STRUČNI BILTEN – IPI

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA U2012. GODINI I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 21________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________– Revizija Direktive o eurovinjeti za naplatu prevoznih troškova vozila kako bi ti troškovi odražavalistvarni trošak drumskog prevoza.– Unapređenje projekta TENs radi integracije novih država članica u saobraćajnu mrežu.– Poticanje liberalizacije i harmonizacije europskih željezničkih sistema.U junu 2006. Komisija je objavila Srednjoročnu reviziju Bijele knjige o saobraćaju s nekoliko važnihprimjedbi:– Kontekst saobraćajne politike promijenio se zbog pristupanja deset novih država Europskoj unijiu 2004., ubrzanja globalne ekonomije i konkurencije, porasta cijena goriva, provedbe Protokola izKyota i pojave globalnog terorizma.– Ušteda energije naglašena je kao ključna strategija poboljšanja saobraćaja.– „Pametni saobraćajni sistemi“ koji će poboljšati protočnost saobraćaja.Novi momenti u transportnoj politici su sve veći akcenat na održivom razvoju i ulozi transporta isaobraćaja. Globalno otopljavanje je takođe novi momenat koji ce uticati i korigovati neke pravcerazvoja transporta i saobraćaja. Terorizam takođe ima određenog uticaja na kvalitet mobilnosti irazvoja transporta i saobraćaja. Svi navedeni novi momenti nisu u potpunosti još uvek sagledani ikvantifikovani.3. SAOBRAĆAJ I TRANSPORT U EVROPSKIM GRADOVIMA - IZAZOVINajveći dio stanovništva Evrope već danas živi u gradovima i ovaj trend će se nastaviti i unarednom periodu. Stanovništvo je sve starije i od 2010-2025. godine očekuje se blagi padnataliteta na području Evrope. Migracioni talasi iz drugih dijelova svijeta biće i dalje prisutni i to ćeu pojedinim gradovima značajno izmijeniti demografsku sliku. Sa jedne strane biće prisutan znatanbroj starijeg sveta, a sa druge strane puno mladih ljudi iz drugih sredina. Gradovi će sve više bitimultietnički, multijezički i multikulturni. To će stvarati probleme u obrazovanju, transportu,obezbjeđivanju odgovarajućih radnih mjesta i dr. Pojava organizovanog kriminala i sive ekonomijebiće sve prisutnija.Razvoj novih tehnologija i neslućene mogućnosti informacionih tehnologija stvaraju na poljuekonomije određene konflikte. Sa jedne strane postoji težnja za otvaranjem novih radnih mjesta, asa druge strane nove tehnologije omogućavaju da mali broj ljudi radi veoma visoko profitabilneposlove. Mogućnost da se pojedini poslovi obavljaju iz kuće uticaće i na sve veće prisustvo ženskeradne populacije u visoko tehnološki razvijenim sistemima. Potreba za visoko obrazovnim kadromu specifičnim oblastima biće i dalje veoma izražena. Procjena je da će oko 20% populacije, koja seobrazuje, imati potrebu za vrhunskim obrazovanjem (inženjeri, arhitekte, ljekari, dizajneri, pravnici,ekonomisti i dr.). Sa jedne strane imaćemo veoma informatički obrazovanu populaciju, a sa drugestrane populaciju koja će sa minimum znanja moći da obavlja određene poslove. Disproporcijaizmeđu prihoda stoga može biti veoma velika, što je već danas slučaj u pojedinim evropskimgradovima i to može uticati i na izgled pojedinih evropskih gradova (pojava sirotinjskih naselja poobodu grada, nepristupačnost transportu koji po definiciji ne može biti efikasan i kvalitetan i jeftin).Obzirom da će se radno vrijeme smanjivati, mnogi gradovi će tražiti nove forme i strategije kako dakroz odgovarajuće tercijalne djelatnosti popune slobodno vrijeme stanovništva. Rad u pojedinimprofesijama na više mjesta biće moguć i prisutan. To će sigurno uticati i na karakteristiketransportnih zahtjeva. Slijedi da će informaciona tehnologija uticati i na izmjene u saobraćaju iuspostaviti nove zahtjeve pred transportnu infrastrukturu. Obuka i učenje na daljinu biće sveprisutnije, ali neće biti zamjena za klasičnu školu, posebno kada su u pitanju multietnicke imultijezičke sredine. Teško je u ovome trenutku reći da globalizacija ekonomije u sprezi salokalnim strategijama održivog razvoja može dati pozitivne rezultate, imajući u vidu prisutneogromne razlike u mnogim segmentima, a posebno u primanjima između pojedinih grupacijaunutar urbanih prostora. Nove tendencije i politika u kojoj javni sektor (uslovno nazvana država)daje (razni oblici privatizacije) svoje prihode privatnom sektoru (razne komunalne djelatnosti, javniprevoz, parking garaže i dr.) su prvenstveno rezultat neefikasnosti ovih sistema u većini gradovasvijeta. Kako će ti sistemi funkcionisati u gradovima obzirom na buduću strukturu gradskogstanovništva teško je danas prognozirati. Kada su u pitanju prognoze u odnosu šta donose novetehnologije treba biti oprezan. Sajber gradovi (Cyber City) kao što je eksperiment u Amsterdamu -- 88 -