20.08.2015 Views

avala resources preseca interval dužine 83,5 m sa 1,28 g/t zlata na ...

avala resources preseca interval dužine 83,5 m sa 1,28 g/t zlata na ...

avala resources preseca interval dužine 83,5 m sa 1,28 g/t zlata na ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

AVALA RESOURCES PRESECA INTERVAL DUŽINE <strong>83</strong>,5 M SA 1,<strong>28</strong> G/T ZLATA NA DUBINI OD 2,5 MNA KRAKU PEŠTERU U SRBIJILonguil, Kvebek (6.oktobar 2010) – Avala Resources Ltd. (TSX VENTURE: AVZ) („Kompanija“ ili „Avala“) <strong>sa</strong>zadovoljstvom objavljuje <strong>na</strong>jnovije informacije u vezi <strong>sa</strong> područjem zlatonosnih sedimentnih ste<strong>na</strong> koje se <strong>na</strong>lazeunutar magmatskog luka kredne starosti, <strong>na</strong> kontaktu <strong>sa</strong> Timočkim magmatskim kompleksom („TMC“) u istočnojSrbiji.1. PREGLED- Najveće područje zlatonosnih sedimentnih ste<strong>na</strong> pro<strong>na</strong>Ďeno u istočnoj Srbiji.- Područje, kako je trenutno defini<strong>sa</strong>no, dugačko <strong>na</strong>jmanje 20 km i široko više od 10 km, identifikovano jepočetnim ispitivanjem količine <strong>zlata</strong> koje se može ekstrahovati iz probe tokom proce<strong>sa</strong> statičkog luženja(,,BLEG’’ - Bulk Leach Extractable Gold) i a<strong>na</strong>lizom potočnih sedime<strong>na</strong>ta krupnoće 80 meša (0.18mm).Izvršenim ispitivanjima defini<strong>sa</strong><strong>na</strong> je prostra<strong>na</strong> Au-As-Sb-Hg-Tl anomalija.- Oprobavanjem zemljišta koje je usledilo, identifikovano je 5 meĎusobno nepovezanih 3-5 km dugih soilanomalija <strong>zlata</strong> severozapadnog pružanja u kojima su pojedi<strong>na</strong>čne probe zemljišta <strong>sa</strong>državale i do 5 g/t Au.- Oprobavanje soil anomalija primenom retke mreže raskopa ukazalo je <strong>na</strong> prisustvo mnogobrojnih, širokihzo<strong>na</strong> <strong>sa</strong> visokim <strong>sa</strong>držajima (granični <strong>sa</strong>držaj 0.4 g/t):ooooKorkan• 59m @ 2.50 g/t• 58m @ 2.61 g/tBigar• 36m @ 3.68 g/t• 36m @ 1.07 g/tKraku Pešter• 38m @ 2.58 g/t• <strong>28</strong>m @ 2.56 g/tUmka• 22m @ 1.08 g/t• 24m @ 0.62 g/t1/9


- Početno dijamantsko bušenje <strong>na</strong> prvim ispitivanim lokalitetima ukazalo je <strong>na</strong> prisustvo mnogobrojnih,širokih, pripovršinskih <strong>interval</strong>a <strong>sa</strong> srednje visokim <strong>sa</strong>držajima <strong>zlata</strong> (granični <strong>sa</strong>držaj 0.4 g/t):oKraku Pešter• PEDD001: <strong>83</strong>.5m @ 1.<strong>28</strong> g/t (od 2.5m)o Uključujući i 19m @ 3.07 g/t (od 21m)• PEDD002: 15m @ 0.57 g/t Au (od 57m) 25m @ 0.52 g/t Au (od 91m) 11m @ 0.96 g/t Au (od 127m) 49m @ 1.23 g/t Au (od 144m)o Uključujući i 26m @ 1.<strong>83</strong> g/t (od 154m)• PEDD004: 35m @ 2.08 g/t Au (od 2m)o Uključujući i 9m @ 6.56 g/t (od 13m)- Karlinski tip mineralizacije je interpertiran <strong>na</strong> osnovu:ooooooKarakteristika sedimentnih ste<strong>na</strong>.Asocijacije eleme<strong>na</strong>ta (Au, As, Hg, Tl, S i Sb > Pb-Zn).Visokog odno<strong>sa</strong> Au:AgSitnozrne prirode mineralizacije <strong>zlata</strong> i njene veze <strong>sa</strong> piritom.Brojnih facija hidrotermalnih alteracija uključujući džasperoide i dekarbo<strong>na</strong>tizaciju karbo<strong>na</strong>tnihsedimentnih ste<strong>na</strong> povezanih <strong>sa</strong> mineralizacijom <strong>zlata</strong>, kao i proslojke intenzivno izrasedanih tufoznihste<strong>na</strong> <strong>sa</strong> visokim <strong>sa</strong>držajem pirita.Prisustvo mlaĎe faze antimonita, realgara i auripigmenta.- Više područja je preostalo za proveru; nedavno izvršeno dodatno oprobavanje soil sedime<strong>na</strong>ta ukazalo je<strong>na</strong> prisustvo nove, preko 4.5 km duge zone Strnjak, koja se <strong>na</strong>lazi u produžetku Umke.- Avala kontroliše 100% novootkrivenih područja u pojasu zlatonosnih sedimentnih ste<strong>na</strong> čija je ukup<strong>na</strong>površi<strong>na</strong> približno 250 km 2 . Ležišta <strong>zlata</strong> u Republici Srbiji iznose 3% NSR.- Avala <strong>na</strong>merava da sistematskim bušenjem proveri sva do <strong>sa</strong>da defini<strong>sa</strong><strong>na</strong> prioritet<strong>na</strong> područja. PogledatiSlike 1-6 <strong>na</strong> kraju ovog <strong>sa</strong>opštenja za detaljnije objašnjenje.2/9


2. GEOLOGIJA I TIP MINERALIZACIJE- Mineralizacija <strong>zlata</strong> u sedimentima, koja se <strong>na</strong>lazi duž zapadne granice Timočkog magmatskog komplek<strong>sa</strong>,predstavlja ranije nepoz<strong>na</strong>t tip mineralizacije <strong>zlata</strong> <strong>na</strong> području Timoka.- Geološko kartiranje područja <strong>sa</strong> zlatom u sedimentima sugeriše da je mineralizacija veza<strong>na</strong> <strong>sa</strong> kompleksnimgeološkim i strukturnim sekvencama krečnjaka/mermera, kalcijum-silikatnih kornita, biotit-magnetit kornita,monconita (pre rudni Potaj Čuka štok), kalcijum-silikatnih kornita, biotit-magnetitskih kornita, monconita(štok Potoj Čuke), dajkovima diorita, vulkanskih i vulkanoklastičnih ste<strong>na</strong> andezitskog <strong>sa</strong>stava, škriljaca itufoznih sedimentnih ste<strong>na</strong>.- Pojas je jako izrasedan i probijen brojnim kompleksima diorita i monconita, kao i <strong>sa</strong> njima povezanimtermometamorfnim oreolima, što indicira dovoljno visoku propustljivost sredine i reološki kontrast za kretanjefluida i deponovanje hidrotermalne mineralizacije.- Na području Kraku Pešter do da<strong>na</strong>s su identifikovane prihvatne karbo<strong>na</strong>tne stene zajedno <strong>sa</strong> prerudnimrasedima. Povišeni <strong>sa</strong>držaji <strong>zlata</strong> se <strong>na</strong>laze u vezi <strong>sa</strong> dekarbo<strong>na</strong>ti<strong>sa</strong>nim tufoznim sedimentnim ste<strong>na</strong>ma kojese preslojavaju <strong>sa</strong> termalno metamorfi<strong>sa</strong>nim laporcima (kalcijum-silikatni korniti) i u brojnim rasedima koji<strong>preseca</strong>ju monconite i stene iz<strong>na</strong>d njih. Sekvenca bogata klastitima je prekrive<strong>na</strong> čistim krečnjacima i uvišim strukturnim nivoima <strong>na</strong>vučenim pločama jurskih krečnjaka koji su mogli da formiraju barijere za daljevertikalno kretanje hidrotermalnih fluida.- Anomalno povišeni <strong>sa</strong>držaji <strong>zlata</strong> se <strong>na</strong> području Bigar, po svemu sudeći, <strong>na</strong>laze duž raseda koji predstavljakontakt paleozojskih škriljaca i masivnih krečnjaka jurske starosti, kao i u pratećim, uslojenim horizontimaklastita u masivnom krečnjaku.- U površinskim izdancima <strong>na</strong> području Umke dominira masivan krečnjak, ali je ono što leži ispod njega za<strong>sa</strong>da nepoz<strong>na</strong>to. Stratigrafija i pojava brojnih diorit porfira <strong>na</strong>goveštavaju mogućnost da geohemijskaanomalija <strong>zlata</strong> u zemljištu može biti u vezi <strong>sa</strong> kontaktnim skarnovima ili metasomatskim tipommineralizacije, ova mogućnost, meĎutim, ne objašnjava adekvatno u prisustvo As-Sb-Hg-Tl anomalije uzemljištu koja se uglavnom vezuje za ležišta “karlinskog tipa” i koja generalno nije veza<strong>na</strong> zavišetemperaturne skarnove ili metasomatske sisteme.- Ležišta <strong>zlata</strong> deponova<strong>na</strong> u sedimentnim ste<strong>na</strong>ma u Great Basin-u (SAD), slično ležištima <strong>zlata</strong> karlinskogtipa, zavise od njihove permeabilnosti. Mineralizacija <strong>zlata</strong> se iz fluida deponuje u tektoniziranim ste<strong>na</strong>ma(Deep Star), ili se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> reološkim granicama poput kontakata kornita i nemetamorfi<strong>sa</strong>nih okolnih ste<strong>na</strong>(Betze, Goldstrike), ili se rudonosni rasedi pasivno kreću duž reaktivnih ste<strong>na</strong> (West Leeville i Carlin) i unjima formiraju stratiformno ležište. U ležištima koja su strukturno kontroli<strong>sa</strong><strong>na</strong>, zlato će biti fokusirano <strong>na</strong>uske zone a geohemijski trag uglavnom mali, dok u stratigrafski kontroli<strong>sa</strong>nim ležištima, anomalija <strong>zlata</strong>može biti velika a njegova rasprostranjenost nepravil<strong>na</strong>. Slične osobine su identifikovane i <strong>na</strong> ciljnompodručju <strong>na</strong> Kraku Pešteru u pojedinim stratigrafskim jedinicama unutar nedavno defini<strong>sa</strong>nih oblasti <strong>zlata</strong>deponovanog u sedimentima.- Slika 1 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure1a.pdf) pokazuje regio<strong>na</strong>lnu geološku graĎu Timočkogmagmatskog komplek<strong>sa</strong> i područja zlatonosnih sedime<strong>na</strong>ta zajedno <strong>sa</strong> istražnim prostorima Avale.3/9


3. OPROBAVANJE ZEMLJIŠTA- Ekstenzivni programi oprobavanja zemljišta započeti su <strong>na</strong>kon početnih BLEG i 80 mesh (0.18mm)oprobavanja potočnih sedime<strong>na</strong>ta.- UraĎeno je uobičajeno početno oprobavanje zemljišta po mreži 400m x 50m, <strong>na</strong>kon čega je usledilopogušćavanje mreže oprobavanja <strong>na</strong> 200m x 50m i, <strong>na</strong> izabranim područjima, dodatno oprobavanje pomreži 100m x 50m.- Izdvojene su brojne, ekstenzivne, multielementarne anomalije u zemljištu. Pojedi<strong>na</strong>čnim <strong>sa</strong>držaji <strong>zlata</strong> suiznosili i do 5 g/t.- Detaljno geološko kartiranje pokazalo je da se multielementarne anomalije zemljišta poklapaju <strong>sa</strong>„erozionim prozorima“ u <strong>na</strong>vučenim sekvencama masivnog jurskog krečnjaka i <strong>sa</strong> njima povezanim„disperzionim oreolima“.- Anomalije zemljišta pokazuju tipičan karlinski geohemijski odziv <strong>sa</strong> povišenim Au-As-Sb-Hg-Tl nivoom.- Slika 2 (http://<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure2a.pdf) pokazuje geohemijski odziv <strong>zlata</strong> i lokacije ciljanogpodručja unutar oblasti zlatonosnih sedimentnih ste<strong>na</strong>.- Do da<strong>na</strong>s defini<strong>sa</strong>ne ključne anomalije zemljišta <strong>sa</strong>drže:oooooKorkan: 4.5km x 1.0kmBigar: 3.7km x 1.5kmKraku Pešter: 3.0km x 1.0kmStrnjak: 4.5km x 1.0kmUmka: 4.8km x 1.0km4. RASKOPI- Kao što je objašnjeno u prethodnim izveštajima, preko 22.000m raskopa je uraĎeno i oprobano <strong>na</strong> većinivelikih soil-anomalija (izuzev Strnjaka); počet<strong>na</strong> rastojanja izmeĎu raskopa iznosila su 800m. Zahvaljujućiširokom razmaku početnog programa raskopavanja, iz svih anomalija koje su proverene raskopima, dobijenje veliki broj z<strong>na</strong>čajnih preseka.- Tabela 1 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Table1a.pdf) prikazuje detaljne preseke raskopa <strong>sa</strong>rasponom graničnih <strong>sa</strong>držaja za do <strong>sa</strong>da oprobane anomalije.- Slika 3 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure3a.pdf) pokazuje lokaciju raskopa koji su do da<strong>na</strong>soprobani i široko rasprostranjenu distribuciju mineralizacije <strong>zlata</strong>.- Slika 4 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure4a.pdf) detaljno prikazuje područje Kraku Pešter <strong>sa</strong>lokacijom do da<strong>na</strong>s oprobanih raskopa.4/9


- Pregled iz svakog područja uključuje sledeće preseke iz raskopa (<strong>na</strong> osnovu graničnog <strong>sa</strong>držaja od 0.4 g/tAu; preseci oz<strong>na</strong>čeni kurzivom predstavljaju prethodno objavljene podatke):ooooKorkan• JASTR009: 59m @ 2.50 g/t• JASTR009: 58m @ 2.61 g/tBigar• BITR001: 8m @ 2.32 g/t• BITR001: 24m @ 1.02 g/t• BITR002: 12m @ 1.09 g/t• BITR002: 12m @ 2.79 g/t• BITR002: 36m @ 1.07 g/t• BITR004: 8m @1.26 g/t• BITR021: 36m @ 3.68 g/t• BITR026: 6m @2.37 g/tKraku Pešter• PETR002: 18m @ 1.81 g/t• PETR002: 38m @ 2.58 g/t• PETR033: 26m @1.89 g/t• PETR034: 10m @ 2.01 g/t• PETR035: 16m @ 1.01 g/t• PETR035: <strong>28</strong>m @ 2.56 g/tUmka• UMTR011: 10m @ 1.49 g/t• PCTTR010: 22m @ 1.08 g/t5. ISTRAŽNO BUŠENJE- Za početnu proveru istražnim bušenjem odabra<strong>na</strong> su dva područja: Kraku Pešter i Bigar.- Slika 5 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure5a.pdf) pokazuje područje Kraku Peštera i lokacije do<strong>sa</strong>da uraĎenih dijamantskih bušoti<strong>na</strong>. OdreĎen broj bušoti<strong>na</strong> nije uspeo da dostigne do ciljnih zo<strong>na</strong> itrenutno se ponovo buše.- Slika 6 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Figure6a.pdf) pokazuje presek kroz ciljano područje <strong>na</strong> KrakuPešteru <strong>sa</strong> do da<strong>na</strong>s utvrĎenim z<strong>na</strong>čajnim presecima. Bogata mineralizacija <strong>zlata</strong> preseče<strong>na</strong> je udekarbo<strong>na</strong>ti<strong>sa</strong>nim sedimentima, kao i u monconitima koji se <strong>na</strong>laze u podini. Z<strong>na</strong>čajni preseci <strong>sa</strong> bušoti<strong>na</strong><strong>na</strong> Kraku Pešteru detaljnije su objašnjeni u Tabeli 2 (http://<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Table2a.pdf) <strong>sa</strong>različitim graničnim <strong>sa</strong>držajem i uključuju sledeće (granični <strong>sa</strong>držaj 0.4 g/t Au; preseci oz<strong>na</strong>čeni kurzivompredstavljaju prethodno objavljene podatke):5/9


ooooooPEDD001:• <strong>83</strong>.5m @ 1.<strong>28</strong> g/t (od 2.5m) Uključujući i 19m @ 3.07 g/t (od 21m)PEDD002:• 15m @ 0.57 g/t (od 57m)• 25m @ 0.52 g/t (od 91m)• 11m @ 0.96 g/t (od 127m)• 49m @ 1.23 g/t (od 144m) Uključujući i 26m @ 1.<strong>83</strong> g/t (od 154m)PEDD003:• 9m @ 1.90 g/t (od 32m)• 14m @ 0.70 g/t (od 88m)PEDD004:• 35m @ 2.08 g/t (od 2m) Uključujući i 9m @ 6.56m g/t (od 13m)PEDD008:• 5m @ 0.66 g/t (od 0m)• 11.6m @ 1.73 g/t (od 21.8m) Uključujući i 7.1m @ 2.64 g/t (od 22.9m)• 14m @ 1.44 g/t (od 88m)PEDD010:• 8m @ 0.49 g/t (od 19m)• 66m @ 1.05 g/t (od 51m) Uključujući i 5m @ 2.03 g/t (od 53m) Uključujući i 20.2m @ 1.82 g/t (od 62m)- Povišeni <strong>sa</strong>držaj <strong>zlata</strong> je u vezi <strong>sa</strong>: (a) crnim, piriti<strong>sa</strong>nim i izrasedanim ste<strong>na</strong>ma (kataklastiti) koji potiču odpiroksen-hornblenda tufoznih tvorevi<strong>na</strong> u preslojavanju <strong>sa</strong> sekvencama sedimentnih ste<strong>na</strong> kredne starostii/ili (b) tankim i tamnim zlatonosnim piriti<strong>sa</strong>nim zo<strong>na</strong>ma smicanja koji <strong>preseca</strong>ju hornblendae monconite upodlozi; u njima pirit i, lokalno, halkopirit, metasomatski zamenjuju mafične minerale, i predstavljajurasprostranjenu alteraciju i mineralizaciju.- Trenutni program bušenja cilja stratiformnu mineralizaciju <strong>zlata</strong> u receptivnim sedimentnim jedinicamaunutar ciljane stratigrafske jedinice, rasedne stene povezane <strong>sa</strong> „obodom“ prerudnog Potoj Čuka štokamonconita, kao i reološke granice <strong>na</strong> kontaktu izmeĎu kornita i nemetamorfi<strong>sa</strong>nih lokalnih ste<strong>na</strong>.- Dve prostorno udaljene dijamantske bušotine (~800m) <strong>na</strong> Bigaru su izbušene unutar zapadnog delaanomalije <strong>zlata</strong> u zemljištu i dale su sledeće rezultate (granični <strong>sa</strong>držaj <strong>zlata</strong> 0.4 g/t Au), videti takoĎe iTabelu 2 (http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Table2a.pdf):o BIDD001: 16m @ 0.68 g/t (od 0m)6/9


6. DISKUSIJA- Glavni deo oblasti <strong>sa</strong> zlatom deponovanim u sedimentima otkriven je duž zapadne granice Timočkogmagmatskog komplek<strong>sa</strong>. Oprobavanje zemljišta i raskopi su pokazali da se on proteže preko 20 km udužinu i da ima širinu od ~8 km.- Pregled geologije i dostupnih preseka iz bušoti<strong>na</strong> potvrdio je veliku sličnost <strong>sa</strong> tipom mineralizacijom <strong>zlata</strong> uNorth Carlin Trendu-u, Nevada, SAD.- Na Kraku Pešteru, prvom ciljanom području koje je bušeno širokom mrežom istražnih bušoti<strong>na</strong>, z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong>mineralizacija <strong>zlata</strong> je preseče<strong>na</strong> po pružanju <strong>na</strong> dužini od preko 250m i 200m po padu, pri čemu je ostalaotvore<strong>na</strong> u svim pravcima. Do da<strong>na</strong>s dobijeni rezultati se smatraju izuzetno ohrabrujućim, jer predstavljajurezultate prvog sistematskog bušenja <strong>na</strong> prvom od pet ciljanih područja unutar trenutno defini<strong>sa</strong>ne oblastipovršine 20km x 8km.- Brojni dodatni prioritetni ciljevi identifikovani su unutar otkrivenih ciljanih horizo<strong>na</strong>ta donjokrednih nečistihkarbo<strong>na</strong>tnih sedime<strong>na</strong>ta i tvorevi<strong>na</strong> <strong>na</strong>stalih od vulkanskih ste<strong>na</strong>, koje su obično lokalizovene u u bliziniprerudnog Potoj Čuka monconitskog štoka. Saz<strong>na</strong>nje da su do da<strong>na</strong>s utvrĎene multi-elementarne soilanomalije defini<strong>sa</strong>le „erozione prozore“ stratigrafske jedinice koja se <strong>na</strong>lazi ispod sterilnog jurskogkrečnjaka, povećala je z<strong>na</strong>čajni potencijal <strong>zlata</strong> <strong>na</strong> ovom području.- Program oprobavanja zemljišta i raskopavanja <strong>na</strong>staviće se odmah <strong>na</strong>kon dobijanja rezultata iz <strong>sa</strong>dašnjegprograma raskopa i njihovog tumačenja, <strong>sa</strong> ciljem defini<strong>sa</strong>nja pružanja područje zlatonosnih sedime<strong>na</strong>ta i<strong>na</strong> prioritertnim celjevima se planira istražno bušenje;- Dalje geofizičko modelovanje <strong>sa</strong> detaljnim geološkim kartiranjem je u toku.- Započet je program tehnološkog oprobavanja do <strong>sa</strong>da <strong>sa</strong>kupljenih jezgara iz bušoti<strong>na</strong>.7. OPROBAVANJE I ANALIZAProbe potočnih sedime<strong>na</strong>ta poslate su <strong>na</strong> multi-elementarnu a<strong>na</strong>lizu tehnikama indukovane kupelovane plazme(ICP-MS) koristeći opremu ALS Chemex laboratorije u Pertu, Australija. BLEG probe poslate su u SGS Welshpool uPertu, Australija <strong>na</strong> a<strong>na</strong>lizu luženjem metodom BLL62N. Veći<strong>na</strong> proba zemljišta a<strong>na</strong>lizira<strong>na</strong> je u ALS Chemexlaboratoriji u Pertu, u Australiji. Kasniji programi su a<strong>na</strong>lizirani u laboratoriji u Čelopeču, u Bugarskoj, kojom upravljaSGS, uz korišćenje kombi<strong>na</strong>cije ICP-OES i ICP-MS, gde je zlato a<strong>na</strong>lizirano metodom kupelacije niskog nivoadetekcije <strong>sa</strong> AAS-om. Za većinu proba <strong>sa</strong> raskopa korišćen je dvometarski <strong>interval</strong> proba i probe su pripremane uSGS laboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija, a probe su a<strong>na</strong>lizirane u laboratoriji SGS-a u Čelopeču u Bugarskoj ili u SGSlaboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija. Sledeći Avaline standardne procedure, svi terenski i laboratorijski duplikati ireplikati proba, su u skladu <strong>sa</strong> meĎu<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>tim standardima, predati su za a<strong>na</strong>lizu <strong>sa</strong> svakom turom proba.Jezgra dijamantskih bušoti<strong>na</strong> pripremlje<strong>na</strong> su u SGS laboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija, a a<strong>na</strong>lizira<strong>na</strong> u SGSlaboratoriji u Čelopeču u Bugarskoj ili u SGS laboratoriji u Boru, istoč<strong>na</strong> Srbija. U programima dijamantskog bušenja<strong>na</strong> lokalitetima Kraku Peštar i Bigar, gde god je to bilo moguće, korišćeni su metarski <strong>interval</strong>i proba.7/9


Dr. Džulijan F. H. Barns, kvalifikovano lice po NI 43-101, direktor i specijalni konsultant kompanije, bio je odgovoranza pripremu tehničkih podataka u ovom <strong>sa</strong>opštenju za medije.Prethodno objavljeni podaci odnose se <strong>na</strong> podatke uključene u “Potoj Cuka Gold Project, Serbia Natio<strong>na</strong>l Instrument43-101 Technical Report" Pola Maconija od 10. marta 2010. (“Tehnički Izveštaj”), prikazan <strong>na</strong> SEDAR-u <strong>na</strong>www.sedar.com. Više informacija u vezi <strong>sa</strong> rezultatima, istraživanjima, tumačenjima, sigurnosti kvaliteta i meramakontrole kvaliteta, zajedno <strong>sa</strong> geologijom, mineralogijom, oprobavanjem i a<strong>na</strong>litičkim procedurama mogu se <strong>na</strong>ći u“Tehničkom Izveštaju”.O Avala Resources Ltd.: Avala je nedavno osnova<strong>na</strong> kompanija fokusira<strong>na</strong> <strong>na</strong> istraživanje i razvoj projekta <strong>zlata</strong>deponovanog u sedimentima Potoj Čuka i zlato-bakar projekta Timok u Srbiji. Deonicama kompanije Avala trguje se<strong>na</strong> TSX Venture Exchange pod simbolom AVZ.Avala ima z<strong>na</strong>čajan kapital koji 30. septembra 2010. godine iznosio približno 17.9 milio<strong>na</strong> dolara i koji planira daiskoristi za istraživanje i razvoj svojih projekata istraživanja mineralnih sirovi<strong>na</strong> u Srbiji. Avala ima ukupno146.<strong>28</strong>4.237 izdatih i trezorskih akcija, od čega je približno 50,2% u vlasništvu Dundee Precious Metals Inc. (TSX:DPM).Ovo <strong>sa</strong>opštenje za medije <strong>sa</strong>drži informacije koje se odnose <strong>na</strong> budućnost. Iako kompanija veruje u iskustva svojihzaposlenih i direktora, trenutni uslovi i očekivani budući razvoj događaja, kao i drugi faktori koji su razmatrani, dovodedo toga da su informacije koje se odnose <strong>na</strong> budućnost izdate u ovom <strong>sa</strong>opštenju razumne, ne smeju se smatratipreviše pouzdanim jer kompanija ne može da pruži uveravanja da će se pokazati kao tačne. Informacije date u ovomsopštenju uključuju izjave koje se odnose <strong>na</strong> prirodu mineralizacije projekta, rezultate istražnih aktivnosti i tumačenjetih rezultata, kao i vreme i lokaciju budućih radnih programa. Informacija uključuje poz<strong>na</strong>te i nepoz<strong>na</strong>te rizike,nepredvidive situacije, pretpostavke i druge faktore koji mogu dovesti do toga da stvarni rezultati ili događaji budumaterijalno drugačiji od očekivanih. Stavovi <strong>sa</strong>držani u ovom <strong>sa</strong>opštenju odnose se <strong>na</strong> ovaj datum i kompanija nepreuzima odgovornost da javno ažurira ili revidira bilo kakve izjave ili informacije usmerene ka budućnosti, bilo kaorezultat novih informacija, budućih događaja ili drugih faktora, osim ako se to ne zatraži po zakonu.Ni TSX Venture Exchange ni njen Regulation Services Provider (kako je defini<strong>sa</strong>n u pravilnicima TSX VentureExchange) ne prihvataju odgovornost za obim i tačnost ovog <strong>sa</strong>opštenja za javnost.Slika 1: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika1a.pdfSlika 2: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika2a.pdfSlika 3: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika3a.pdfSlika 4: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika4a.pdfSlika 5: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika5a.pdfSlika 6: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Slika6a.pdfTabela 1: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Table1a.pdfTabela 2: http://www.<strong>avala</strong><strong>resources</strong>.com/i/pdf/Table2a.pdf8/9

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!