U podini istražnog područja Korkan-Bigar <strong>na</strong>laze se masivni krečnjaci a preko njih polimikritski konglomerati ipeščari <strong>sa</strong> karbo<strong>na</strong>tnim vezivom. U njima su deponovani visoko mineralizovani intervali ukupne dužine 52 m <strong>sa</strong><strong>sa</strong>držajem zlata od 4,30 g/t, presečeni početnom istražnom bušotinom KODD001 (prethodno objavljeno u<strong>sa</strong>opštenju za javnost od 10. novembra 2010.). Preko polimikritskog konglomerata <strong>na</strong>laze se karbo<strong>na</strong>tnesedimentne stene (konglomerat, peščar i gli<strong>na</strong>c) koje ne <strong>sa</strong>drže zlato, a preko njih jedinica nemineralizovanogmermera. Avala smatra da ove jedinice sedimentnih ste<strong>na</strong> predstavljaju „pokrovnu sekvencu‟. Izgleda da supolimikritski konglomerat i peščar, u kojima je deponova<strong>na</strong> do <strong>sa</strong>da utvrĎe<strong>na</strong> mineralizacija zlata, blago <strong>na</strong>gnutiispod “pokrovne sekvence” i da ponovo izdanjuju u severnom delu istražnog prostora Bigar.Istražni prostor Korkan-Bigar predstavlja moguće stratiformno ležište zlata deponovano u sedimentima,lokalizovano unutar povoljne sedimentne jedinice predstavljene polimikritskim konglomeratima i peščarima.Slika 1 prikazuje glavne istražne prostore u okviru poja<strong>sa</strong> sedimentnih ste<strong>na</strong> <strong>sa</strong> mineralizacijom zlata koji sudefini<strong>sa</strong>ni preko anomalnih vrednosti geohemijskog oprobavanja zemljišta, <strong>na</strong> ukupnoj dužini od 20 km.Slika 2 prikazuje geološku kartu centralnog dela istražnog područja Korkan–Bigar, <strong>sa</strong> položajem raskopa ukojima je otkrive<strong>na</strong> mineralizacije zlata <strong>na</strong> Korkanu (krajnji severni deo slike) i raskopom BITR060 koji se <strong>na</strong>lazi1,5 km južno od njega.3. BUŠENJE NA KORKANUNakon početnog dijamantskog bušenja (KODD001), <strong>na</strong> istražnom području Korkan započet je program istražnogbušenja po retkoj mreži 160 x 160 metara. U ovom <strong>sa</strong>opštenju razmatraju se dijamantske bušotine od KODD002do KODD007.Dijamantska bušoti<strong>na</strong> KODD002, koja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> 160 metara južno od bušotine KODD001 (52m @ 4,30 g/t Au)dala je sledeće rezultate (granični <strong>sa</strong>držaj zlata je 0,4 g/t):o 20 m @ 2,63 g/t Au (od 132 m)o Uključujući i 17 m @ 3,00 g/t Au (od 132 m)Dijamantska bušoti<strong>na</strong> KODD005, koja se <strong>na</strong>lazi 320 metara južno od KODD001 dala je sledeće rezultate(granični <strong>sa</strong>držaj zlata je 0,4 g/t):o 13 m @ 0,52 g/t Au (od 229 m)o 1 m @ 22,4 g/t Au (od 256 m; kraj bušotine = 257 m)Dijamantska bušoti<strong>na</strong> KODD007, koja se <strong>na</strong>lazi približno 440 metara jugoistočno od bušotine KODD001 dala jesledeće rezultate (granični <strong>sa</strong>držaj zlata je 0,4g/t):o 5m @ 0,43 g/t Au (od 50 m)o 38m @ 1,09 g/t Au (od 233 m)o Uključujući i 20m @ 1,76 g/t Au (od 241 m)Slika 3 prikazuje geološki profil <strong>na</strong> lokalitetu Korkan konstrui<strong>sa</strong>n <strong>na</strong> bazi raskopa koji su dali dobre rezultate idijamantskih bušoti<strong>na</strong> KODD001, KODD002 i KODD005. Profil je orijeti<strong>sa</strong>n u pravcu sever-jug, gledano u smeruzapada. Intervali <strong>sa</strong> visokim <strong>sa</strong>držajima zlata su presečeni u klastičnim sedimentima različitog stepe<strong>na</strong>dekarbonizacije.Bušotine KODD003, KODD004 i KODD006 su presekle zonu <strong>sa</strong> niskim <strong>sa</strong>držajima zlata koja se <strong>na</strong>lazi u serijiklastičnih sedime<strong>na</strong>ta, neposredno iz<strong>na</strong>d masivnog krečnjaka u podini, videti Tabelu 1. Nizak <strong>sa</strong>držaj zlata uintervalu koji je presečen u plićim nivoima u bušotini KODD007 ukazuje <strong>na</strong> prisustvo potencijalno “uslojene”mineralizacije unutar ciljnog stratigrafskog paketa.Bogata mineralizacija zlata deponova<strong>na</strong> je u intenzivno dekarbo<strong>na</strong>ti<strong>sa</strong>nim polimikritskim konglomeratima ipeščarima u čijem se matriksu <strong>na</strong>lazi taman, sitnozrni pirit. Ciljni stratigrafski paket transgresivno leži prekomasivnih krečnjaka. Do <strong>sa</strong>da utvrĎe<strong>na</strong> mineralizacija u podini masivnog krečnjaka bila je <strong>sa</strong> niskim <strong>sa</strong>držajimazlata; poslednji rezultati iz bušotine KODD005 <strong>na</strong>goveštavaju potencijalno viši <strong>sa</strong>držaj zlata.2/10
4. RASKOPI NA BIGRUNedavno završeni program raskopa <strong>na</strong> Bigru u iznosu od 2.684 metara i 1.336 proba (standardni intervaloprobavanja od 2 metra) projektovan je <strong>sa</strong> ciljem da prati prethodne rezultate proba iz početnog, retkog(nomi<strong>na</strong>lni razmak od 800 metara) programa raskopa, kao i da pomogne da se usled niske otkrivenosti tere<strong>na</strong>razjasne geološki kontakti.Nedavno dobijeni rezultati <strong>sa</strong> istražnog područja Bigar, uključuju sledeći zlatonosni interval u raskopu (granični<strong>sa</strong>držaj je 0,4 g/t Au; takoĎe, treba videti i Tabelu 2):o BITR060: 82 m @ 0,74g/t Raskop BITR060 (zajedno <strong>sa</strong> raskopima BITR057 i BITR058 o kojima je izveštavano u <strong>sa</strong>opštenju od 10.novembra 2010), potvrdio je prisustvo širokih intervala <strong>sa</strong> niskim <strong>sa</strong>držajima zlata u sedimentnim tvorevi<strong>na</strong>madomi<strong>na</strong>ntno peščarskog tipa, za koju Avala smatra da predstavljaju <strong>na</strong>stavak “ciljnog stratigrafskog paketa” kojise <strong>sa</strong> područja Korkan proteže <strong>na</strong> jug, gde je i presečen dijamantskom bušotinom KODD001 – <strong>na</strong> rastojanju odpribližno 2 kilometra. Tabela 2 detaljno prikazuje presečene mineralizovane intervale <strong>sa</strong> više graničnih <strong>sa</strong>držaja zlata iz raskopa <strong>sa</strong>istražnog područja Bigar, a Slika 2 položaj raskopa i geološku graĎu tere<strong>na</strong> .5. DISKUSIJAVeliki pojas sedime<strong>na</strong>ta <strong>sa</strong> mineralizacijom zlata koji se graniči <strong>sa</strong> zapadnim obodom Timočkog magmatskogkomplek<strong>sa</strong>, identifikovan je preko geohemijskih proba zemljišta i proba iz raskopa. Pruža se <strong>na</strong> dužni od preko20 kilometara i približne je širine od 8 kilometara.Geološka graĎa, geohemijske karakteristike i dostupni profili bušoti<strong>na</strong> ukazuju <strong>na</strong> veliku sličnost mineralizacijezlata <strong>sa</strong> Karlinskim tipom mineralizacije u Nevadi, SAD.Početno dijamantsko bušenje <strong>na</strong> Korkanu i raskopi <strong>na</strong> Bigru ukazali su <strong>na</strong> prisustvo z<strong>na</strong>čajne mineralizacije zlatau vezi <strong>sa</strong> polimikritskim konglomeratima i peščarima, koji su u različitoj meri dekarbo<strong>na</strong>ti<strong>sa</strong>ni i mineralizovanitamnim, finozrnim piritom <strong>sa</strong> visokim <strong>sa</strong>držajem zlata.Saz<strong>na</strong>nje da se veći<strong>na</strong> z<strong>na</strong>čajnih do da<strong>na</strong>s uraĎenih raskopa i dijamantskih bušoti<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi unutar iste uslojene iplitke, blago <strong>na</strong>gnute litostratigrafske jedinice ozbiljno ukazuje <strong>na</strong> potencijale zlata <strong>na</strong> istražnom prostoru Korkan-Bigar i u celom pojasu matičnih sedime<strong>na</strong>ta. Istražno bušenje stratiformne mineralizacije zlata u sedimentima, <strong>na</strong>staviće se retkom mrežom (160 m x 160 m)dijamantskih bušoti<strong>na</strong> što će Avali dozvoliti da efikasno proceni veličinu potencijalnog zlatonosnog sistema usedimentima.Povrh toga, u geohemijskim probama zemljišta <strong>sa</strong> područja Korkan–Bigar, <strong>na</strong> mestima <strong>na</strong> kojima se <strong>na</strong>lazi paketjurskih krečnjaka, uočeni su anomalno visoki <strong>sa</strong>držaji zlata. Presečeni su i mnogobrojni mineralizovani intervali ukrečnjacima iz raskopa, što u <strong>na</strong>rednom periodu zahteva dalje istražno bušenje.Avala pod svojom kontrolom ima 100% novoidentifikovanog poja<strong>sa</strong> sedimentnih ste<strong>na</strong> <strong>sa</strong> mineralizacijom zlata,ukupne površine od približno 250 km 2 i <strong>na</strong>merava da sistematski u<strong>rad</strong>i probe bušenja <strong>na</strong> svim trenutnodefini<strong>sa</strong>nim prioritetnim područjima.6. OPROBAVANJE I ANALIZAVeći<strong>na</strong> proba zemljišta a<strong>na</strong>lizira<strong>na</strong> je u ALS Chemex laboratoriji u Pertu, u Australiji. Kasniji programi su a<strong>na</strong>lizirani ulaboratoriji u Čelopeču, u Bugarskoj, kojom upravlja SGS, uz korišćenje kombi<strong>na</strong>cije ICP-OES i ICP-MS, gde je zlatoa<strong>na</strong>lizirano metodom kupelacije niskog nivoa detekcije <strong>sa</strong> AAS-om. Priprema proba iz raskopa je izvrše<strong>na</strong> u SGSlaboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija, a njihova a<strong>na</strong>liza u laboratoriji SGS-a u Čelopeču u Bugarskoj ili u SGS laboratoriji uBoru, istoč<strong>na</strong> Srbija. Jezgra dijamantskih bušoti<strong>na</strong> priprema<strong>na</strong> su u SGS laboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija, a a<strong>na</strong>lizira<strong>na</strong> uSGS laboratoriji u Čelopeču u Bugarskoj ili u SGS laboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija. Gde god je to u programudijamantskog bušenja poja<strong>sa</strong> sedime<strong>na</strong>ta <strong>sa</strong> mineralizacijom zlata bilo moguće, korišćeni su metarski intervali proba.Sledeći Avaline standardne procedure, svi terenski i laboratorijski duplikati i replikati proba su, u skladu <strong>sa</strong> meĎu<strong>na</strong>rodnopriz<strong>na</strong>tim standardima, predati za a<strong>na</strong>lizu <strong>sa</strong> svakom turom proba.3/10