Ekipa ateljea ispred čuvenog mozaika morskih čudovišta zavreme staža Maje Franković, jednog kolege iz Alžira i koleginiceiz Francuskog instituta za konzervaciju umetničkih predmetaEquipe de l’atelier devant la célèbre mosaïque des monstresmarins pendant les stages de Maya Frankovic, d’un collèguealgérien et d’une stagiaire française de l’Institut Français deRestaurateurs d’Art.bi se održao u Beogradu. Ponudu smo rado prihvatili,podstaknuti entuzijazmom našeg stažiste. Tokom nedeljudana, u maju 2004. godine, kurs konzervacije i restauracijeantičkih mozaika, koji je održan u Galeriji fresaka,okupio je više od dvadeset učesnika.Cilj kurs bio je da obuhvati različite aspekte konzervacijeantičkih podova, koji predstavljaju veoma bogatokulturno nasleđe, sa velikom raznovrsnošću kako tehnika,tako i ikonografije. Tehnike i sredstva kojima se obezbeđujenjihovo očuvanje, takođe su brojna i moraju seprilagoditi datom slučaju, istovremeno poštujući osnovneprincipe konzervacije kulturnih dobara: kompatibilnostmaterijala, reverzibilnost, čitljivost izvršenih intervencija.Intervencije mogu da budu veoma različite. U muzejima,uglavnom se radi o tretmanima koji se primenjujuna već postojećim kolekcijama ili na novim akvizicijama.Na arheološkim lokalitetima, to mogu da budu ranijeotkrivene »ruševine«, koje su ponekad već bile podvrgnutekonzervatorskom tretmanu i koje treba sačuvatiili mogu da budu u pitanju nova otkrića. Isto tako, ponekadtreba intervenisati na koncepciji i opremanju depoau muzejima, kao i na načinu smeštanja mozaika udepoe. Konzervator mora da bude prisutan u oblastipreventivne zaštite, isto kao i tokom hitnih intervencijaradi spasavanja kulturnih dobara.U ovim raznovrsnim situacijama, u kojima se tražiod konzervatora da interveniše, može se reagovati narazličite načine. Ukoliko se, posle »skidanja« sa terena,mozaici čuvaju na provizornim panoima, ili ukoliko suveć konzervirani i stavljeni na drugu, staru ili modernu,podlogu, njihovi načini smeštanja će se razlikovati. Zamozaik na koji je još uvek zalepljeno platno, odabraćemohorizontalan način smeštanja na klizeće police. Mozaikrestauriran na aluminijumskoj podlozi alveolarnogtipa, može se pričvrstiti, u vertikalnom položaju, načvrste klizeće panoe. U oba slučaja, neophodno je obezbeditidovoljno prostora, ne samo za smeštanje, nego iza rukovanje mozaicima, koji su uvek velikih površina.Na konzervatoru je da predloži različita rešenja i da ihobrazloži.Materijali koji se koriste, čak i kao privremeno rešenje,moraju da budu otporni i, ukoliko je moguće, hemijskistabilni (metalne police i boje koje ne oksidiraju).Što se tiče klime, relativna vlažnost i temperatura morajuda budu kontrolisani, imajući u vidu drvo i platna160de poursuivre la collaboration avec le centre Diana notammentsous la <strong>for</strong>me d’un cours qui serait dispensé à Belgrade. Nousavons bien entendu accepté avec joie, encouragés par l’enthousiasmede notre stagiaire. Dès le mois de mai 2004, ce cours surla <strong>conservation</strong> et la restauration des mosaïques antiques pu réunirdans la Galerie des fresques au Diana, pendant une semaine,plus d’une vingtaine de personnes.Le cours a permis d’aborder les différents aspects de la <strong>conservation</strong>des pavements antiques, vus au travers de nombreuxcas de figures, avec le souci de donner aux participants, issus de<strong>for</strong>mations et d’institutions différentes, un riche aperçu de ceque représente ce domaine spécifique de la <strong>conservation</strong> et larestauration de vestiges archéologiques.Conservés dans des contextes très diversifiés, les pavementsantiques constituent un très riche patrimoine offrant unegrande variété tant technique qu’iconographique. Aussi, lestechniques et moyens pour assurer leur préservation sont égalementmultiples et doivent s’adapter selon les cas, toujours dansle respect des grands principes de la <strong>conservation</strong> des biens culturels: compatibilité des matériaux, réversibilité, lisibilité desinterventions.Les interventions peuvent être très différentes. Dans le cadrede musées, il peut s’agir de traitements appliqués à des collectionsanciennes ou de nouvelles acquisitions ; sur les sitesarchéologiques eux-mêmes, ce sont des vestiges anciennementidentifiés, ayant parfois déjà été l’objet de traitement conservatoire,qu’il faut sauvegarder, ou des découvertes récemment misesau jour. Parfois également, il faut intervenir dans la conceptionet l’installation de réserves de musées et de modes de stockage.Un restaurateur doit être présent tant dans le cadre de <strong>conservation</strong>préventive que lors de sauvetages d’urgence.A ces diverses situations où il est demandé au restaurateurd’intervenir, des réponses variées peuvent être apportées. Si,après dépose, les mosaïques sont préservées sur des panneauxde stockage provisoires ou si elles sont déjà restaurées et disposéessur des supports anciens ou modernes, les moyens de lesranger seront différents. On choisira pour une mosaïque encoresur sa toile d’encollage un stockage à plat, sur des étagères coulissantes.Une mosaïque restaurée sur nid d’abeille en aluminiumpeut en revanche se fixer à la verticale, sur des grilles rigidesmontées sur rails. L’espace est, dans tous les cas, indispensablenon seulement pour le stockage mais aussi pour lesmanipulations de mosaïques qui présentent souvent de grandessuperficies. Un restaurateur doit être à même de proposer différentessolutions et de les justifier.Les matériaux mis en œuvre, même dans les situations temporaires,doivent être résistants et, si possible, chimiquementstables (étagères métalliques et peinture inoxydable). Le climatdoit être contrôlé en hygrométrie et en température, on pense aubois et aux toiles d’encollage des panneaux de mosaïques déposéesmais aussi au plâtre d’anciennes restaurations qui souffriraientdes variations du taux d’humidité relatif sans compter lerisque de prolifération de microorganismes. Un restaurateur doitêtre à même d’anticiper.Les mosaïques anciennement restaurées posent des problèmestrès différents selon leurs supports de restauration. La naturede ces supports va de l’association de plâtre et de bois jusqu’aumortier de ciment ferraillé. C’est leur état de <strong>conservation</strong>qui guidera l’urgence et le type d’interventions nécessaires :des traitements de nettoyage et de consolidation jusqu’à la complètedé-restauration de l’œuvre. Dans le cas d’une collectionimportante, il doit être établi un programme de restauration del’ensemble de la collection présentée au public et en réserve enprenant en compte les urgences, l’importance iconographique,la rareté d’un décor qui guideront l’établissement du plan d’interventionde <strong>conservation</strong>. Un restaurateur doit être à même deprogrammer.
zalepljena preko mozaika, ali isto tako i gips kod starihrestauracija, koji reaguju na oscilacije relativne vlažnosti,rizik od pojave mikroorganizama da ne pominjemo.Na konzervatoru je i da predviđa.Mozaici koji su ranije već konzervirani postavljajuveoma različite probleme, u zavisnosti od vrste podlogena kojoj su restaurirani. Priroda ovih podloga ide odkombinacije gipsa i drveta do armiranog cementnogmaltera. Njihovo stanje očuvanosti uslovljava hitnost ivrstu neophodnih intervencija: od tretmana čišćenja ikonsolidacije, do kompletne ponovne restauracije predmeta.U slučaju da se radi o značajnoj kolekciji, mora dase utvrdi program restauracije za celu kolekciju, i za deokoji je izložen, i za onaj koji se čuva u depou, vodeći računao hitnosti, ikonografskoj važnosti, retkosti dekoracije,kojima će se rukovoditi prilikom utvrđivanja planakonzervatorske intervencije. Na konzervatoru je i daplanira.Radovi na konzervaciji mozaika traže prostore dovoljnoprostrane da prime mozaičke podove, koji su čestovelikih dimenzija. Prostor potreban za postavljanjemozaika na novu podlogu, mora da bude najmanje duploveći od površine mozaika, da bi tretman tessellatum-amogao da se izvodi u isto vrema kad i pripremamodernih podloga od aluminijumskih ploča alveolarnogtipa. Otvori u ateljeu moraju da budu široki i visoki, dabi se omogućio prolazak velikih panoa. Neki tretmanimogu da uključuju radove koji stvaraju mnogo prašine,kao što je uklanjanje cementne podloge; zbog toga je korisnoimati prostor napolju, koji bi se koristio za ovakveintervencije. Na konzervatoru je i da savetuje.Termin »atelje za konzervacijumozaika« je najprikladniji,jer povezujemesto, znanje, veštinu i, iznadsvega, ekipu. Na konzervatoruje i da koordinira.Mere održavanja kojese tiču mozaika izloženih umuzejskoj postavci, kao štosu uklanjanje prašine i čišćenje,jesu intervencijeodržavanja koje su potpunou domenu kompetencijakonzervatora-restauratora,jer je na njima da izaberune samo načine čišćenjakoji se mogu primeniti, negoi da analiziraju stanje ukome se delo nalazi, da otkrijueventualne uzrokepropadanja i da daju primerenesmernice.Čišćenje, koje se pogrešnosmatra neagresivnimi tekućom praksom,zahteva od stručnjaka istrajnost.Isto tako, konzervatorskoiskustvo i poznavanjematerijala može dadoprinese muzeografiji inačinu prezentacije mozaikau izložbenom prostoru.U pokušaju da se zaokružiin<strong>for</strong>macija koju arheološkidokument prenosi publici,poslovi na konzervacijii restauraciji mogu dabudu predstavljeni tako daIspitivanje velikog mozaika iz rimske bazilike Grand dans lesVosges u Francuskoj, u kojem je Maja Franković imala prilike daučestvuje tokom svog poslednjeg stažaExpertise de la grande mosaïque de la Basilique romaine deGrand dans les Vosges en France, a laquelle Maya Frankovic apu participé lors de son dernier stage.Les travaux de restauration de mosaïques réclament des locauxsuffisamment vastes pour accueillir des pavements souventde grandes dimensions. L’espace nécessaire à la remise surnouveau support doit représenter au moins deux fois la superficiedu pavement pour y permettre à la fois le traitement du tessellatumet la fabrication des supports modernes en nid d’abeilleen aluminium. Les ouvertures de l’atelier doivent être largeset hautes pour autoriser le passage de grands panneaux. Certainstraitements peuvent consister en des travaux très poussiéreuxcomme le retrait des mortiers de ciment ; il est alors utiled’avoir des espaces extérieurs pour ce type de d’intervention.Un restaurateur doit être à même de conseiller.Le terme d’« atelier de restauration de mosaïques » est leplus approprié, car il associe un lieu, un savoir faire et, surtout,une équipe. Un restaurateur doit être à même de coordonner.Les mesures d’entretien qui concernent les mosaïques présentéesdans les salles des musées, telles que les dépoussiéragesou les nettoyages, sont des interventions de maintenance qui entrentcomplètement dans le domaine de compétence des conservateurs-restaurateurs,puisque ceux-ci sont à même de choisirnon seulement les moyens adaptés mais aussi d’analyser l’étatde <strong>conservation</strong> d’une œuvre, d’identifier d’éventuels problèmesde dégradation et de donner les directives appropriées.Les nettoyages, considérés injustement comme des pratiques« courantes » et inoffensives, réclament tout autant lapertinence d’un spécialiste. De même que l’expérience du restaurateuret sa connaissance des matériaux peuvent contribuer àla muséographie et à la présentation de mosaïques dans les sallesd’exposition. Dans un souci de compléter l’in<strong>for</strong>mation surle document archéologique auprès du public, les travaux de <strong>conservation</strong>et de restaurationpeuvent être présentés en complémentsavec les pavementseux-mêmes, sous <strong>for</strong>me dephotos ou de film. Ces <strong>for</strong>mulesde diffusion de la connaissancesont <strong>for</strong>t appréciées parun public curieux qui y puisenombre d’in<strong>for</strong>mations etaccède ainsi aux coulisses desmusées.Conserver les collections,transmettre la connaissance etin<strong>for</strong>mer le public sont ainsiautant de missions pour lesresponsables de la sauvegardedu patrimoine archéologiquedans les musées, mais égalementsur les sites.Les interventions de <strong>conservation</strong>sur les sites archéologiquesvarient selon la naturemême des fouilles, c’est-àdireen d’autres termes s’ils’agit de sites préservés ou desites détruits. Dans ce derniercas, encore trop fréquent malheureusement,les opérationssont des interventions d’urgence,d’extrême recours.Quand la préservation desvestiges n’est pas assurée surdes chantiers de construction,la dépose des mosaïques devientalors l’ultime moyen de les161
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45:
ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47:
azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49:
5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51:
pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53:
nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55:
54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57:
je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59:
meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127: Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145: Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147: Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149: Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151: Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153: šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155: JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157: 1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159: timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 162 and 163: nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165: 2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167: saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169: man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171: Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173: Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175: Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177: ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179: Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181: Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183: kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185: Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187: Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189: Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191: “zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193: Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195: 194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197: 196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199: 198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200: Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma