Valeri Magar i Korado Pedeli pripremaju sledeće predavanjeValerie Magar and Corado Pedelli preparing a lectureDr Nikolas Stenli Prajs je predstavio trenutni pristupu konzervaciji na arheološkom terenu, koji podrazumevaprimenu cikličnog procesa rukovođenja baštinom.U odnosu na stari model linearanog procesa arheološkihistraživanja, ovaj drugačiji pristup obuhvata proverurezultata, razmatranje novih in<strong>for</strong>macija i reviziju plana.Dr Stenli Prajs je ukazao na to da je da je važnostkonzervacije arheološkog lokaliteta uslovljena jedinstvenošćulokaliteta, rizicima koje predstavljaju prirodnii ljudski faktori i činjenicom da konzervacijapredstavlja ključ za razumevanje prošlosti.Odgovor na pitanje šta zaštititi zavisi od naše definicijebaštine i od toga šta se smatra vrednim i autentičnimizvorom. Konačna odluka o konzervatorskom pristuputreba da predstavlja izbalansiranu procenu, baziranuna razmatranju etičkih pitanja, svih ciljeva konzervacije,opsega tretmana, vremena i raspoloživihsredstava i želja zainteresovanih strana. Različiti pristupiu odlučivanju o konzervaciji su uvek mogući i nepostoji univerzalan ili savršen odgovor.U konzervaciji pristup mora da se bazira na identifikacijivrednosti lokaliteta/predmeta (duhovna, društvena,istorijska, naučna, estetska...) i njihovoj proceni(mogu se koristiti kao smernice). Budući da postoje razlikeu sistemu vrednosti jednog predmeta/spomenika imeđu različitim interesnim grupama (arheolozi, konzervatori,lokalna zajednica...) u pristupu ka prošlosti, procenevrednosti su relativne. Cilj je da različite vrednostiostanu nepromenjene, ali pristup mora da bude prilagodljivkulturnom okruženju, društvenim vrednostima,da brani kulturne specifičnosti i bude usmeren od dnaka vrhu (u odnosu na zainteresovane strane).Postojeći problemi u procesu rukovođenja arheološkombaštinom su tendencije da se odmah prelazi na rešenjepre nego što se proceni i planira. Prave se planovikoji ne odgovaraju sredini u kojoj treba da budu primenjeni.Važećistav je da su vrednosti i problemi lokalitetaveoma dobro poznati i da je potreba za konzervatoromposlednje rešenje.Valeri Magar je istakla da u proces treba uključitiprocenu stanja u kome se nalazi lokalitet, utvrditi potencijalnerizike i stepen propadanja. Zatim je potrebnoda se identifikuju mogućnosti i ograničenja u procesurukovođenja. Ovi problemi zavise od političkog statusalokaliteta, finansijskih i drugih izvora, koliko rukovodilaciskopavanja učestvuje u donošenju odluka, od položajalokaliteta, konteksta okruženja i stanja u kome senalazi lokalitet, upotrebe zemljišta i planiranog razvojaoblasti, postojećeg i planiranog modela za posetioce i170chaeological <strong>conservation</strong>.Dr Nicholas Stanley Price presented current trendsin archeological <strong>conservation</strong>, which include employmentof cyclic process of heritage management. In comparisonwith old, liner process of archaeological excavation,this approach is different and involves check of results,consideration of new in<strong>for</strong>mation and review ofthe plan.Dr Stanley Price pointed out that importance of archaeologicalsite was characterized by uniqueness of thelocality, risks such as natural and human factors and bythe fact that <strong>conservation</strong> represented key <strong>for</strong> understandingpast.The answer to the question what we should protectdepends on our definition of heritage and what is consideredas valuable and authentic source. The final decisionabout <strong>conservation</strong> approach should be a balancedestimate, based on scrutinized ethical issues, all theaims of <strong>conservation</strong>, extent of <strong>conservation</strong> treatment,deadlines, available means and wishes of interested parties.Different approaches to decision making in the<strong>conservation</strong> are always possible and universal as thereis no perfect answer to the issues involved.In <strong>conservation</strong> the approach should be founded onidentification of values of site/object (spiritual, social,historical, scientific, esthetic) and their assessment(they can be used as guidelines). Considering that thereare differences in the system of values of one object/monumentand between different groups (archaeologist,conservators, local community) in their approach towardspast, assessing values is a relative term. Differentvalues should remain unchanged, but approach has tobe adaptable to cultural surroundings and social values.It has to observe cultural particularities and to havebottom-up approach (having in mind all the interestedparties).The existing problems in the process of archaeologicalheritage management are the tendencies to apply solutionimmediately, be<strong>for</strong>e assessment and planning.Furthermore, plans which are not appropriate <strong>for</strong> thebackground where they should be realized are made.The common attitude is that values and problems of thesite are very well known and that need <strong>for</strong> conservatoris only a final solution.Valerie Magar pointed out that the assessment of thesite condition, the identification of potential risks andthe level of deterioration should be included in the process.The next step is the recognition of possibilities andlimits which exist in the management process. Theseproblems depend on political status of the site, financialand other sources and how much the responsible <strong>for</strong> thesite participate in decision making. Other factors arethe position of the site, the context of the surroundings,the state of the site, the use of the land, the planned developmentof the area and the planned and existing model<strong>for</strong> visitors and community needs.Moreover, it is necessary to define policy of management,using these mentioned assessments. The policyshould include purposes, principles and aim of activitiesin the process of site protection, as well as the way inwhich established aims are going to be carried out.Dr Stanley Price also pointed out differences whichexist between <strong>conservation</strong> in the museum and <strong>conservation</strong>on site, due to the bias by interested groups, lackof respect <strong>for</strong> place, difficulties of environmental control,scale of material, accessibility to the material, differenceswhich are imposed by safeguarding and protectionof moveable and immoveable finds and lack of trainedpersonnel.Additionally, the examples <strong>for</strong> diverse levels of in-
potreba zajednice.Na osnovu prethodnih procena potrebno je odreditipolitiku rukovođenja, koja treba da sadrži svrhu i principei smer delovanja u procesu zaštite lokaliteta, i definisatinačin na koji će se sprovoditi postavljeni ciljevi.Dr Stenli Prajs je ukazao i na razlike između konzervacijeu muzeju i konzervacije na terenu, na koje utičuinteresne grupe, nedostatak poštovanja za mesto, teškoćekontrole mikroklime, obim materijala, pristup materijalu,i razlike koje nameću čuvanje i zaštita pokretnihi nepokretnih nalaze i nedostatak obučenih kadrova.Dati su i primeri za različite stepene intervencije:Konzervaciju, koja podrazumeva minimum intervencije,dokumentovanje, reverzibilnost upotrebljenihmaterijala, kompatibilnost originalnog i dodatog materijalai održavanje.Restauraciju, koja podrazumeva fizičku intervencijuna predmetu ili zgradi a cilj je da stvori “sliku”njegovogoriginalnog stanja da bi ga učinio razumljivijim posmatraču.Rekonstrukciju, koja treba da ostane na nivou crtežaili digitalne rekonstrukcije. Rekonstrukcija u materijaluje moguća kada jeobjekat bio u funkciji,relativno dobro očuvani kada ga je moguće garekonstruisati.Repliku, koja možeda bude zamena zapredmet na lokalitetu,i na taj način vid zaštiteoriginalnog predmeta,dokument kojim jezabeleženo stanje spomenikau trenutku kopiranja,koji omogućavaistraživanje i boljerazumevanje originalai može da služi u edukacionesvrhe. Međutim,ono što predstavljaproblem prilikomupotreba replika jemogućnost stvaranjakonfuzije za posetioce i zloupotrebe (falsifikati).Reprodukovanje, koje predstavlja proces kada seprilikom kopiranja predmeta/objekta ne poštuju njegoveoriginalne karakteristike.Korado Pedeli se bavio praktičnim aspektima konzervacijein situ, takozvanom “prvom pomoći”na terenu,čiji osnovni cilj je “zamrznuti”zatečeno stanje predmeta.Korado Pedeli je naglasio da su posledice zanemarivanjakonzervacije na terenu ubrzano propadanje predmeta,povećanje troškova nakon iskopavanja, gubitakin<strong>for</strong>macija, i loše generalno rukovođenje nakon iskopavanja.Zbog toga je neophodno da projekat iskopavanjaprati konzervatorski projekat. Prilikom pravljenja konzervatorskogplana treba da se uzme u obzir teritorija,klimatski uslovi, da bude poznato odredište predmeta,da budu predviđena tehnička podrška i obim materijala,kao i da se poznaju mogući destruktivni procesi, ioprema, kadrovi i finansije na raspolaganju.Pedeli je zatim dao in<strong>for</strong>macije o osnovnim principimai tehnikama, koji se primenjuju prilikom iskopavanjapredmeta i ukazao na moguće načine zaštite predmetaprilikom iskopavanja. Opisani su proces mehaničkestabilizacije i tretman pokretnih nalaza na terenu -sakupljanje, odvajanje, blok lifting, kao i date preporukeza pakovanje predmeta.tervention are given:Conservation, which includes minimal intervention,documentation, reversibility of used materials, compatibilityof original and added materials and maintenance.Restoration, which involves physical intervenitionon the object or building and it has an aim to create »animage« of its original state to make it more understandableto the observer.Reconstruction, which should remain at the level ofsketch or digital reconstruction. Reconstruction in materialis possible when the object was functional, relativelywell preserved and when it is possible to reconstructit.Replica, which can be a replacement <strong>for</strong> object on siteand a way to protect the original object, documentsthe state of monument in the moment of making a copy.Replica also enables research and better understandingof the original. It can be used in educational purposesbut as well it can confuse visitors and be abused (<strong>for</strong>gery).Re-creation, which represents a process of copyingbut when one does not respect original characteristicsof an object/monumentCorado Pedelidealt with practicalaspects of <strong>conservation</strong>“in situ”, the socalled first aid on thefield which has anaim to “frozen” thecurrent state of an object.Corado Pedelipointed out that neglectingsite <strong>conservation</strong>has as consequencesrapid deteriorationof objects,raising costs after excavation,loss of in<strong>for</strong>mation,catastrophesand poor general managementafter exca-Multimedijalna prezentacija tokom jednog od predavanjaMultimedia presentation at one of the lecturesvations. There<strong>for</strong>e besidesexcavation project it is necessary to have a <strong>conservation</strong>project as well. When making <strong>conservation</strong> planone should consider territory, climate conditions, beaware of the final destination of the object, presumetechnical support and scale of material, as well as knowpossible destructive processes, and available equipment,staff and finances.In addition, Pedeli gave in<strong>for</strong>mation about basicprinciples and techniques applied during excavationsand suggested possible ways of protection of objects. Hedescribed process of mechanical stabilisation of an objectand treatment of moveable objects on site – gathering,detachment and block lifting. He also gave recommandations<strong>for</strong> packing objects.Further,Valerie Magar dealt with the process of protectionof archaelogical collections. Common problemswhich occur are the lack of communication between archaeologistand conservator, curator and conservator,the fact that archaeologists do not accept responsibility<strong>for</strong> created collections and that excavation and researchhave higher priority than safeguarding of collections.Often, archaeological excavations or technical reportsare not published. Consequently, the contribution to theknowledge of regional archaeology is poor and the previouswork is duplicated. It is <strong>for</strong>gotten that there is a171
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45:
ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47:
azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49:
5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51:
pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53:
nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55:
54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57:
je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59:
meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145: Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147: Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149: Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151: Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153: šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155: JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157: 1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159: timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161: Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163: nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165: 2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167: saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169: man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 172 and 173: Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175: Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177: ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179: Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181: Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183: kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185: Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187: Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189: Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191: “zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193: Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195: 194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197: 196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199: 198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200: Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma