23.08.2015 Views

department for preventive conservation national ... - WebSajtovi

department for preventive conservation national ... - WebSajtovi

department for preventive conservation national ... - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

mičkih sirovina morala biti relativno blizu neolitskognaselja u Vinči. Dalje, trebalo je utvrditi koji materijal iiz kojih geoloških <strong>for</strong>macija je mogao da se uspešno koristiu proizvodnji keramike.Po svom geografskom položaju naselje se nalazi iznaddesne obale Dunava, u severoistočnom obodu beogradskogrta, tj. dela terena gde između Save i Dunavašumadijsko pobrđe (deo Balkanskog poluostrva) zadirena sever, u prostor ravničarskih terena Panonske nizije(srednje Evrope).Sâmo neolitsko naselje nalazi se na lesnoj zaravni,izgrađenoj od tzv.”padinskog lesa”. Zbog toga se i namećepretpostavka da su neolitski stanovnici Vinče kaoosnovnu sirovinu u proizvodnji keramike koristili les sadesne obale Dunava. U okviru istraživanja uzimane suprobe lesnih sedimenata sa otvorenih profila na izdancimalesa, ispod arheološkog nalazišta, ali i iz kopova saležišta opekarskih sirovina ciglane “Ciglar” (sastavnideo preduzeća “Iskra”iz Beograda), u selu Vinča. Međutim,uzimajući u obzir da reka Dunav u bližoj okoliniarheološkog nalazišta potkopava obalu i vrši erozijukvartarnih lesnih naslaga i miocenskih sedimenata izpodine lesa, može se zaključiti da je verovatno staroneolitsko glinište u lesu erozijom uništeno.Poznato je da se les koristi kao sirovina za opekarskuindustriju odakle i potiče naziv “ciglarska zemlja”.Međutim, neprerađen les sadrži konkrecije kalcijumkarbonata, prah od kalcijum karbonata ili peskovit materijal,zbog čega se kao takav ne može koristiti kao pogodnasirovina u proizvodnji keramike. Zbog toga sepošlo od pretpostavke, da ukoliko su lesne naslage korišćenekao osnovna sirovina, one su, određenim postupkom,morale biti prečišćene od nepodobnih komponenti.Kao druga potencijalna sirovina u bližoj okolini naseljaneolitskih proizvođača keramike pretpostavljenisu sedimenti povodnja u aluvijalnom nanosu Dunava.Tosu pretežno glinoviti sedimenti, koji su široko rasprostranjenina levoj, banatskoj obali Dunava. Na desnojobali, ispod samog arheološkog lokaliteta njih skoro nema,pošto je konstatovano da reka Dunav upravo vršieroziju obale. Pojasevi sa rasprostranjenim aluvijalnimnaslagama na desnoj obali, odakle je mogao lako da seobavlja transport potencijalne sirovine, nalaze se severnijeu atarima Vinče i Velikog sela. Uzimajući u obzir dase u zoni prostiranja aluvijalnih naslaga u ataru Vinčenalazi velika gradska deponija, uzet je uzorak povodanjskihaluvijalnih sedimenata iz nekontaminiranogpodručja, kod Velikog Sela, iz geotehničke bušotine VP-15 (“HIG Geozavod”, Beograd).Kao dopunska sirovina u proizvodnji keramike, uneolitu su mogle da se koriste i glinovite tvorevine izstarijih miocenskih sedimenata, koji čine podinu lesa iosnovu geološke građe beogradsko-gročanskog Podunavlja.Na osnovu analize geološke građe i litološkogsastava šire okoline lokaliteta Vinča, odbačeni su kao potencijalnaležišta keramičkih sirovina morsko-brakičnimiocenski sedimenti Panonskog mora, koji se nalaze upodini lesa u Vinči, pošto sadrže visok sadržaj kalcijumkarbonata ili peska. Kao moguća gliništa podesna zaprimenu u keramici pretpostavljeni su tereni starijihmiocenskih jezerskih naslaga, rasprostranjenih uzvodnou atarima Velikog Sela i sela Slanci. U tom smislu, uzetisu uzorci za analizu glinovitih sedimenata sa izdanaka iiz bušotina u Velikom sela (iznad desne obale Dunava) isa raskopa iznad manastira Sveti Stefan u Slancima.C - Pravljenje test - pločicaPrikupljeni uzorci sirovina, sa lokacija koje su, naosnovu geoloških pretpostavki prof. S. Kneževića potencijalnimajdani, bili su osnova za izradu test - pločicastroyed by erosion.It is commonly known that loess is used as raw material<strong>for</strong> brick production and that is why loess is sometimescalled “brick soil”. Nevertheless, raw loess containsconcretions of calcium carbonate, calcium carbonatepowder or sandy material, which makes it unusableas raw material in ceramics production. For this reason,it was assumed that even if loess deposits wereused as basic raw material, they must had been, in a certainway, refined from inadequate ingredients.Inundation sediments in alluvial drift deposits ofthe Danube were introduced as second potential rawmaterial in close surroundings of the Neolithic potters’settlement.These are mainly clay-rich sediments, widelyspread on the left, so-called Banat bank of the Danube.They almost do not exist on the right bank of the river,just below the archaeological site, since it is concludedthat the Danube provokes erosion in this very period.The areas with alluvial deposits on the right bank, fromwhich the transport of this potential raw material couldhave easily be organized, are situated more to thenorth, in the districts of Vinča and Veliko Selo. Having inmind the existence of a large urban trash pile in the areaof these alluvial deposits in the district of Vinča, thesample is taken from alluvial sediments of uncontaminatedarea near Veliko Selo, from the geotechnical pitVP-15 (“HIG Geozavod» Belgrade).As additional raw materials in Neolithic productionof ceramics, clayey <strong>for</strong>mations from older Miocene sediments,being underlying stratum of loess and basis ofgeological structure of Belgrade-Grocka area of the DanubeBasin. Based on the analysis of geological structureand lithological compound of the wider area of theVinča site, marine-brackish Miocene sediments of thePannonian sea, situated in the underlying stratum of loessin Vinča, were rejected as a potential deposit of ceramicsraw material, since they contain high level of calciumcarbonate or sand. The fields of older Miocene lakedeposits, spread upstream, in the districts of VelikoSelo and Slanci village were taken into account as possibleclay pits, suitable <strong>for</strong> ceramics production. Consequently,samples were taken from clayey sediments andsites in Veliko Selo (near the right bank of the Danube)and from the pit just above the monastery of St. Stephenin Slanci.C – Creation of testing piecesTesting pieces are necessary <strong>for</strong> reduction on-site firingand oxidation firing in laboratory, with an aim ofreaching comparative petrographic, mineralogical andphysical-chemical analyses. Their creation was based onPopločavanje dna jame preko žara keramičkim fragmentimaLaying ceramic fragments over the ember127

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!