare su odgovarale klimatskim uslovima,održavale su toplotu i čuvale su od vremenskihpromena.Prema tome, situacija je u potpunosti pogodovalapojavi brvnara.Iako su potrebe bile iste, brvnare su u našoj oblastidrugačije izgledale. Zašto? Ako bismo uporedili svekomponenete, videli bismo da postoje razlike u materijalu,okruženju i funkciji. Kvalitet borovine i smrekovine/jelovinerazlikuje se od regiona do regiona (različitrast, debljina, gustina). To može da bude razlog što sustare kuće na severu bile veće od onih na jugu. Veličinakuće je zavisila i od okruženja, a pre svega od klimatskihuslova: padavina, hladnoće/mraza, vetrova, samogpredela. Kvalitet zemljišta uticao je na način obradezemlje, a sve to je uticalo na razlike u funkciji, veličini,obliku kuća. Tamo gde nije bilo dovoljno pogodnogdrveta, prevladavali su drugačiji načini gradnje.Neke promene predstavljaju rezultat lokalnih uticaja,druge spoljnih. Materijal i okruženje su stalni ili stalandscapedetermine function, <strong>for</strong>m as well as constructioni . Function (subject to dwelling or outhouse) determine<strong>for</strong>m, construction, technology and material. Dependenceand interaction among these parts of object ismutual/reversible. The dimensions are closely coherentand bound up with each other.Commonly/usually we educe some typical traits ofone element of building <strong>for</strong> particular region, period onone aspect. For example we evaluate houses comparingtheir plans functional types or building materials. Insuch way one can observe some differences, trans<strong>for</strong>mationand interaction of different traditions but it is prettydifficult to find their origins or to detect direction oftheir spreading. Thereby we can invoke other dimensionsthat help us to estimate/define general tendenciesof traditional architecture.Evaluating object by all the aspects we notice onelogical structure. Changes of one dimension/elementautomatically raise other changes. That is why diversityhas some regularity.Demand of new functional type of building togetherwith technical progress made a revolution in architectureduring the Iron Age in North East Europe - log/blockconstruction was spreading. To get answer why exactlythis region and this period were most beneficial <strong>for</strong> logconstruction we have to evaluate it on the next/subsequentaspects:material - there were plenty of softwood - properbuilding material <strong>for</strong> log houses,technology - iron axe gave the main impulse and rapidprogress in technology,<strong>for</strong>m - there was a demand of small building <strong>for</strong> separatefamily,function - small log houses were most suitable <strong>for</strong>one family,environment - log construction accorded with climateconditions, was warm and resistant to weatherconditions.So the situation was beneficial <strong>for</strong> log houses on allthe aspects.Despite the same demand log houses were differentin our countries. Why? If we measure all the componentswe will notice some differences in material, environmentand function. Quality of pine-tree and spruce/firdiffer in every region (different growth, thickness, density).Maybe that is why ancient buildings were biggerin northern countries than in southern regions. The sizeof buildings was also under the influence of environment,first of all weather conditions: rainfall, cold/freeze,winds, landscape. Soil quality determined characterof farming, thus it meant different function, size, <strong>for</strong>m ofhouses. In other regions lacking in softwood other constructionsprevailed.Some changes are local derivation/origin, others getimpact/influence from aside. Material and environmentare most fixed or stable thus regional development ofbuilding is always definite on these aspects. It is unreasonableto use flat roof or to build house without foundationin Lithuania, but that is quite rational in othercountries. There are houses in Gothland built in 17 th -18 th centuries straight on the ground without any foundation.There are houses with flat roofs across southerncountries.Changes in technology, construction, <strong>for</strong>m, functioncan be inspired by local demand or mode/fashion fromaside. These changes were not always logical and coherentbeing influenced by stylistic architecture or fashion.They sometime became irrational trying to getneedful <strong>for</strong>ms. Some elements in the stylistic wooden43
- Page 1: DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5: Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12: Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63: Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65: da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67: na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69: Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71: treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73: opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75: Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma