Izgled veće, manje jame i kanala za sondu pirometra prepocetka eksperimentaAppearence of a large and smal pit and canal <strong>for</strong> pyrometerbe<strong>for</strong>e beggining of the experimentŽarenje jame i sušenje test-pločicaFiring the pit and drying of test-piecessocijalne organizacije, organizacije naselja i funkcijepojedinačnih objekata u njemu, ali i specijalizacije zanata,trgovine, pa čak i religioznih shvatanja. U savremenojnauci je zato ključno angažovanje stručnjaka izrazličitih oblasti nauke, pre svega prirodnih nauka, hemije,fizike, geologije, tehnologije i drugih. U našoj arheologijigotovo da i nema ovakvih interdisciplinarnihistraživanja. Zato se sadržaj projekta “Eksperimentalnaarheologija - Tradicionalne proizvodnje keramike” poklapasa ciljevima arheoloških istraživanja.Da bi se odgovorilo na sva pomenuta pitanja, osnovnopolazište je svakako utvrđivanje prirode osnovne sirovinei primesa u glini, kao i tehnologija izrade keramičkihposuda. Sa obzirom na to da su u toku sistematskaiskopavanja na Vinči kod Beograda, najznačajnijemnalazištu mlađeneolitske Vinčanske kulture, akcenat jestavljen na keramiku najmlađe faze ove kulture, faze Vinča-Pločnik.Izdvojeno je ukupno 13 uzoraka posuda tipičnihza ovu fazu: 3 fragmenta oboda zdela sa uvučenimobodom, 1 fragment konične zdele, 5 fragmenataoboda i vrata am<strong>for</strong>a, 2 fragmenta lonaca i 2 fragmentađuveča. Na ovim uzorcima su izvršene mineraloške, hemijskei fizičke analize.126B - Identifikacija majdana - geološkiaspekt istraživanjaU okviru istražnih radova na rekonstrukciji proizvodnjekeramike Vinčanske neolitske kulture, obavljenasu i geološka istraživanja sa ciljem da se pronađe sirovinskimaterijal, koji su koristile neolitske zanatlije.Pri izboru lokacija nad kojima će se obaviti istraživanjapošlo se od pretpostavke da su stara ležišta kerariodizationof certain prehistorical cultures, based onstylistic properties, first of all decoration style, and secondly– supposed evolution of a <strong>for</strong>m. Nevertheless, theprimary task of archaeologist is to reconstruct everydaylife of a community in the past. That is why ceramics researchshould be far larger. Ceramics is related to manyaspects of everyday life. Investigation of acquisitionstrategy of basic raw materials, as well as of ingredientsto be added to clay, technology of production, <strong>for</strong>ming ofa vessel, drying and firing, final treatment and decoration,mode of use, causes of breakage and replacementof damaged vessels by new ones, as well as modes of rejectingand possible secondary use of well-preservedvessels and fragments, can explain many issues, first ofall the question of social organisation, organisation of asettlement and function of each object in it, but alsospecialisation in crafts, trade, even religious attitude.For this reason, participation of experts of various profiles,especially chemists, physicist, geologists, technologistsand others is needed. In our archaeology, this kindof interdisciplinary research is very rare.That is why theprogram of the “Experimental Archaeology – TraditionalProduction of Ceramics” project is in accordancewith general archaeological research objectives.In order to answer all the questions mentioned above,starting point should be determination of basic rawmaterial and additional ingredients in the clay, as wellas the ceramic vessels production technology. Having inmind that the excavations on Vinča site, the most significantsite of Late Neolithic Vinča culture, are in progress,the accent is given to the ceramics of this culture’smost recent phase, the Vinča-Pločnik phase. The total of13 samples has been selected, typical of this phase: 3fragments of rims belonging to vessels with invertedrims, 1 fragment of conical vessel, 5 fragments of rimsand necks of amphorae, 2 fragments of pots and 2 fragmentsof pans. These samples went through mineralogical,chemical and physical analyses.B – Identification of mine – Geological aspectof researchWithin research related to reconstruction of VinčaNeolithic ceramics production, geological research wasalso carried out, in order to find raw material used byNeolithic craftsmen.In selecting location <strong>for</strong> this part of research, it wasassumed that the old deposits of ceramic raw materialsare situated relatively close to the Neolithic settlementof Vinča. Also, it was necessary to determine the materialand geological <strong>for</strong>mations that could have successfullyserved in production of ceramics.The settlement is geographically situated above theright bank of Danube, in north-eastern edge of Belgradecape, or to be precise, part of the field where hills ofŠumadija, between the river Sava and the Danube, runsnorth, into the wide area of Pannonia lowlands.The settlement itself lies on a plateau, <strong>for</strong>med by socalled“loess slope”This implies that Neolithic settlers ofVinča used loess from the right bank of the Danube asraw material in production of ceramics. During this research,loess sediments from opened segments under archaeologicalsites were examined, but also from ditchesused <strong>for</strong> brick raw material of the “Ciglar” brick plant (property of the “Iskra” corporation from Belgrade) inthe village of Vinča. Nevertheless, taking into accountthe fact that the Danube undermines the bank close tothis archaeological site, provoking erosion of Quartarloess deposits and Miocene sediments from loess, we canconclude that the old Neolithic clay pit in loess was de-
mičkih sirovina morala biti relativno blizu neolitskognaselja u Vinči. Dalje, trebalo je utvrditi koji materijal iiz kojih geoloških <strong>for</strong>macija je mogao da se uspešno koristiu proizvodnji keramike.Po svom geografskom položaju naselje se nalazi iznaddesne obale Dunava, u severoistočnom obodu beogradskogrta, tj. dela terena gde između Save i Dunavašumadijsko pobrđe (deo Balkanskog poluostrva) zadirena sever, u prostor ravničarskih terena Panonske nizije(srednje Evrope).Sâmo neolitsko naselje nalazi se na lesnoj zaravni,izgrađenoj od tzv.”padinskog lesa”. Zbog toga se i namećepretpostavka da su neolitski stanovnici Vinče kaoosnovnu sirovinu u proizvodnji keramike koristili les sadesne obale Dunava. U okviru istraživanja uzimane suprobe lesnih sedimenata sa otvorenih profila na izdancimalesa, ispod arheološkog nalazišta, ali i iz kopova saležišta opekarskih sirovina ciglane “Ciglar” (sastavnideo preduzeća “Iskra”iz Beograda), u selu Vinča. Međutim,uzimajući u obzir da reka Dunav u bližoj okoliniarheološkog nalazišta potkopava obalu i vrši erozijukvartarnih lesnih naslaga i miocenskih sedimenata izpodine lesa, može se zaključiti da je verovatno staroneolitsko glinište u lesu erozijom uništeno.Poznato je da se les koristi kao sirovina za opekarskuindustriju odakle i potiče naziv “ciglarska zemlja”.Međutim, neprerađen les sadrži konkrecije kalcijumkarbonata, prah od kalcijum karbonata ili peskovit materijal,zbog čega se kao takav ne može koristiti kao pogodnasirovina u proizvodnji keramike. Zbog toga sepošlo od pretpostavke, da ukoliko su lesne naslage korišćenekao osnovna sirovina, one su, određenim postupkom,morale biti prečišćene od nepodobnih komponenti.Kao druga potencijalna sirovina u bližoj okolini naseljaneolitskih proizvođača keramike pretpostavljenisu sedimenti povodnja u aluvijalnom nanosu Dunava.Tosu pretežno glinoviti sedimenti, koji su široko rasprostranjenina levoj, banatskoj obali Dunava. Na desnojobali, ispod samog arheološkog lokaliteta njih skoro nema,pošto je konstatovano da reka Dunav upravo vršieroziju obale. Pojasevi sa rasprostranjenim aluvijalnimnaslagama na desnoj obali, odakle je mogao lako da seobavlja transport potencijalne sirovine, nalaze se severnijeu atarima Vinče i Velikog sela. Uzimajući u obzir dase u zoni prostiranja aluvijalnih naslaga u ataru Vinčenalazi velika gradska deponija, uzet je uzorak povodanjskihaluvijalnih sedimenata iz nekontaminiranogpodručja, kod Velikog Sela, iz geotehničke bušotine VP-15 (“HIG Geozavod”, Beograd).Kao dopunska sirovina u proizvodnji keramike, uneolitu su mogle da se koriste i glinovite tvorevine izstarijih miocenskih sedimenata, koji čine podinu lesa iosnovu geološke građe beogradsko-gročanskog Podunavlja.Na osnovu analize geološke građe i litološkogsastava šire okoline lokaliteta Vinča, odbačeni su kao potencijalnaležišta keramičkih sirovina morsko-brakičnimiocenski sedimenti Panonskog mora, koji se nalaze upodini lesa u Vinči, pošto sadrže visok sadržaj kalcijumkarbonata ili peska. Kao moguća gliništa podesna zaprimenu u keramici pretpostavljeni su tereni starijihmiocenskih jezerskih naslaga, rasprostranjenih uzvodnou atarima Velikog Sela i sela Slanci. U tom smislu, uzetisu uzorci za analizu glinovitih sedimenata sa izdanaka iiz bušotina u Velikom sela (iznad desne obale Dunava) isa raskopa iznad manastira Sveti Stefan u Slancima.C - Pravljenje test - pločicaPrikupljeni uzorci sirovina, sa lokacija koje su, naosnovu geoloških pretpostavki prof. S. Kneževića potencijalnimajdani, bili su osnova za izradu test - pločicastroyed by erosion.It is commonly known that loess is used as raw material<strong>for</strong> brick production and that is why loess is sometimescalled “brick soil”. Nevertheless, raw loess containsconcretions of calcium carbonate, calcium carbonatepowder or sandy material, which makes it unusableas raw material in ceramics production. For this reason,it was assumed that even if loess deposits wereused as basic raw material, they must had been, in a certainway, refined from inadequate ingredients.Inundation sediments in alluvial drift deposits ofthe Danube were introduced as second potential rawmaterial in close surroundings of the Neolithic potters’settlement.These are mainly clay-rich sediments, widelyspread on the left, so-called Banat bank of the Danube.They almost do not exist on the right bank of the river,just below the archaeological site, since it is concludedthat the Danube provokes erosion in this very period.The areas with alluvial deposits on the right bank, fromwhich the transport of this potential raw material couldhave easily be organized, are situated more to thenorth, in the districts of Vinča and Veliko Selo. Having inmind the existence of a large urban trash pile in the areaof these alluvial deposits in the district of Vinča, thesample is taken from alluvial sediments of uncontaminatedarea near Veliko Selo, from the geotechnical pitVP-15 (“HIG Geozavod» Belgrade).As additional raw materials in Neolithic productionof ceramics, clayey <strong>for</strong>mations from older Miocene sediments,being underlying stratum of loess and basis ofgeological structure of Belgrade-Grocka area of the DanubeBasin. Based on the analysis of geological structureand lithological compound of the wider area of theVinča site, marine-brackish Miocene sediments of thePannonian sea, situated in the underlying stratum of loessin Vinča, were rejected as a potential deposit of ceramicsraw material, since they contain high level of calciumcarbonate or sand. The fields of older Miocene lakedeposits, spread upstream, in the districts of VelikoSelo and Slanci village were taken into account as possibleclay pits, suitable <strong>for</strong> ceramics production. Consequently,samples were taken from clayey sediments andsites in Veliko Selo (near the right bank of the Danube)and from the pit just above the monastery of St. Stephenin Slanci.C – Creation of testing piecesTesting pieces are necessary <strong>for</strong> reduction on-site firingand oxidation firing in laboratory, with an aim ofreaching comparative petrographic, mineralogical andphysical-chemical analyses. Their creation was based onPopločavanje dna jame preko žara keramičkim fragmentimaLaying ceramic fragments over the ember127
- Page 1:
DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5:
Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10:
nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11 and 12:
Borka Božović, galerija “Haos
- Page 13 and 14:
kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16:
ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18:
normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20:
ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23:
Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25:
Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27:
JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29:
ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31:
ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33:
nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35:
Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37:
- Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39:
a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41:
Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43:
dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45:
ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47:
azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49:
5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51:
pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53:
nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55:
54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57:
je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59:
meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77: akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79: nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81: Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83: mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85: Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87: 13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89: Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91: 90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93: Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95: ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97: Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99: njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101: šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103: Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105: Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107: ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109: Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111: Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113: Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115: starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117: Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119: Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121: Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123: obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125: iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 128 and 129: Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131: predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133: Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135: ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137: 12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139: no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141: amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143: 142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145: Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147: Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149: Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151: Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153: šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155: JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157: 1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159: timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161: Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163: nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165: 2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167: saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169: man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171: Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173: Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175: Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma