ma koji upravlja aparatimaza kontrolu i regulaciju klime,kao i alarmnog sistemazgrade. Naime, u dnu zgradeje smešten centralni pogonza ventilaciju, grejanjei hlađenje, sa ugrađenimovlaživačima i odvlaživačimakoji se uključuju po potrebi.Aparati za merenjetemperature i relativnevlažnosti su raspoređeni poprostorijama u kojima jeneophodno kontrolisanjeklime (radionice, depoi), arade na principu radio-vezesa aparaturom za sakupljanjepodataka, koja je povezanasa kompjuterom.Osim digitalnog sistema,Odeljenje ima i kartoteku upisanoj <strong>for</strong>mi, gde se nalazedosijei svih prostorija, sapodacima o klimi i svimkontakt-telefonima i adresamaneophodnim za održavanjeklimatskih uslovau radionicama i ateljeima.U okviru depoa slika konstruisanaje i jedna izolovanaprostorija, tzv. klimatskakomora, gde se čuvajunajosetljiviji predmeti i ukojoj se uslovi čuvanja najstrožekontrolišu specijalnougrađenom aparaturom za regulaciju temperature, relativnevlažnosti i kvaliteta vazduha.Poslednje nedelje boravka posetili smo nekolikodrugih institucija zaštite u Parizu: CRCDG, tj. Centar zaistraživanja i konzervaciju grafičkih dokumenata,LRMH – Laboratoriju za istraživanje konzervacije istorijskihspomenika, INP – konzervatorski fakultet u SenDeniju, Arheološki institut Sen Denija i njegovu laboratorijuza konzervaciju metala i organskih materijala(UTICA). Osim toga, pružila se prilika i za posetu jednogod depoa slika u Luvru, kao i Odeljenja za prijem i otpremupredmeta u Direkciji muzeja Francuske.Na kraju bih želela da se zahvalim svima koji su pomoglida se staž u C2RMF-u uopšte ostvari, a onda i dase ostvari na najbolji mogući način. Osnovna ideja izaovog boravka bila je upoznavanje sa strukturom i načinomfunkcionisanja jednog velikog centra za konzervacijui konzervatorska istraživanja. S obzirom da sam,zahvaljujući razumevanju čelnih ljudi ovog centra, imalaodrešene ruke, ali i pomoć, u organizovanju posetasvim Odeljenjima, kao i u upoznavanju onih segmenatanjegovih delatnosti koje sam smatrala najkorisnijim inajinteresantnijim za dalji razvoj sistema zaštite kodnas, smatram da je cilj staža u potpunosti ostvaren. Tatjana Nedeljković, konzervatorStudijsko putovanje u Nemačku10-23. oktobra 2004., Minhen176Radionica u LRMH-uWorkshop at LRMHAtelje za restauraciju papira u INP-uPaper <strong>conservation</strong> atelier at INPNa poziv Bayerisches Staatsministerium fur Wissenschaft,bilo mi je, kao jednom od predstavnika Narodnogmuzeja u Beogradu, omogućeno da posetim restauratorskeradionice u Minhenu i upoznam materijalei tehnike, koji se primenjuju u konzervaciji i restauracitive<strong>conservation</strong> is organizedin accordance withmodern principles. Safekeepingconditions are providedby the means of climatecontrol and regulationdevices and alarm system,both operated by computersoftware. There is a centralventilation, heating andcooling facility, with humidifiersand dehumidifiersbuilt in and used in case ofneed. Data loggers are situatedin rooms where measuringis necessary (workshops,storages) and theyare radio-connected with adata-collecting device attachedto a computer. Besidedigital system, the Departmentalso has a classicaldatabase, in written<strong>for</strong>m, where every roomhas its file with all the dataon climate and contactphone numbers necessaryto keep the climate controlsystem operational. In thepaintings storage area, anisolated chamber is constructed,so-called climaticchamber, with a special device<strong>for</strong> temperature, relativehumidity and air qualitycontrol, where the most sensitive objects are kept instrictly controlled conditions.The last week of my internship was dedicated to thevisiting of several other <strong>conservation</strong> institutions in Paris:CRCDG (Centre <strong>for</strong> Research and Conservation ofGraphic Documents), LRMH (Laboratory <strong>for</strong> Researchof Conservation of Historical Monuments), INP (ConservationSchool in Saint Denis), Archaeological Instituteof Saint Denis with UTICA (private laboratory <strong>for</strong> <strong>conservation</strong>and restoration of metals and organic materials).In addition, visits to one of the paintings storagesin Louvre and to the Reception and Dispatching Sectionof the French Museum Direction were organized.At the end, I would like to thank everyone who helpedus to realize this internship, especially to carry it outin the best possible way. The basic idea was getting acomplete picture of the structure of a large <strong>conservation</strong>and research centre like this one. Having, thanks to understandingof the management, free hands and help inorganizing visits to all the Departments, as well as in exploringthe segments of the Centre’s activities that I consideredthe most useful and the most interesting <strong>for</strong> furtherdevelopment of <strong>conservation</strong> system in our country, Ishould say that the goal of this internship is fulfilled. Tatjana Nedeljković, ConservatorA study visit to Germany10-23 October 2004, MunichUpon invitation from Bayerisches Staatsministeriumfur Wissenschaft, Forschung und Kunst, as one ofthe representatives of the National Museum Belgrade, Ihad the opportunity to visit restoration workshops inMunich and see materials and techniques they use in
ji. Učestvovali su restauratori, kustosi, arhivari i bibliotekariiz Mađarske, Rumunije, Slovačke, Češke, Poljskei Rusije. Grupu restauratora, kojoj sam pripadala, činilasu još dva člana: Eva Rydlová, restaurator stakla iporcelana iz Češke i restaurator keramike iz Mađarske.Cilj našeg boravka bile su posete Restauratorskom centrui restauratorskim radionicama Arheološke gradskezbirke (Restaurierungszentrum der ArchäologischenStaatssammlung), Zavoda za zaštitu spomenika (Landesamtfür Denkmalpflege) i Nacionalnog muzeja (BayerischesNationalmuseum). To je bila prilika za upoređivanjenačina na koji oni pristupaju restauraciji arheološkihpredmeta, sa našim pristupom i metodama.U restauratorskom centru Arheološke zbirke radionicesu organizovane po materijalima (do tri konzervatorau jednoj prostoriji), u svakoj je po jedan digestor ispecijalno dizajnirani radni sto, sa vakuumom i mikroskopom.Arheološka keramika se veoma retko konsoliduje- čišćenje, lepljenje fragmenata i gipsiranje se obavljajusamo da bi se obezbedila stabilnost posude. Radionicesu veoma dobro opremljene i velika pažnja jeposvećena raznovrsnim analizama, koje se vrše pre negošto se pristupi bilo kakvoj intervenciji na predmetu.Depoi su takođe organizovani po materijalima. Skoroje uveden standard za pakovanje u specijalno dizajniranepolietilenske kutije (liče na gajbice i uklapaju sejedna u drugu), ali se još uvek veliki deo materijala čuvau kutijama od šper ploče. Uveden je sistem vakumiranjaza sitnije metalne nalaze. Sve prostorije su opremljeneuređajima za kontrolu klime.U Zavodu za zaštitu spomenika organizovali su restauratorskeradionice, u kojima se može raditi istovremenona raznorodnim materijalima (keramika, metal,kost). Svi predmeti se rentgenski snimaju u specijalnokonstruisanom ormaru, i ovi snimci predstavljaju integralnideo dokumentacije, koja je standardizovana preosam godina. U radionici se, pored uobičajenih radnihstolova, nalaze i digestor, aparatura za konsolidaciju uvakumu uz zagrevanje, komora za čišćenje peskiranjem,tako da mogu je koriste pri radu na različitim materijalima.Za razliku od načina rada kod nas, kod njih je uširokoj upotrebi komora zapeskiranje. Naravno, ne koristepesak već praškaste materijalerazličite granulacije.Tako, za osetljivije površine,na primer porozni kamen,koriste sodu-bikarbonu, a zapredmete od organskih materijalakoriste sprašenu ljuskuoraha (čak i za čišćenje koštanihpredmeta, ako nisu oslikani).Komora za peskiranjeu velikoj meri olakšavačišćenje trošnih, osetljiviharheoloških predmeta.Postoji jedinstveni depoza arheološki materijal (raznorodnimaterijali sa iskopavanjauglavnom u kartonskimkutijama), gde su teknedavno postavili klima uređaj,temperatura je 21°C, arelativna vlažnost 39%. Glavnirestaurator zavoda se baviorganizacijom posla, kao iproračunavanjem vremena isredstava, koja su potrebnaza restauraciju nekog predmeta.Radionica Bajerskog nacionalnog muzejaConsevation workshop of Bayerische National Museum<strong>conservation</strong> and restoration. This event was organized<strong>for</strong> restorers, curators, archivists and librarians fromHungary, Romania, Slovakia, Czech, Poland and Russia.I was in a group with two colleagues: Eva Rydlová, glassand porcelain restorer from Chech Republic and IldikoHorváth, ceramics restorer from Hungary. The goal ofour stay were visits to the Restoration Centre and workshopsof Archaeological city colection (Restaurierungszentrumder Archäologischen Staatssammlung), TheBavarian State Conservation Office (Landesamt fürDenkmalpflege) and National Museum (BayerischesNationalmuseum). This gave us a chance to comparetheir aproach to <strong>conservation</strong> of archeological objectswith ours.In Restoration Centre of Archaeological City Collection,the workshops are organized by materials (up to 3conservators in one room), in every room there is a fumecupboard and specially designed working table with vacuumdevice and a microscope. Archaeological ceramicsis rarely consolidated, usually the cleaning is carriedout, as well as bonding the fragments and filling themissing parts with gypsum, but only to assure the stabilityof an object. Workshops are very well equiped andspecial attention is paid to various analyses carried outbe<strong>for</strong>e any intervention on object starts.The storages are also organised by materials. Recently,standards <strong>for</strong> packing in specially designed polietyleneboxes, but a large amount of material is still keptin plywood boxes. For smaller metal objects vacuumpacking is used. All the rooms are provided with climatecontrol systems.In the Bavarian State Conservation Office the restorationworkshops are organized to enable dealing withvarious materials in the same time (ceramics, metal, bone).All objects are x-rayed in a specially designed metalcloset and these films make integral part of documentation,standardised 8 years ago. In workshops, besideworking tables, there is a fume cupboard, equipment<strong>for</strong> vacuum consolidation with a heater, a sandingbox which can be used <strong>for</strong> various materials. In these institutions– as distinguished from our approach - sandingdevice is commonlyused, with abrasives of variousgranulation. Baking sodais used <strong>for</strong> very fragile surfaces,auch as porous stone, and<strong>for</strong> organic materials powderedwalnut shell (even <strong>for</strong> bone,if they are not painted).The sanding device makescleaning of fragile archaeologicalobjects easier and faster.There is only one storage<strong>for</strong> archaeological materials,where various kinds of materialsfrom excavations arekept mainly in cardboard boxesand where a climate controlsystem was just recentlyinstalled – temperature is21°C and Rh 39%. The headrestorer organises all thework, calculates the time andresources needed <strong>for</strong> a restorationof an object.The restoration workshopsof the National Museumare organised by materialsand are well equipped.Regular control of the condi-177
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45:
ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47:
azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49:
5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51:
pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53:
nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55:
54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57:
je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59:
meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145: Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147: Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149: Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151: Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153: šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155: JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157: 1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159: timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161: Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163: nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165: 2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167: saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169: man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171: Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173: Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175: Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 178 and 179: Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181: Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183: kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185: Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187: Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189: Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191: “zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193: Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195: 194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197: 196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199: 198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200: Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma