smještaju imala

A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA/A2. TOURIST DEMAND BY TYPE OF ACCOMMODATIONNoenja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2011./Touristnightsbymaintypeofaccommodationfalicities,2011Hoteli/HotelsTuristikanaselja/TouristresortsApartmanskismještaj/ApartmentsKampovi/CampingsitesPrivatnismještaj/PrivateaccommodationfacilitiesOstalo/OtherfacilitiesUkupno/TotalNoenja (u 000)/ Touristnights(in000)I.-IV. 1.822 78 74 239,1 189 290 2.692V.-VI. 3.742 642 431 2.719,2 2.232 633 10.401VII.-VIII. 6.338 1.557 1.530 10.176,1 16.632 1.793 38.027IX. 2.332 409 309 1.599,6 1.801 395 6.846X.-XII. 1.686 29 47 102,7 238 249 2.352Ukupno I.-XII./ TotalIXII 15.921 2.716 2.391 14.837 21.093 3.360 60.318Struktura (u %)/Structure(in%)I.-IV. 67,7 2,9 2,7 8,9 7,0 10,8 100,0V.-VI. 36,0 6,2 4,1 26,1 21,5 6,1 100,0VII.-VIII. 16,7 4,1 4,0 26,8 43,7 4,7 100,0IX. 34,1 6,0 4,5 23,4 26,3 5,8 100,0X.-XII. 71,7 1,2 2,0 4,4 10,1 10,6 100,0Ukupno I.-XII./ Total I-XII 26,4 4,5 4,0 24,6 35,0 5,6 100,0Stopa promjene (I.-XII. 2011./I.-XII. 2010.)/ Rateofchange(IXII2011/IXII2010)I.-IV. 5,5 6,3 20,7 57,8 21,8 -1,8 9,3V.-VI. 7,2 1,4 3,3 9,3 28,6 -0,8 10,6VII.-VIII. 5,6 -4,0 5,8 4,4 5,4 2,3 4,6IX. 8,5 -1,8 10,1 19,4 18,5 11,6 13,0X.-XII. 9,5 -33,2 4,8 60,5 10,8 10,5 10,3Ukupno I.-XII./ Total I-XII 6,8 -2,6 1,5 7,6 8,7 6,4 6,9U 2011. godini glavnina noćenja (86% ili 52 milijuna) ostvarena je u privatnom smještaju(35%), zam hotelima (26%) i kampovima (25%). U strukturi noćenja glavne sezone(srpanj-kolovoz) udio privatnog smještaja iznosi 44%, kampova 27%, a hotela 17%. Udionoćenja u apartmanskom smještaju i u turisčkim naseljima u glavnoj sezoni iznosi oko8%, a u svim ostalim kapacitema 5%.Usporedba rezultata 2010. i 2011. godine pokazuje da su natprosječnu stopu rasta imalanoćenja u privatnom smještaju (9%) i kampovima (8%). U hotelima je u 2011. godiniostvareno 7% više noćenja na što je utjecalo dobro poslovanje u zadnjem tromjesečju(natprosječne stope rasta) i u predsezoni (svibanj-lipanj). U apartmanima je na razinicijele godine ostvaren prosječan rast noćenja manji od 2%.5hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA/A3. TOURIST DEMAND BY TOURIST REGIONNoenja turista prema turistikim podrujima* 2011./Touristnightsbytouristregions*,2011Noenja (u 000)/Nights(in000)I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. IX. X.-XII. I.-XII.Istra/ Istria 788 3.707 11.719 2.347 530 19.092Kvarner i gorje/ KvarnerandGorskikotar 607 2.236 8.689 1.423 478 13.432Zadarsko podruje/ RegionofZadar 124 893 4.809 539 114 6.479Šibensko podruje/ RegionofŠibenik 86 584 2.811 408 86 3.975Splitsko-makarsko podruje/RegionofSplitMakarska273 1.574 6.850 1.215 328 10.240Dubrovako podruje/ RegionofDubrovnik 248 954 2.594 655 314 4.765Grad Zagreb/ CityofZagreb 282 229 257 144 267 1.179Kontinentalna Hrvatska/ CentralCroatia 283 223 299 117 234 1.156Hrvatska - Ukupno/ CroatiaTotal 2.692 10.401 38.027 6.846 2.352 60.318Udio regija u prometu 2011. (u %)/Shareofregionsin2011(in%)31,722,310,76,617,07,92,01,9100,0Stopa promjene (2011./2010.)/Rateofchange(2011/2010)Struktura (ukupno I.-XII., u %)/Structure(TotalIXII,in%)I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. IX. X.-XII. I.-XII. I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. IX. X.-XII.Istra/ Istria 12,6 9,3 5,3 14,4 14,8 7,7 4,1 19,4 61,4 12,3 2,8Kvarner i gorje/ KvarnerandGorskikotar 8,2 14,2 3,5 16,0 14,3 7,0 4,5 16,6 64,7 10,6 3,6Zadarsko podruje/ RegionofZadar -6,3 12,6 2,5 8,9 1,2 4,1 1,9 13,8 74,2 8,3 1,8Šibensko podruje/ RegionofŠibenik -7,1 11,6 3,4 11,4 3,9 5,0 2,2 14,7 70,7 10,3 2,2Splitsko-makarsko podruje/RegionofSplitMakarska28,9 14,0 7,2 12,8 7,3 9,4 2,7 15,4 66,9 11,9 3,2Dubrovako podruje/ RegionofDubrovnik 11,5 2,3 3,9 9,2 9,4 5,0 5,2 20,0 54,4 13,8 6,6Grad Zagreb/ CityofZagreb 6,5 10,2 4,9 12,2 11,9 8,6 23,9 19,4 21,8 12,2 22,7Kontinentalna Hrvatska/ CentralCroatia 1,9 3,0 0,6 1,4 4,1 2,1 24,5 19,3 25,8 10,1 20,3Hrvatska - Ukupno/ CroatiaTotal 9,3 10,6 4,6 13,0 10,3 6,9 4,5 17,2 63,0 11,4 3,9Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr /Report:BISTSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-a/OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatia*Kvarner i gorje obuhvaa Liko-senjsku i Primorsko-goransku županiju/ KvarnerandGorskiKotarincludesCountyofLikaSenjandCountyofPrimorjeGorskikotar*Kontinentalna Hrvatska obuhvaa Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovaku, Koprivniko-križevaku, križevaku Krapinsko-zagorsku,Meimursku, Osjeko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisako-moslavaku, Varaždinsku, Virovitiko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku iZagrebaku županiju/ CentralCroatiaincludesCountyofBjelovarBilogora,CountyofSlavonskiBrodPosavina,CountyofKarlovac,CountyofKoprivnicaKriževci,CountyofKrapinaZagorje,CountyofMedimurje,CountyofOsijekBaranja,CountyofPožegaSlavonia,CountyofSisakMoslavina,CountyofVaraždin,CountyofViroviticaPodravina,CountyofVukovarSirmiumandCountyofZagreb*Ostale turistike regije poklapaju se sa županijama/OthertouristregionsarethesameascountiesNajveći udio u ukupnim noćenjima u 2011. godini imali su Istra sa 19 milijuna noćenja(32%), Kvarner i gorje sa 13 milijuna noćenja (22%) i Splitsko-makarsko područje sa 10milijuna noćenja (17%). Te tri regije zajedno ostvaruju 42 milijuna noćenja, što je gotovo71% ukupnog turisčkog prometa Hrvatske. Ostale primorske regije ostvarile su zajednooko 25%, a Zagreb i Konnentalna Hrvatska oko 4% ukupnog broja noćenja. Iakoje na razini Hrvatske ostvaren porast broja noćenja od oko 7%, na razini pojedinih regijaposgnu su različi rezulta. Iznadprosječne rezultate imali su Splitsko-makarsko područje(9%) i Grad Zagreb (9%). Istra, te Kvarner i gorje ostvarili su stope rasta 7%-8%što je u razini prosjeka (7%). U preostale tri primorske županije noćenja su rasla po stopiod 4% do 5%. Kad se promatra struktura noćenja po mjesecima, uočava se najveća sezonalnostu Zadarskom području, gdje se 74% noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu,te u Šibenskom području s udjelom h mjeseci od 70%. Drugačija dinamika ostvarenihturisčkih noćenja postoji u Konnentalnoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, gdje se samopena ostvari u glavnim ljetnim mjesecima.6hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

B.SMJEŠTAJNI KAPACITETI/ACCOMMODATION FACILLITIESB1. STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U RAZDOBLJU 2007.-2011./B1. MARKET SHARE OF ACCOMMODATION FACILITIES, 2007-2011Struktura smještajnih kapaciteta u razdoblju 2007.-2011./Marketshareofaccommodationfacilities,200720112011.13,12,8 4,225,448,65,82010.13,03,1 4,226,447,26,12009.12,83,1 4,025,848,46,02008.12,53,4 4,025,449,35,52007.12,53,7 4,126,148,45,30% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%Hoteli/HotelsTuristika naselja/Tourist resortsApartmanski smještaj/ApartmentsKampovi/Camping sitesPrivatni smještaj/Private accommodationfacilitiesOstalo/Other facilitiesU kolovozu 2011. godine na raspolaganju je bilo ukupno 852 suće stalnih ležajeva(ne uključujući luke naučkog turizma) i to 415 suća u privatnom smještaju (49%) i216 suća u kampovima (25%). U petogodišnjem razdoblju (2007.-2011.) strukturasmještajnih kapaciteta nije se značajnije mijenjala. Najzastupljeniji je privatni smještaj,čija se ponuda u tom razdoblju kretala od 47% do 49% te kampovi s udjelom od 25%do 26%. Udio stalnih ležajeva u hotelima kreće se oko 13% u cijelom razdoblju. Ukupankapacitet se u 2011. u odnosu na 2001. povećao za 5% i to zahvaljujući rastu ponudeprivatnog smještaja (5%). Hotelski kapacite su u istom razdoblju svoju ponudu povećaliza 10%, a kampovi za 2%.B2. ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U RAZDOBLJU 2007.-2011./B2. OCCUPANCY RATE OF ACCOMMODATION FACILITIES, 2007-2011Prosječna iskorištenost svih komercijalnih kapaciteta koji su radili u 2011. godini bila je19%, što je za 1% više nego prethodne godine. Iskorištenost kapaciteta, koja se računau odnosu na maksimalno raspoloživi kapacitet (stanje na dan 31. kolovoza) za ukupnesmještajne kapacitete ne pokazuje značajne oscilacije u razdoblju 2007.-2011., a u 2011.godini zamijećen je rast iskorištenos na razini svih vrsta objekata. Najveću prosječnuiskorištenost na razini godine imali su hoteli (39%), koji u pojedinim regijama imaju cjelo-godišnjeposlovanje te su manje ovisni o sezonalnos u komparaciji s drugim vrstamasmještaja. Najveća iskorištenost h kapaciteta zabilježena je 2007. godine (41%). U cijelomrazdoblju konnuirano raste iskorištenost apartmanskog smještaja (od 15% 2007.do 18% 2011. godine). Kampovi i privatni smještaj također bilježe rast. Iskorištenost kampovase u tom petogodišnjem razdoblju kretala od 17% do 19%, a iskorištenost privatnogsmještaja od 12% do 14%.7hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

Iskorištenost* smještajnih kapaciteta u razdoblju 2007.- 2011. (u %)/Occupancyrate*ofaccommodationfacilities20072011(%)Hoteli/HotelsTuristikanaselja/TouristresortsApartmanskismještaj/ApartmentsKampovi/CampingsitesPrivatnismještaj/PrivateaccommodationfacilitiesOstalo/OtherfacilitiesUkupno/Total2007. 40,6 32,3 14,7 16,8 12,3 6,7 18,42008. 39,8 32,3 15,1 17,3 12,4 6,3 18,32009. 36,3 30,3 17,1 17,5 12,7 5,7 18,02010. 37,7 29,7 17,4 17,2 13,5 5,7 18,62011. 38,9 31,0 18,4 18,8 13,9 5,7 19,4*Odgovara bruto iskorištenosti (rauna se na ukupan broj dana u mjesecu za kapacitete koji su radili baremjedan dan u mjesecu)/ *Grossoccupancy(calculatedwithtotalnumberofdaysinamonthforthecapacititesopenedatleastonedayinamonth)Izvješće:BISTSustavposlovneinteligencijeuturizmu;www.iztzg.hr/Report:BISTSystemofbusinessintelligenceintourism;www.iztzg.hrIzvornipodaciDZSa/OriginaldatafromCroatianBureauofStatisticsoftheRepublicofCroatiaOBILJEŽJA PUTOVANJA U PRIMORSKIM ŽUPANIJAMA U LJETO 2010./FEATURES BY COASTAL COUNTIES IN SUMMER 2010C.TRAVELC1. PRATNJA NA PUTOVANJU/C1. TRAVEL PARTYPratnja na putovanju prema županijama/TravelpartybycountyUkupno/TotalIstarskažupanija/CountyofIstriaPrimorskogoranskažupanija/CountyofPrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarŠibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountyofSplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretvaS lanovima obitelji/Withfamilymembers52,3 50,7 44,1 56,5 56,7 66,3 58,4 44,3Sam(a)/Alone3,1 1,6 2,4 4,3 5,8 1,4 4,5 4,5Samo s partnerom/Withapartneronly33,1 36,6 40,5 29,7 28,6 22,4 23,6 39,0S prijateljima(poznanicima)/Withfriendsor11,5 11,1 13,0 9,5 8,9 9,9 13,5 12,2acquaintancesUKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0U ljetnim mjesecima 2010. godine, u hrvatskim turisčkim mjesma bilo je najviše onihkoji su ljetovali s obitelji (52%). Po udjelima obiteljskih ljetovanja sve dalmanske županijepremašuju prosječni udio s m da udio Šibensko-kninske županje najviše pozivnoodstupa (14 postotnih poena). Međum, udjeli takvih putovanja u ukupnim putovanjimaPrimorsko-goranske i Dubrovačko-neretvanske županije su manji od prosječnih, a udio uIstri je vrlo blizu prosječne vrijednos.Oko jedne trećine turista u Hrvatskoj ljetuje s partnerom. Najčešći izbor takvih gosju jePrimorsko-goranska (udio 41%) te Dubrovačko-neretvanska županija (39%). Udio takvih8hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

gosju je u Istri za oko 4 postotna poena veći, a u Ličko-senjskoj županiji za oko 3 postotnapoena manji od prosjeka. U ostalim županijama su udjeli manji od prosjeka.Udio gosju koji ljetuju s prijateljima prosječno iznosi oko 12%. Na razini Hrvatske malije broj gosju koji dolaze sami (3%). U odnosu na prosjek, u Zadarskoj županiji je udiotakvih gosju dvostruko veći.C2. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO/C2. FREQUENCY OF VISITS TO DESTINATIONSUestalost dolaska u turistiko mjesto prema županijama/FrequencyofvisitstodestinationbycountyUkupno/TotalIstarskažupanija/CountyofIstriaPrimorskogoranskažupanija/CountyofPrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarŠibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountyofSplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretvaPrviposjet/Firstvisit38,4 42,7 33,5 34,4 17,6 33,9 43,3 61,3Drugi posjet/Secondvisit21,3 24,7 20,2 15,9 19,8 22,4 18,1 20,53 do 5 posjeta/3to5visits24,5 18,0 24,9 26,9 40,6 34,2 25,6 13,26 i više posjeta/6visitsandmore15,8 14,6 21,5 22,9 22,0 9,5 13,0 5,0UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,1 100,1 100,0 100,0 100,0 100,0Za 38% gosju koji su boravili u primorskim mjesma Hrvatske u ljeto 2010. bio je to prviposjet mjestu. Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija s tog stajališta predstavljajudva ekstrema. U najjužnijoj županiji su skoro dvije trećine bili novi gos (61%), a u Zadarskojih je bilo manje od jedne pene (18%).Po drugi put u mjesto je došlo oko pene gosju (21%). Nalaz za Ličko-senjsku županijunajviše odstupa od prosjeka (manji je za 5 postotnih poena). Na razini Hrvatske oko 16%gosju dolazi u isto mjesto 6 i više puta. Tri županije (Primorsko-goranska, Ličko-senjska iZadarska) mogu računa da je oko jedne pene gosju vjerno mjestu boravka.C3 ORGANIZACIJA PUTOVANJA/C3. TRIP ORGANISATIONViše od dvije trećine gosju organizira svoje ljetovanje u Hrvatskoj potpuno samostalnopokazuju rezulta istraživanja za 2010. godinu (67%). U Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskojžupaniji, a pogotovo u Zadarskoj taj zaključak vrijedi za 80-87% gosju. U Istru blizu polovinegosju dolazi organizirao (oko 47%) posredstvom putničkih agencija. Pri tome, agencijenajčešće organiziraju smještaj (oko 43% svih organiziranih putovanja). I Splitsko-dalmanskažupanija ima visoki udio organiziranih putovanja (36%) i u odnosu na Istru imaveći udio čish paket-aranžmana. Najviše gosju u paket aranžmanu je doputovalo u Dubrovačko-neretvanskužupaniju (18%).9hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

Organizacija putovanja prema županijama/TriporganisationbycountyOrganizacija putovanja/TriporganizationPosredstvom putnike agencije/ThroughatravelagencyPaket-aranžman (prijevoz ismještaj)/ FullpackagetourSamo smještaj organiziranposredstvom putnikeagencije/ OnlyaccommodationorganisedbytravelagentSamo prijevoz organiziranposredstvom putnikeagencije/ OnlytransportorganisedbytravelagentUkupno/TotalPrimorskogoranskaIstarskažupanija/ županija/Countyof CountyofIstria PrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarŠibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountyofSplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretva33,5 47,3 30,2 18,5 13,2 18,6 35,7 31,55,5 4,1 4,8 0,3 1,4 4,3 7,4 17,927,6 42,6 25,4 16,9 11,8 14,3 27,4 12,00,5 0,7 - 1,3 - - 0,9 1,6Samostalno organizirano/Independentlyorganised66,5 52,7 69,8 81,5 86,8 81,4 64,3 68,5UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0C4. PRIJEVOZNO SREDSTVO/C4. PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USEDNa ljetovanje u Hrvatsku se putuje automobilom. I taj izbor vrijedi za 67% gosju Hrvatske.Čak se na to odlučuje i skoro polovina gosju (46%) čije je krajnje odredište u najjužnijojDubrovačko-neretvanskoj županiji. Automobil je glavno prijevozno sredsto za svežupanije. Udio gosju koji automobile navode kao glavno prijevozno sredstvo kreće seod 62% u Istri do 82% u Šibensko-kninskoj županiji. Dolazak u desnaciju zrakoplovomkarakterisčan je za Dubrovačko-neretvansku županiju (udio takvih dolazaka je 5 putaveći od prosjeka za Hrvatsku i iznosi oko 38%) zam za Splitsko-dalmansku županiju(12%) te za Istru (6%). Kada je riječ o autobusu, onda je to češće izbor turista koji putujuu Splitsko-dalmansku (8%), Primorsko-goransku (7%) ili u Šibensko-kninsku županiju(6%). Najmanje ga koriste gos koji putuju u Istru (2%).Prijevozno sredstvo prema županijama/PrincipalmodeoftransportusedbycountyPrijevozno sredstvo/ModeoftransportUkupno/TotalPrimorskogoranskaIstarskažupanija/ županija/Countyof CountyofIstria PrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarŠibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountyofSplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretvaAutomobil/Car 67,0 62,1 71,3 74,3 73,8 81,5 68,1 46,4Automobil s kamp-kuicom/CarwithcaravanAutodom/Motorhomeormotorcaravan10,8 18,7 9,4 7,7 11,6 2,9 3,9 3,85.2 8,6 4,7 4,3 4,0 4,6 2,8 1,2Autobus/ Bus 4,6 1,7 6,6 4,5 4,1 5,5 7,9 3,6Zrakoplov (redovni i arter)/Airplane(regularandcharterflight)7,5 6,1 0,8 0,7 0,5 3,9 11,8 37,8Ostalo/Other 10,1 2,8 7,2 8,5 6,0 1,6 5,5 7,2UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,010hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

D.PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE U LJETO 2010/AVERAGE TRIP EXPENDITURE IN SUMMER 2010D1. PROSJEČNI IZDACI ZA ORGANIZIRANO TURISTIČKO PUTOVANJE/D1. AVERAGE EXPENDITURE FOR ORGANISED TRIPProsjeni izdaci za organizirano turistiko putovanje po osobi prema županijama (u eurima)/Averageexpenditurefororganisedtripperpersonbycounty(ineuros)Organizirana putovanja/TripsorganisedthroughatravelagentUkupni izdaci za putovanje/TotaltripexpendituresProsjean broj osoba/Averagesizeoftravelingparty(innumberofperson)Prosjean boravak(broj noenja)/Averagestay(innumberofovernights)Ukupno/TotalPrimorskogoranskaIstarskažupanija/ županija/Countyof CountyofIstria PrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarOrganizirano putovanje u primorske županije u ljeto 2010. turiste je prosječno koštalooko 774 eura. Taj iznos uključuje izdatke za prijevoz, proviziju organizatora putovanjate izdatke za vrijeme boravka u desnaciji. Ukupni izdaci putovanja značajno varirajuod županije do županije. Najniži su u Primorsko-goranskoj regiji i iznose 513 eura (tu suujedno i najmanji troškovi za prijevoz i proviziju), a najviši u Dubrovačko-nertvanskoj gdjeiznose 1.263 eura (najviši troškovi za prijevoz i proviziju). Prosječni troškovi za organiziranaputovanja su veći od prosječnih još u Istarskoj i Zadarskoj županiji. U svim ostalimžupanijama su izdaci niži od prosječnih.Na takvom putovanju se ostvari prosječno oko 9 noćenja.Šibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountySplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretva773,6 822,1 513,5 682,6 803,2 702,9 758,4 1263,12,8 2,8 3,0 2,8 2,6 2,8 2,6 2,38,6 8,9 7,6 7,7 11,3 8,6 8,7 7,7D2. PROSJEČNI IZDACI ZA INDIVIDUALNO TURISTIČKO PUTOVANJE/D2. AVERAGE EXPENDITURE FOR INDIVIDUALLY ORGANISED TRIPProsjeni izdaci za individualno turistiko putovanje po osobi prema županijama (u eurima)/Averageexpenditureforindividuallyorganizedtripperpersonbycounty(ineuros)Individualna putovanja/Individually organisedtripsUkupni izdaci za putovanje/TotaltripexpendituresProsjean broj osoba/Averagesizeoftravelingparty(innumberofperson)Prosjean boravak(broj noenja)/Averagestay(innumberofovernights)Ukupno/TotalPrimorskogoranskaIstarskažupanija/ županija/Countyof CountyofIstria PrimorjeGorskikotarLiko -senjskažupanija/CountyofLikaSenjZadarskažupanija/CountyofZadarŠibenskokninskažupanija/CountyofŠibenikKninSplitskodalmatinskažupanija/CountyofSplitDalmatiaDubrovakoneretvanskažupanija/CountyofDubrovnikNeretva621,4 716,4 575,3 617,5 577,4 538,9 535,8 798,62,9 2,9 2,7 3,0 2,9 3,1 3,1 2,59,6 9,8 8,5 12,0 12,1 9,9 8,9 7,911hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011

Individualno organizirano putovanje u primorske županije u ljeto 2010. stajalo je prosječnooko 620 eura po osobi. U taj iznos uključeni su izdaci za prijevoz te izdaci boravkau desnaciji. Troškovi putovanja u Ličko-senjsku županiju bili su na razini prosjeka (618eura). Najniži izdaci su utvrđeni u Splitsko-dalmanskoj županiji (536 eura), a najviši uDubrovačko-neretvanskoj (799 eura). Na takvim putovanjima izdaci su bili veći od prosječnihjoš u Istri (716 eura), dok su u svim preostalim županijama ukupni troškovi bili nižiod prosječnih.Na individualno organiziranom putovanju ostvari se prosječno oko 10 noćenja.E.PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA/CREDIT AND DEBIT FROM TRAVELE1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE/E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL IN CROATIAN BALANCE OF PAYMENTSPrihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja od 2006. do treeg tromjeseja 2011. godine (u milijunima eura)*Travelcreditanddebitbypurposeoftravelfrom2006untilthirdquarterof2011(milEUR)*2006. 2007. 2008. 2009. 2010.**2010.Q1**2010.Q2**2010.Q3**2011.Q1**2011.Q2***2011.Q3***1. Robni deficit/Tradedeficitingoods -8.344,2 -9.434,0 -10.793,8 -7.398,0 -5.952,0 -1.283,3 -1.497,0 -1.717,6 -1.352,6 -1.334,7 -1.433,82. Putovanja - turizam (neto prihod)/Travel(netincome)5.708,7 6.035,2 6.694,0 5.655,8 5.600,8 188,1 1.317,3 3.690,5 143,5 1.457,5 3.991,02.1. Prihodi/ Credit 6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0 324,7 1.476,3 3.867,8 274,5 1.611,0 4.169,82.1.1. Poslovni razlozi/ Business 388,4 389,2 386,4 255,7 236,3 39,0 80,9 72,8 29,7 78,1 54,02.1.2. Osobni razlozi/ Personal 5.904,9 6.363,4 7.073,1 6.124,0 5.993,6 285,7 1.395,4 3.795,0 244,8 1.532,9 4.115,82.2. Rashodi/Debit -584,6 -717,3 -765,5 -724,0 -629,2 -136,6 -159,0 -177,3 -131,0 -153,4 -178,82.2.1. Poslovni razlozi/ Business -229,5 -266,9 -261,3 -240,8 -180,6 -39,1 -55,4 -40,0 -45,9 -42,2 -41,92.2.2. Osobni razlozi/ Personal -355,1 -450,4 -504,2 -483,1 -448,6 -97,6 -103,6 -137,3 -85,1 -111,2 -137,0*Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance "putovanja, prihodi“, a obuhvaaju sve transakcije potrošnje inozemnih turista ijednodnevnih posjetitelja na: smještaj, hranu i pie, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. /Travelcreditdataarebasedonthebalanceofpaymententry"travel,credit",includingalltransactionsofconsumptionofforeigntravellersandsamedayvisitorsonaccommodation,foodandbeverage,travelwithinthecountry,entertainment,shoppingetc.Izvor: Bilten HNB-a 176, prosinac 2011., www.hnb.hr/Source:www.hnb.hr,BulletinHNB176December2011www.hnb.hr.** Revidirani podaci/ Reviseddata.***Preliminarni podaci/ Preliminarydata.U prva tri kvartala 2011. godine neto prihod od inozemnih putovanja iznosio je 5,6 milijardieura ili 8% više nego u prva tri kvartala 2010. godine. Rast prihoda od putovanjainozemnih posjetelja, bilo da dolaze poslovno ili privatno, u tom je razdoblju iznosioukupno 7%. Rashodi domaćih putnika u inozemstvu, u prva tri kvartala 2011., pali su za2% i to zahvaljujući padu potrošnje na poslovnim putovanjima (−3%). Istovremeno semože uoči pad potrošnje inozemnih poslovnih putnika u Hrvatskoj (−16%), te povećanjepotrošnje posjetelja koji u Hrvatsku dolaze radi odmora, posjećivanja prijatelja i rodbinete drugih osobnih razloga (8%).12hrvatski turizam u brojkama/ croaan tourism in numbers broj 4/ issue 4 2011