učestvuju u zgradi postojanja premasvojoj važnosti i zanimljivosti, premasvojoj kreativnost i autentičnosti,kako i vrlinom svog morala. No,svi i svako učestvuju u sveopštostiživota i u izgradnji vere u egzistencijui u postizanju njene pravilnosti(kako nečeg objektivnog i kako izrazaljudske vizije o tome).Etika kulture je u suštini komunikacija,koja je univerzalna svetskapojava, ali se ističe kao međusobnoin<strong>for</strong>misanje o postojanju i o pozicijama,kao suprotstavljanje iprožimanje vrednostî, kao usmeravanjesvojih saznanja i poruka kadrugima, kao otvaranje čula i umaza reči i za druge iskaze drugih. Onaizlaže dramatičnost otkrivanja drugogi lepotu zadovoljstva mogućnostimaza uspostavljanje odnosa irazumevanja među bićima u svetu.Etika kulture oslanja se naučestvovanje u lepoti i radosti, na jedinstvoestetskog i etičkog, na najbližuvezu između onog što postojiizvan nas i naše strasti za njim, nanašu zainteresovanost za otkrivanje,dohvatanje, emocionalnu reakciju,za približavanje nama sveta, ljudi iljudskih dela u jedinstvenu činjeniculepog doživljaja.Duh etike kulture jeste prevazilaženje,principijelno nezadovoljstvopostignutim i postojećim i usmeravanjeuma, namera, volje i snaga kaostvarivanju nečeg boljeg.Etika kulture je etika neposedovanjakao zainteresovanost zanečije postojanje bez obzira da li miili neko drugi to poseduje lično,pošto je smisao kulture u postojanjuznačajnih vrednosti po sebi i uostvarivanju sveta koji će imatibezbroj mogućnosti za kulturno izražavanjei doživljavanje.Etika kulture je postavljanje ipostizanje ljudskih ciljeva kao humanističkaorijentacija u svesta i udelovanju, usmerena ka unapređivanjuživota, i svih ljudi i celog ljudskogroda, uvek i svuda.Etika kulture je okrenuta čuvanjuživog-života kao najlepšeg rezultatarazvitka sveta, koji opravdavanjegovu egzistenciju, a uzrok jenašeg ličnog postojanja i u nama budisnage za povezanost sa svetom iživotom.Etika kulture ima duh neuništavanja,što je suprotno kreativnoj dimenzijisveta i čoveka. Time jedinstveniizvor postojanja nije nadvladavanjedrugog i njegovo razaranje,njegovo detruiranje, da bi poslužiokao građa za neidentifikovano stvaralaštvoili kao opšti materijal u haosuesencije, bez oblikovane egzistencije.Cilj je stvaranje i čuvanje,čuvanje i stvaranje.Moć etike kulture je u blagonaklonomodnosu ka svetu kao izrazuvredne ljudske etike, koja je razotkriladobre elemente čovekove duhovnei vitalne egzistencija i traži ih,podržava ih i širi ih za dobro ljudskogpostojanja i postojanja sveta ucelini.Najprospektivnija etička dimenzijajedinke u kulturi je rad, koncentrisanje,delovanje, krajnje samoulaganje- jer se u kulturi rezultati negledaju direktno, veoma retko su navidiku odmah, već se rađaju ili se otkrivajumnogo, mnogo kasnije, tadakada drugi ljudi dođu da žive svojživot i da grade svoj svet. Ovi koristekulturne tekovine kao normalniuslov svog življenja, a naprežu se dastvore druge, koji će zračiti kasnije -kao izraz etike kulture, koja ništa neželi da prisvoji za sebe, nego sve svoježeli da podeli sa svim ljudima, sarođenim i naročito sa onim budućim,još nerođenim.Zato su izuzetno bitni etičkonačelo i moralna norma Etike kulture:samosvest o vremenskoj ograničenosti o nužnosti delovanja i zalaganjeda se pravi dobro svakome iuvek.the development of the world, which justifies our existenceand who probokes <strong>for</strong>ces in us <strong>for</strong> connecting withthe world and the life;- non-destruction (ahimsa) - destruction, annihilationis opposite to the creative dimension of the worldand the human. Thereby, the unique source in existenceis not overmatching the other and its extermination, soit could be material <strong>for</strong> unidentified creation or generalelement in the chaos of essence without shaped existence.The general aim of human is procreation and prevention,prevention and procreation;- gracious respect toward world, as an expression ofvirtue of human ethics which revealed all elements ofhuman spiritual and vital existence and which seeks,maintains and spreads it <strong>for</strong> the good of human presence;- working, acting, concentrating, extreme selfinvestment- which is the most important ethical dimensionin culture – because inside culture the results arenot directly visible, they are most rarely instantly to beseen. They are rising or uncovering much later, whenother people came to live their life and to build theirown world. They are using cultural achievements as anormal clause of their life and straining to create anotherwhich will radiate much later - as an expression ofthe ethics of culture which does not want to possess anything<strong>for</strong> itself, but wants all that it owns to share withall people, with newborns and particularly with thenext, still unborn people.Borka Božović, “Haos” GalleryCultural identityIts origin, foundations, reflections, de<strong>for</strong>mities,<strong>for</strong>ms, sourcesBearing in mind that identity makes one of thebasic elements of transition, and culture is theessence of identity of every individual and nation,defining and differring a man, every ef<strong>for</strong>t to followand defend true cultural values must include consciousness,education, knowledge of one’s own origin,one’s relying on cultural heritage. Culture, as a matterof fact, defends the dignity of an individual and of theentire society. And our society has been in a deep cri-That’s why the most important ethical principle andrule in Ethics of culture is the self-consciousness <strong>for</strong>time limitation as well as the concentration <strong>for</strong> doinggood to everyone and <strong>for</strong>ever.10
Borka Božović, galerija “Haos”Identitet u kulturiNjegovi koreni, utemeljenja, refleksije, de<strong>for</strong>miteti, oblici, ishodištaPošto je identitet jedan od osnovnih činilaca tranzicije,a kultura, složićete se, bit identiteta svakog pojedincai naroda, zapravo ono što određuje i razlikuje čoveka,svaki napor da sledimo ili branimo prave kulturnevrednosti podrazumeva svest, obrazovanje, poznavanjesopstvenih korena, oslanjanje na kulturnu baštinu.Kultura, zapravo, predstavlja odbranu dostojanstva individuei celog društva. A naše društvo je već decenijamaunazad u dubokoj krizi. Sve ove godine mi, zapravo,preživljavamo s neotklonjivom gorčinom. Zbog raznihrazloga.Raspadom Jugoslavije i cepanjem kulturnog prostorastvoreni su uslovi za pojavu i bujanje različitih nacionalističkihkoncepata, primitivnih, prostačkih, neoplemenjenihkulturnim sadržajima ili pak ispunjenih onimasumnjivih vrednosti. Sveprisutna je bila samouverenostosrednjosti, neverovatna površnost, kičerska razmetljivosti arogancija vlasti. Kultura je bila i ostala ozbiljnougrožena, kulturna baština ponajviše, a mnogiidentiteti dovedeni su u pitanje. Ceo kulturni prostor jebio dugi niz godina prosto zagađen. Agresivnost šunda ibanalne pojave kiča postepeno su dovodile do r?stakanjakriterijuma i vrednosnog sistema. Uz to su išle neminovnoi druge pojave, poput krize morala, brutalnostii vulgarnosti, koju sa sobom nosi novokomponovanaklasa, ali i neopatrijarhalni, nacionalistički i tradicionalističkioblici kulture – u suštini zatvoreni i ksenofobični.Kako drugačije da protumačite pojave skrnavljenjasvetih mesta, rušenja, ponižavanja? Zar je normalnapojava da neko u maskirnoj uni<strong>for</strong>mi, sa kalašnjikovomu ruci, šeta Cetinjskim manastirom ili da se tegle sa turšijommogu videti u Sopoćanima?Bojim se da smo danas, znatno više nego u neposrednojprošlosti, pred takvim kulturnim obrascem. Strahme je od poniranja u retrogradne procese. Paljenje džamijai rušenje muslimanskih spomenika su uzroci tomestrahu i svakako naša velika sramota. Bez obzira što jeto odgovor na isti takav necivilizacijski čin (paljenje isistematsko rušenje naših crkava i manastira na Kosovu),nikada se neću pomiriti sa samoodbranom takvevrste. Gde je tu svest o kulturnoj baštini i da li uopštemožemo govoriti o bilo kakvoj svesti i savesti?Postavlja se pitanje: da li je koncept otvorene nacionalnekulture moguć, s obzirom na moralno nasleđeprošlosti? Ne bih baš mogla da budem sasvim sigurna.Zapravo sumnjam. Odmah dodajem - naravno da jemoguć, ukoliko se oslobodimo naopakih shvatanja, poraznihpredrasuda, stereotipa, anahronih manira i učinimoveliki napor da uspostavimo kulturne standardekao preduslove poštovanja ljudskog dostojanstva i naročitoizbegavanja sukoba koji to dostojanstvo dovodeu pitanje. Posledice gotovo poluvekovnog autoritarnogi totalitarnog režima osećamo i danas, ali težnja ka demokratskomdruštvu ne sme da bude zaustavljena iliusporena. To je istovremeno i borba za kulturni preobražaji eventualno preporod. Ukoliko budemo insistiralina afirmaciji i bogaćenju kulturnog identiteta svakognaroda, svake većinske i manjinske kulture – a misis <strong>for</strong> decades. All these years we survive withunavoidable bitterness. For many reasons.After Yugoslavia collapsed and culturally disintegrated,in this region emerged various <strong>national</strong>isticconcepts, primitive, vulgar, either without cultural content,or full of questionable values. Self-assured mediocrity,unbelievable superficiality, boastfulness, andarrogance of the ruling party were omnipresent.Culture was and still is seriously endangered, especiallycultural heritage, and many issues became questionable.Complete cultural space was polluted <strong>for</strong> a longtime. The aggressive attitude of trash and banality ofkitsch gradually led to the decline both of criteria andthe system of values. Some other phenomena camehand in hand with it – crisis of morality, followed bybrutality and vulgar behaviour of the newly <strong>for</strong>medsocial class, but also by neo-patriarchal, <strong>national</strong>isticand traditionalistic <strong>for</strong>ms of culture, closed and xenophobicin their essence. How else desecration of sacredplaces, destruction and humiliation can be explained?Is it normal to see a person in uni<strong>for</strong>m, with aKalashnikov in his hands, walking around theMonastery of Cetinje, or jars of pickles in the Sopo?aniMonastery?I am afraid that we are today, much more than in therecent past, faced with such a cultural model. I amafraid of our falling into retrogression. Setting mosqueson fire and destruction of Muslim monuments are ourgreat shame and they feed my fear. Regardless of beinga response to the same sort of uncivilized act (systematicdestruction of our churches and monasteries inKosovo), I will never agree with this kind of selfdefense.What about cultural heritage awareness andcan we speak about any awareness or consciousness inthis matter?The question is: is the concept of open <strong>national</strong> culturepossible, having in mind ethical heritage of thepast? I am not very convinced. As a matter of fact I havedoubts. However, I would say – of course it is possible ifwe only set ourselves free from wrong attitudes, disastrousprejudices, stereotypes, anachronous approachesand if we make a huge ef<strong>for</strong>t in establishing culturalstandards as the basis of respect of human dignity andespecially of avoiding conflicts that put this dignity indanger. Even today we experience the consequences ofhalf a century long totalitarian rule, but tendencytowards democratic society must not be stopped orslowed down. At the same time, it is a tendency towardcultural trans<strong>for</strong>mation and a possible renaissance.Withinsisting on affirmation and enriching cultural identity11
- Page 1: DEPARTMENT FOR PREVENTIVE CONSERVAT
- Page 5: Conservation And Restoration Of ABr
- Page 9: nog, ličnog, slobodne misli, ona j
- Page 13 and 14: kulturnih inicijativa koje su dolaz
- Page 15 and 16: ki važnih seminara, specijalistič
- Page 17 and 18: normalan rad i kako bi se otvorio p
- Page 19 and 20: ke iz preventivne zaštite- usposta
- Page 22 and 23: Tabelarni pregled konzervacija ura
- Page 24 and 25: Predavači i saradniciOd samog poč
- Page 26 and 27: JANA Centra, 2 radionice sa francus
- Page 28 and 29: ada Letnje Škole DIJANA, određiva
- Page 30 and 31: ma i akcija, koje se svaka za sebe
- Page 32 and 33: nasleđa. Projekat predviđa savlad
- Page 34 and 35: Environmental Education and Prevent
- Page 36 and 37: - Materijali za konzervaciju kerami
- Page 38 and 39: a, iz mezolita i rimskog perioda, k
- Page 40 and 41: Veljko Džikić, u periodu april/ma
- Page 42 and 43: dr Rasa BertasiuteMuzej na otvoreno
- Page 44 and 45: ilni elementi, a regionalni razvoj
- Page 46 and 47: azlikuju po tehnologiji, konstrukci
- Page 48 and 49: 5 Zamak Mir je najpoznatiji me?u sr
- Page 50 and 51: pića među lokalnim stanovništvom
- Page 52 and 53: nosti (kao što je zbirka Luvra) je
- Page 54 and 55: 54i bilo mi je drago kad sam video
- Page 56 and 57: je da se prilagodjava svojoj public
- Page 58 and 59: meren isključivo na tibetansku i d
- Page 60 and 61:
Irena Vujčić-Pavlović, istoriča
- Page 62 and 63:
Evrope i Amerike decenijama, pa i v
- Page 64 and 65:
da podrže svoje pravo da zadrže i
- Page 66 and 67:
na, moraju da rade na razvoju strat
- Page 68 and 69:
Jong iz Amsterdama i studio LUST iz
- Page 70 and 71:
treba voditi računa o čitavom niz
- Page 72 and 73:
opasnost od požara. Svaki muzej tr
- Page 74 and 75:
Jovanovića “Borba petlova”, ko
- Page 76 and 77:
akciju kojom se bave konzervatori,
- Page 78 and 79:
nosti i dr;- treba da imaju stalne
- Page 80 and 81:
Gabriela Petkova, BugarskaBugarskig
- Page 82 and 83:
mišu, Velika Britanija, objašnjav
- Page 84 and 85:
Slika 4 Bojenci - centralni trgFig.
- Page 86 and 87:
13 Informacija: http://www.unesco.o
- Page 88 and 89:
Jana Šubic Prislan, Goriški muzej
- Page 90 and 91:
90Tabela iz 2003. godine, sa unesen
- Page 92 and 93:
Prostorija za dokumentacijuDocument
- Page 94 and 95:
ton i papir kao i inertnaveziva), k
- Page 96 and 97:
Velika Hoča je, bez sumnje, jedno
- Page 98 and 99:
njem efikasnog interdisciplinarnog
- Page 100 and 101:
šenim i izlomljenim papirom, koji
- Page 102 and 103:
Dr Radomir Petrović, savetnik, sli
- Page 104 and 105:
Kalkiranje svih fragmenatafresaka u
- Page 106 and 107:
ne zimske noći, kiša, vetar i sne
- Page 108 and 109:
Rajkova (XIV), crkvi Sv. Nikole Dra
- Page 110 and 111:
Kulturno dobroKulturna dobra se for
- Page 112 and 113:
Preporučuje se uspostavljanje eduk
- Page 114 and 115:
starim tradicionalnim zdanjima, ali
- Page 116 and 117:
Vesna Bižić-Omčikus, kustosEtnog
- Page 118 and 119:
Nematerijalna baštinaPrema najsavr
- Page 120 and 121:
Sicilijansko lutkarsko pozorište,
- Page 122 and 123:
obavezuju da preduzmu neophodne mer
- Page 124 and 125:
iskopavanja na Vinči i J. Viković
- Page 126 and 127:
Izgled veće, manje jame i kanala z
- Page 128 and 129:
Polaganje test - pločica u jamuLay
- Page 130 and 131:
predgreravnja i pečenja trajao je
- Page 132 and 133:
Maja Živković, conservator, DIJAN
- Page 134 and 135:
ta. Ispitivanja zubarskim alatkama
- Page 136 and 137:
12 Lateks je guma koja se dobija iz
- Page 138 and 139:
no, to su glavni elementi po kojima
- Page 140 and 141:
amike, kao i ivice same keramikepre
- Page 142 and 143:
142lasasto duž celog oboda, odmah
- Page 144 and 145:
Sandra Dejvison, FIIC ACRKonzervaci
- Page 146 and 147:
Gojka Pajagič-Bregar, Narodni muze
- Page 148 and 149:
Zbog mrežastestrukture tkanina, og
- Page 150 and 151:
Maja Franković, konzervatorNarodni
- Page 152 and 153:
šlog veka i smešteni su u Galerij
- Page 154 and 155:
JAL-a u acetonu. Korišćen je stak
- Page 156 and 157:
1. Silikonski kalup i levkoviSilico
- Page 158 and 159:
timo na pravilno mesto. Na taj nač
- Page 160 and 161:
Ekipa ateljea ispred čuvenog mozai
- Page 162 and 163:
nadopunjuju mozaičke podove, u for
- Page 164 and 165:
2. Specijalistički kurs “Zaštit
- Page 166 and 167:
saradnji sa ART FORUM-om Velika Ho
- Page 168 and 169:
man poduhvat, a ja sam se sa zadovo
- Page 170 and 171:
Valeri Magar i Korado Pedeli pripre
- Page 172 and 173:
Valeri Magar se zatimbavila proceso
- Page 174 and 175:
Aleksandra Džikić Nikolić, konze
- Page 176 and 177:
ma koji upravlja aparatimaza kontro
- Page 178 and 179:
Restauratorske radioniceNacionalnog
- Page 180 and 181:
Potom je majstor Jova, kao “glavn
- Page 182 and 183:
kod majstora “Piroćanca” Slobo
- Page 184 and 185:
Tradicionalne igre na ceremoniji ot
- Page 186 and 187:
Straža pred Gyeongbokgung palati u
- Page 188 and 189:
Uz to su donete i druge đakonije.
- Page 190 and 191:
“zelenih” nijansi izgledala sam
- Page 192 and 193:
Seula bio je potpuno napušten u sv
- Page 194 and 195:
194JANUARZimsko - prolećna radioni
- Page 196 and 197:
196JULI - AVGUSTDIJANA LETNJA ŠKOL
- Page 198 and 199:
198Konzervacija staklaKonzervacija
- Page 200:
Međunarodni dan muzeja, 2005. - Ma