smo, pre svega, višenacionalna zajednica, dakle, multikulturalnodruštvo – utoliko ćemo biti bogatiji, a zatranzicione procese neuporedivo spremniji. Veoma jevažno svaku razliku shvatati kao bogatstvo, a ne kaoantagonističku premisu ili razlog za sukob i netrpeljivost.Ja sam, na primer, ponosna na oba naša pismapodjednako i nemam problem identiteta zbog toga. Pojedinesredine imaju u svom biću ugrađene uticaje drugihsredina tako da je neophodna velika tolerancija, razumevanje,razvijen osećaj za uvažavanje različitosti,kako bi se sve te raznolikosti objedinile u okviru jedinstvene– naše kulture. Jedna od slika mog detinjstva,provedenog u Herceg Novom, je zajednička prva jutarnjakafa, na terasi bifea koji se zvao »Beograd«, pravoslavnogsveštenika, popa Marića iz manastira Savine idon Viktora, katoličkog sveštenika iz crkve Sv. Jeronima.Boka je oduvek negovala konfesijsku i nacionalnutoleranciju i na to sam takođe ponosna. I ona je zagađivanau protekloj deceniji, demografski izmenjena, ali seodupirala i još to čini, svojim mediteranskim i evropskimduhom.U kulturi nema i ne sme biti zatvorenih granica. Neophodnaje živa komunikacija, najpre sa susedima (štoopet podrazumeva međunacionalno pomirenje) a ondasa Evropom i svetom. Mi možemo da pripadamo evropskojkulturi samo ako u zajedničku riznicu unesemoblago svoga duha, svoje kulture i svojih moralnih vrednosti.»Ne možemo ući u evropski orkestar ako nemamosvojih instrumenata ni svoje partiture«, mišljenje je kojese moglo čuti od jednog našeg Evropejca. S drugestrane, bledo oponašanje svetskih trendova i moda u bilokojoj umetnosti, bez unošenja sopstvenih autentičnihelemenata i energija, ne znači usvajanje ili postizanjeof every nation, every majority or minority culture –since we are, after all, multicultural community, that ismulticultural society – we will become richer andincomparably more prepared <strong>for</strong> transitional processes.It is of utmost importance to understand every differenceas richness, and not as an antagonistic premise or a reason<strong>for</strong> conflict and animosity. I am, <strong>for</strong> instance, proudof both of our writings (Cyrillic and Latin), and I do nothave a problem of identity because of that. Some communitieshave influences from other communities builtin their essence, so great tolerance, understanding andacceptance of diversity is needed to unite all these differencesinto one culture – our culture. One of the mostimpressive images of my childhood spent in Herceg-Novi(Montenegro), is the Orthodox priest Mari?, from themonastery Savina, and the Catholic priest from thechurch of St. Jeronim, don Viktor, having their firstmorning coffee together, on the terrace of the cafe called“Belgrade”. The bay of Boka Kotorska (a part of theMontenegrin coast) was always famous <strong>for</strong> its confessionaland <strong>national</strong> tolerance, which also makes meproud. It was also contaminated in the last decade,demographically changed, but it its Mediterranean andEuropean spirit that helped its resisting and it stilldoes.There is no, and there should not be, closed frontiersin culture. Live communication is necessary, first of allwith neighbouring nations (which implies <strong>national</strong> reconciliation),and then also with Europe and the world.We can be a part of European culture only if bring intothe common treasury our own precious spirit, cultureand moral values. One of our pro-Europe orientedscholar said: ”We cannot enter the European orchestraif we do not have our own instruments and scores”. Onthe other hand, faint imitations of world trends and12nekih vrednosti. Globalna, masovna kultura postajejedna hibridna tvorevina, istovremeno nacionalna i internacionalnai ni jedno ni drugo. Na našoj kulturnojsceni, naročito likovnoj i muzičkoj, bilo je više takvihprimera. Balkan treba da usvoji standarde civilizacijekojoj teži i da se ponaša evropski u svakom svom segmentu.Ako kultura podrazumeva više različitih vrednostionda određeni kulturni prostor u kome živimo podrazumevaistoriju i tradiciju toga prostora, verovanje i običaje,institucije, manire, njegove nosioce, njegove složeneodnose, brojne specifičnosti koje označavamo kao potkulture.Otvorena nacionalna kultura, po mom mišljenu,treba da sadrži više različitih kulturnih modela, varijacijapojedinih kulturnih obrazaca, potkultura. Ako sviimaju slobodu da se izraze na svoj način, obilje samoobogaćuje izraz i čini doživljaj kompleksnijim. Za tukompleksnost se tek treba izboriti.Velikim osiromašenjem društva u celini i naročitomarginalizovanjem i pauperizovanjem inteligencije, zatimdegradiranjem institucija kulture i umetnika, nestaju kulturnistilovi na ovim našim prostorima i negovanje dobrogukusa publike, a umesto njih – novi, agresivni bogataši ikriminogeni slojevi donose sa sobom primitivni provincijalizami napadno skorojevićstvo.Uprkos svemu – to treba istaći – uprkos krizi, ratovima,sankcijama, izolaciji, zatvorenim nacionalističkimkonceptima – kultura je uspevala da živi i preživi,da odbrani identitet sasvim posrnulog naciona, krozjednu zdravu matricu koja postoji u ovoj sredini, krozneku vrstu paralelnog sistema, kroz raznovrsne manifestaciječudesnog sveta alternative i pokazala je zadivljujućuenergiju, nove potencijale, kroz niz značajnihfashions in any <strong>for</strong>m of art, without one’s own authenticelements and energy, do not mean accepting orachieving certain values. Global, mass culture becomesa hybrid creation, <strong>national</strong> and inter<strong>national</strong>, but in thesame time none of it. There were quite a number of suchexamples on our cultural scene, especially in fine artsand music. The Balkan region should implement thosecivilisational standards it gravitates to and it shouldaccept European manner in its every segment.If culture refers to numerous values, then this culturalspace we live in refers to history and tradition of thisspace, beliefs and costumes, institutions, manners, itsholders, its complex relations, numerous specific qualitiesthat we refer to as subcultures. Open <strong>national</strong> culture,in my opinion, should contain diversity of culturalmodels, variations of individual cultural <strong>for</strong>ms, subcultures.If each individual has the freedom of expressingoneself in his/her own way, this abundance reallyenriches the expression and makes an experience morecomplex. This complexity is yetl to be fought <strong>for</strong>.Great impoverishment of society on whole, andespecially marginalisation and pauperization of intelligence,degradation of cultural institutions and artists,lead to the loss of cultural styles and decrease of publictaste, and instead new, aggressive rich class and criminousgroups bring primitive provincialism and <strong>for</strong>ward“nouveau riche” behaviour into society.It should be emphasized that in spite of all, in spiteof crises, wars, sanctions, isolation, introvert <strong>national</strong>concepts, culture has lived and survived, it succeeded indefending the identity of a fallen nation, through ahealthy matrix that exists in this community, through a<strong>for</strong>m of a parallel system, through diverse manifestationsof magical world of alternative and it showed fascinatingenergy, new potentials, through a series of sig-
kulturnih inicijativa koje su dolazile od pojedinaca,privatnog sektora. Bilo da je reč o filmu, pozorištu, izložbenimgalerijama, izdavačkoj delatnosti, muzičkimili autorskim agencijama. Oficijelna kulturna politikaje, međutim, uradila malo, naročito u poreskim olakšicama,da se potpomogne ovaj sektor značajne kulturneprodukcije.Ono na čemu još treba insistirati, a što doprinosiugledu države i društva pa samim tim i poimanju zdravogidentiteta, jeste bolji status kulturnih institucija,manifestacija od značaja, umetnika, očuvanje celokupnekulturne materijalne i nematerijalne baštine, bezuslovnazaštita svih spomenika kulture, predstavljanjenaše umetnosti u svetu, saradnja sa međunarodnimstručnim organizacijama, prihvatanje standarda kojivladaju svetom, usvajanje novih mišljenja i iskustava uvezi sa prezentacijama raznih oblika kulturne baštine,redovna i složena komunikacija sa svima, a posebno sastručnim službama, kolegama. Znatno zaostajemo umodernizaciji muzeja, arhiva, dokumentacionih centara.Zatim treba – nužno odbacivati nacionalističko ipovlačiti nacionalno, kada je to neophodno, u domenprivatnog identiteta, obuzdavati još uvek prisutan govormržnje i verbalnog nasilja u javnom diskursu, pogotovou medijima i u nastupima političara.Da bi naš kulturni prostor funkcionisao neophodnaje politička i ekonomska stabilnost - celog regiona -uređena država, svest o značaju i presudnoj ulozi kulturekao nosioca suštine identiteta. Neophodni su normalnipreduslovi za slobodu izražavanja, stvaranja, kritičkogosvrta, osmišljavanja života, a ne samo preživljavanja,čega smo svedoci već dugo i umorni od svega toga.nificant cultural initiatives, coming from individualsand private sector. It concerns film, theatre, galleries,publishing, musical and copyrights agencies. The officialcultural policy, on the other hand, did too little, especiallyin the field of tax exemptions, to help this sector ofsignificant cultural production.What also deserves attention and contributes to thereputation of the country and the society, and in thesame way to comprehension of identity as it should be,is a better position of cultural institution, significantcultural events, artists, preservation of the totalitarity ofcultural tangible and intangible heritage, unconditionedprotection of all cultural monuments, presentation ofour art production abroad, cooperation with inter<strong>national</strong>professional organisations, accepting of inter<strong>national</strong>standards, accepting of new approaches andexperiences in presentation of various <strong>for</strong>ms of culturalheritage, regular and complex communication with allinstances, especially with professional services and colleagues.Wedo significantly lag behind other parts of theworld in modernization of museums, archives, documentationcentres.It is also necessary to reject the <strong>national</strong>istic, andkeep the <strong>national</strong>, when needed, in the individual identitydomain, to restrain expressions of hatred and verbalaggression in public speeches, especially in media andpolitical presentations.In order to have a functional cultural space, we needpolitical and economical stability of the whole region –organized country, awareness of significance andimportant role of culture as bearer of the essence ofidentity. There is also need <strong>for</strong> common basic conditionsin freedom of speech, creation, critical view, organizationof everyday life, not only surviving, which we havebeen witnessing <strong>for</strong> such a long time.Zaostalom i osiromašenom narodu, poput našeg,zavađenom i nesložnom narodu, poput našeg ili kakobi Cvijić rekao »budžačkom narodu« u Evropi, neophodnoje mnogo toga – najpre ozdravljenje, što je, bojimse, dugotrajan proces, zatim suočavanje sa istinamai stvarnošću (za koje smo verovali 5. oktobra da sedesilo, što je opet bila kratkotrajna obmana) i na kraju– neophodno nam je - utočište. Ono je jedino mogućenaći u kulturi, kroz prave vrednosti, velike poduhvatei dobre primere, pripremu brojnih zakona, izgradnjuinstitucija, pripremu za adaptacije zgrada za muzeje,legate itd. Takođe je neophodno uvođenje načelaodgovornosti pred kulturom i strukom, a ne pred politikom.Za državnu zajednicu, poput naše, preko je potrebanjasan program prioriteta u kulturnoj politici. Naravnoda se ne može sve odjednom, ali ima preče od prečeg. Sajasnim nacionalnim ali ne i nacionalističkim interesima– to uvek treba naglasiti – ili retro postupcima, već višimdruštvenim ciljevima, sa idejama o budućnosti, idejamanovog veka i milenijuma, sa htenjima da se odupresvakom sunovratu društva moralno i kulturno dezorijenitisanog.Nadajmo se, ipak, da se uspostavlja sistemkoji neće dozvoliti povratak na staro i prevaziđeno. Nadajmose da će i ovoga puta ona »druga«, evropejska Srbijai Crna Gora naći snage za pravac koji je odavnoodređen, jedino smislen, istorijski opravdan, spasonosan.I ne zaboravimo: kultura je identitet svakog pojedincai svakog naroda a očuvanje kulturne baštine, preventivnabriga i stručna obrada, svakako su preduslovda budemo svoji, da budemo sastavni deo sveta i ove civilizacijei ostanemo sa dokazanim i respektabilnimkulturnim identitetom.People that were left behind and destitute, likeours, set against each other and divided like ours, oras Jovan Cviji? (famous Serbian geographer) said -”people from the corner” of Europe, need many differentthings. First of all they need to heal themselves,which is, I am afraid, a long lasting process. Thencomes facing with truth and reality, and in the end –we do need a sanctuary. It is only to be find in culture,through real values, great ventures and good examples,preparation of numerous laws, establishment ofinstitutions, preparing adaptations of museum buildings,legacies, etc. It is also necessary to introduce theprinciple of responsibility <strong>for</strong> culture and profession,and not <strong>for</strong> politics.For federation of states, like ours, a clear program ofpriorities in cultural policy is of utmost importance. Ofcourse, nothing can be done at once, but there are thingsthat are more important than others. With clear <strong>national</strong>,but not <strong>national</strong>istic interests or retrograde actions,with higher social objectives, with ideas of future, ideasof new century and millenium, with willingness to resistevery fall of ethically and culturally disoriented society.Hopefully, a new system, which would prevent usfrom returning to old values, is being established. Thereis a hope that the “other”, European Serbia andMontenegro would find strength to follow the right way,tha was set long ago, the only meaningful, historicallyjustified and a safe way. Let us not <strong>for</strong>get: culture isidentity of every individual and every people, and preservingcultural heritage, <strong>preventive</strong> care and professionaltreatment are certainly the basic condition <strong>for</strong> usto be ourselves, to be constitutive part of the world andthis civilization, and to keep our proved and respectablecultural identity.13
- Page 1: DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5: Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9 and 10: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 11: Borka Božović, galerija “Haos
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61: Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma