nadopunjuju mozaičke podove, u <strong>for</strong>mi fotografije ilifilma. Radoznala publika veoma ceni mogućnost pristupaiza muzejskih kulisa i priliku da crpi veliki broj in<strong>for</strong>macijai tako proširuje znanja.Čuvati zbirke, prenositi znanje i in<strong>for</strong>misati publiku,to je misija onih koji se bave zaštitom arheološkogkulturnog nasleđa u muzejima, ali isto tako, na lokalitetima.Konzervatorske intervencije na arheološkim lokalitetimavariraju u odnosu na samu prirodu iskopavanja,drugim rečima, u odnosu na to da li se radi o zaštićenimili uništenim lokalitetima. U ovom drugom slučaju, jošuvek previše često, na žalost, intervencije su odnose nahitne akcije spasavanja u poslednjem trenutku.Kada očuvanje arheoloških ostataka na gradilištimanije obezbeđeno, »skidanje« mozaika je jedini način dase oni sačuvaju od sigurnog uništenja. Nasuprot tome,tamo gde se očuvanje kulturnog nasleđa poštuje, obezbeđujei uključuje u projekat izgradnje, »skidanje« mozaikapostaje destruktivna metoda, koja prekida vezuizmeđu mozaičkog poda i njegovog originalnog nalazišta.Ponovno zakopavanje može biti način čuvanja; utom slučaju, posle proučavanja, dokumentovanja i konsolidacije,ostaci se pokrivaju prema tačno određenojproceduri (uz upotrebu geotekstila, peska, šljunka, i dr.)Međutim, rešenje koje je zadovoljavajuće na duge stazeje izgradnja arheološke kripte, koja se redovno kontrolišei nadgleda.Na arheološkim lokalitetima koji su sačuvani i otvoreniza publiku, konzervacija in situ ulazi u ukupni programodržavanja i prezentacije. Ostaci, odnosno mozaici,su predmet ekspertize koja doprinosi da se <strong>for</strong>miraplan akcije. Intervencije su tehničke prirode – čišćenja,konsolidacije, skidanje i ponovno vraćanje mozaika namesto; tretmani se odnose na tessellatum, ali isto tako ina podlogu poda. Razmišljanje je globalno i tiče se problemaprezentacije mozaika u sklopu celine i njegovezaštite od propadanja, uzrokovanog kako klimatskimfaktorima, tako i delovanjem ljudi i životinja.Konzervacija in situ zahteva interdisciplinarnostizmeđu konzervatora, arheologa, arhitekata, političara;odgovornost je na svima. Dobar deo podnih mozaikaje sačuvan pomoću jednostavnih mera zaštite, kojesu više rezultat primene zdravog razuma nego upotrebljenihfinansijskih sredstava. Odstraniti rastinje,zatvoriti manje nedostajuće površine, sprečiti kretanježivotinja, pokriti mozaik tokom jeseni i zime, sve overadnje su upravo radnje koje spasavaju. Zato je obukaekipe za održavanje mozaika na lokalitetima obavezna.;u programima saradnje to predstavlja prioritet zanaš Atelje.Kurs koji smo održali u DIJANA Centru bio je za nasdobra prilika da upoznamo studente i stručnjake, kojisu veoma angažovani i motivisani u zaštiti kulturnihdobara i nadamo se da smo uspeli da im prenesemo deonašeg iskustva. Takođe smo imali priliku da posetimonekoliko muzeja i arheoloških lokaliteta i da upoznamomnoge stručnjake iz oblasti zaštite u Srbiji.Tokom 2004. godine, Maja Franković se vratila u Arl,u naš atelje, da bi nastavila obuku iz oblasti konzervacijei restauracije mozaika, ali i da bi razradila elaborato ponovnoj konzervaciji i prezentaciji mozaika koji pripadajuzbirci Narodnog muzeja u Beogradu. Stekavšinova iskustva, Maja danas počinje rad na ovom projektu.Zbog svih tih susreta i poznanstava, želeli bismo danastavimo saradnju sa DIJANA Centrom.162Analiza stanja u depou Galerije fresakaAnalyse des conditions dans les reserves de la Galerie des fresquessauver d’une destruction certaine. En revanche, quand la préservationdu patrimoine archéologique est respectée, assurée et intégréedans les projets de construction, la dépose peut alors devenirdestructrice, faisant disparaître le lien entre pavement etsite d’origine.Le ré-enfouissement peut être une solution conservatoire ;dans ce cas, après études, documentation et consolidations, lesvestiges sont recouverts selon un protocole précis (utilisation degéotextile, sable, gravier, etc.). Mais la solution la plus satisfaisanteà long terme est la réalisation d’une crypte archéologiquecontrôlée et surveillée.Sur les sites archéologiques préservés et ouverts au public,la <strong>conservation</strong> in situ entre dans un programme global de maintenanceet de mise en valeur. Les vestiges, dont les mosaïques,font l’objet d’une expertise qui contribue à l’établissement d’unplan d’action. Les interventions sont techniques -nettoyages,consolidations, dépose/repose ; les traitements concernent autantle tessellatum que l’assise même du pavement. Les réflexionssont quant à elles globales et concernent tant les problèmesde présentation des mosaïques que celui du site dans sonensemble et de sa protection contre les dégradations tant humaineset animales que climatiques.La <strong>conservation</strong> in situ appelle l’interdisciplinarité entre restaurateurs,conservateurs, archéologues, architectes, décideurspolitiques ; et c’est une question de responsabilité de chacun.Bon nombre de pavements ont été sauvés par de simples précautionsrésultant plus du bon sens que de moyens financiers mis enoeuvre. Enlever les mauvaises herbes, boucher les petites lacunes,éviter le passages des animaux, recouvrir lors de la mauvaisesaison, tous ces gestes sont autant de gestes qui sauvent. C’estpourquoi la <strong>for</strong>mation d’équipes de maintenance et d’entretiendes mosaïques sur les sites est primordiale ; elle constitue, pournotre Atelier, une priorité dans nos missions de coopération.Ce cours dispensé au Diana fut pour nous une très belleoccasion de rencontrer des étudiants et des professionnels trèsimpliqués et motivés auxquels nous espérons avoir transmis unpeu de notre expérience. Nous avons aussi eu la chance de visiterplusieurs musées et sites, de rencontrer un grand nombre deprofessionnels serbes.En 2004, Maya Frankovic revenait en stage à Arles, dansnotre atelier où elle a poursuivi sa <strong>for</strong>mation en <strong>conservation</strong> etrestauration de mosaïques, mais aussi pour développer une étudesur la « dérestauration » et la présentation de mosaïques appartenantaux collections du Musée <strong>national</strong> de Belgrade. Fortede cette nouvelle expérience, Maya se lance aujourd’hui dans cenouveau projet.C’est <strong>for</strong>t de ces rencontres que nous souhaitons poursuivrenotre collaboration avec le Diana.
Mila Popović-ŽivančevićSeminari, specijalističkikursevi i radionice uDIJANA CentruSeminari, specijalistički kursevi i radionice sastavnisu deo edukativnih procesa. Organizuju se za polaznikei saradnike DIJANA Centra, za profesionalce izmuzejske mreže SCG, regije Balkana i šire. Mora se primetitida su naši seminari i specijalistički kursevi postali„popularni“ i da sve više naših kolega iz raznihmuzeja prate ove edukativne programe. Najčešće ihshvataju kao proširenje, osavremenjivanje, specijalizacijudosadašnjih znanja i razmenu iskustva. S drugestrane, želeli smo da ovi gotovo uvek naporni i intezivnistručni događaji, predstavljaju i mesto okupljanja i međusobnogdruženja kolega iz zemlje i okruženja. Možese reći da smo uspeli u ovome, za mnoge od nas ovi napornidani seminara i kurseva provode se u prijatnoj atmosferiGalerije fresaka, gde je obavezan dobro organizovanketering i gde se svi mi međusobno bliže upoznajemoi družimo.Ovaj deo svojih aktivnosti, DIJANA Centar, po pravilu,realizuje u saradnji sa Nacionalnim komitetomIKOM-a SCG (NK IKOM SCG).Veliki deo važnih edukativnih programa i sadržajau DIJANA Centru praktično se realizuje upravo prekoseminara, specijalističkih kurseva i radionica.SEMINARISeminar iz Preventivne zaštite “Zaštita od požara umuzejima i galerijama”Realizovan iz tri dela, tokom februara,marta i aprila. Učestvovalo je oko 50 polaznikana svakom delu posebno.Seminar je realizovan partnerski sa Društvom inženjerai tehničara za upravljanje rizicima u životnoj sredinii nacionalnim komitetom IKOM-a SCG.Nosilac kursa: Prof. dr Milovan VidakovićKurs je bio namenjen profesionalcima iz muzeja i institucijazaštite pokretnih kulturnih dobara, sa ciljemrazvoja sistemskog organizovanja i sprovođenja efektivnihprograma protivpožarne zaštite.Kao deo ovih edukativnih aktivnosti Mila Popović-Živančević i Vesna Živković su učestvovale u seminaru«Zaštitni protivpožarni premazi» u organizaciji Društvainžinjera i tehničara za upravljanje rizicima u životnojsredini (26. april)KURSEVI1. Specijalistički kurs “Uvod u preventivnu zaštitu”,od 19 - 21. januara, koji je uključio 40 predstavnikamuzejskih radnika iz većeg broja muzeja Srbije, od direktorado konzervatora, kao i saradnika i polaznikaDIJANA Centra. Kurs je organizovan partnerski saICCROM-om, School of Conservation, The Royal DanishAcademy of Fine Arts, The Danish National Museum iNK IKOM-a SCG.Nosioci kursa: Bent Ešhoj i Morten Ril Svendsen.Kurs je uspeo da pruži osnovna znanja iz preventivnezaštite i brige za muzejske predmete svakog profesionalcau muzejskoj instituciji.Za uspešno organizovanje ovog važnog kursa trebaistaći posebno Vesnu Živković, a zatim Anu Kocjan,Aleksandru Džikić Nikolić, Maju Živković, Maju Frankovići Tanju Nedeljković, pored drugog dela tima saradnikai polaznika DIJANA Centra.Mila Popović-ŽivančevićSeminars, specialistcourses and workshopsat DIANA CentreSeminars, specialist courses and workshops are anintegral part of the education process at DIANACentre. They are open to students and collaborators ofDIANA Centre, to professionals from the museum networkof Serbia and Montenegro, the Balkan region andbeyond it. One could say that our seminars have become“well liked” and the number of our museum colleaguesattending these educative programmes is constantlyincreasing. The programmes are expanding, updatingand specialising the existing knowledge and offerchances <strong>for</strong> exchange of experience. On the other handwe also wanted to make these intensive and hard workingevents a socializing venue <strong>for</strong> our colleagues fromour and the neighbouring countries. This goal has beenachieved and our professional colleagues spend theirtime during seminars in the pleasant and friendlyatmosphere of the Gallery of Frescoes.This part of DIANA Centre’s activities is realized incooperation with the National Committee of ICOM ofSerbia and Montenegro.Important part of educative programmes and eventsin DIANA Centre is carried out through seminars, specialistcourses and workshops.SEMINARSPreventive Conservation Seminar on “Fire preventionin museums and galleries” was divided into threeparts and held in February, March and April 2004. Therewere about 50 participants per each part.The seminar was organised in partnership withSociety of Engineers and Technicians <strong>for</strong> EnvironmentalRisk Management and the National Committee of ICOMof Serbia and Montenegro. The course was held by Prof.Dr. Milovan Vidaković.The course participants were professionals in museumsand institutions of movable cultural property protectionwho learned more about development of systemorganisation and maintaining of efficient programmes<strong>for</strong> fire prevention.Mila Popović-Živančević and Vesna Živković tookpart in the seminar “Protective fire fighting coatings”organised by the Society of Engineers and Technicians<strong>for</strong> Environmental Risk Management (26 th April) aspart of these educative activities.COURSES1. “Introduction to <strong>preventive</strong> <strong>conservation</strong>”, 19-21January 2004 gathered 40 participants – museum professionalsfrom museums in Serbia. The group rangedfrom directors to conservators including the studentsand collaborators of DIANA Centre. The course wasorganized in partnership with ICCROM, School ofConservation of the Royal Danish Academy of Fine Arts,The Danish National Museum and the NationalCommittee of ICOM of Serbia and Montenegro. Thecourse was held by Bent Eshoj and Morten RhylSvendsen and it offered basic knowledge about <strong>preventive</strong><strong>conservation</strong> and care about museum objects incharge of museum professionals. The course offeredbasic body of knowledge in <strong>preventive</strong> <strong>conservation</strong> andcare about museum objects which every professional ina museum institution should have.163
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45:
ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47:
azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49:
5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51:
pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53:
nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55:
54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57:
je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59:
meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145: Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147: Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149: Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151: Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153: šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155: JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157: 1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159: timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161: Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 164 and 165: 2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167: saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169: man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171: Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173: Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175: Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177: ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179: Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181: Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183: kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185: Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187: Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189: Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191: “zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193: Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195: 194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197: 196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199: 198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200: Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma