statistička analiza podataka o obavljenim tehničkim pregledima ... - IPI

IPI – ''INSTITUT ZA PRIVREDNI INŽENJERING'', d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i HercegovinaSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIMPREGLEDIMA U PRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNETEMEStručni bilten broj 15STRUČNI BILTEN – IPIZenica, juli/srpanj 2011. godine

Izdavač: Institut za privredni inženjering d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i HercegovinaZa izdavača: mr. sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaAutori: Muhamed Barut, dipl. ing. saobraćaja/prometamr. sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaDžemal Burina, dipl. ing. saobraćaja/prometaprof. dr. sc. Mirsad Kulović, dipl. ing. saobraćaja/prometamr. sc. Nedžad Haračić, dipl. ing. mašinstva/strojarstvamr. sci. Nihad Halilović, dipl. ing. saobraćaja/prometaRedakcijski odbor: prof. dr. Sabahudin Ekinović, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaprof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović, dipl. ing.mašinstva/strojarstvaprof. dr. Safet Brdarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaRecenzenti: doc. dr Sabahudin Jašarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstva(Mašinski fakultet u Zenici)Željko Matoc, dipl. ing. saobraćaja/prometa(Federalno ministarstvo prometa i komunikacija)Lektor: mr. sc. Dragana Agić, dipl. iurRačunarska obrada: Institut za privredni inženjering d.o.o. ZenicaŠtampa/Tisak: Štamparija FojnicaZa Štampariju/Tiskaru: Šehzija BuljinaTiraž: 400 komada

Zaključak:Stručnoj instituciji IPI preporučujemo izdavanje datog Biltena, te njegovu distribuciju svimrelevantnim faktorima u cijeloj BiH. Takođe, toplo preporučujemo stanicama za tehničke pregledeovaj, kao i druge biltene, čime mogu porediti rezultate vlastitog rada u pojedinim periodima i uočitiodstupanja u rezultatima.Saobraćajnim stručnjacima i onima koji će učestovati u projektovanju i izgradnji naših autoputevapreporučujemo i zatjevamo, da naše autoputeve opreme savremenim rješenjima iz oblastiinformacionih tehnologija, koja će doprinijeti lakšem i sigurnijem obavljanju saobraćaja u našojzemlji, a što će za posljedicu imati manji broj saobraćajnih nesreća i manji broj stradalih.U Zenici, juli 2011. godineRecenzentidoc. dr. Sabahudin Jašarević, dipl. ing. mašinstva/strojarstvaŽeljko Matoc, dipl. ing. saobraćaja/prometa

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 2. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po kantonima u Federaciji BiHKANTONVRSTAPREGLEDAUKUPNOKANTONVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 1.711PREV 1.281RED 24.116RED 22.420Unsko - sanskikantonRED - 6 1.649TEU 2.542SrednjobosanskikantonRED - 6 2.259TEU 3.035VANR 349VANR 157UKUPNO 30.367UKUPNO 29.152PREV 145PREV 1.262RED 4.269RED 26.189Posavski kantonRED - 6 284TEU 481HercegovačkoneretvanskikantonRED - 6 1.911TEU 3.041VANR 33VANR 436UKUPNO 5.212UKUPNO 32.839PREV 2.064PREV 741RED 45.704RED 11.179Tuzlanski kantonRED - 6 4.827TEU 5.157Zapadno –hercegovački kantonRED - 6 1.007TEU 1.923VANR 1.070VANR 66UKUPNO 58.822UKUPNO 14.916PREV 1.234PREV 1.109RED 35.050RED 55.090Zeničko – dobojskikantonRED - 6 3.980TEU 4.011Kanton SarajevoRED - 6 4.233TEU 5.120VANR 389VANR 1.494UKUPNO 44.664UKUPNO 67.046PREV 64PREV 307RED 2.593RED 6.032BosanskopodrinjskikantonRED - 6 145TEU 203Kanton 10RED - 6 300TEU 807VANR 37VANR 56UKUPNO 3.042UKUPNO 7.502- 3 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.1. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Unsko-sanskom kantonuTabela 3. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda Unsko–sanskogkantonaSTPALIOS, BihaćBERLINA, BihaćČAVKIĆ, BihaćKAMION CENTAR,BihaćVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 68RED 2.554RED - 6 204TEU 237VANR 32STP UKUPNO 3.095PREV 115RED 1.659RED - 6 127TEU 162VANR 51STP UKUPNO 2.114PREV 280RED 1.835RED - 6 62TEU 200VANR 19STP UKUPNO 2.396PREV 89RED 1.192RED - 6 116TEU 161VANR 29STP UKUPNO 1.587OPĆINA UKUPNO 9.192REMIS, BosanskaKrupa (Ljusina)REMIS, BosanskaKrupaPREV 105RED 979RED - 6 103TEU 127VANR 10STP UKUPNO 1.324PREV 81RED 1.147RED - 6 102TEU 111VANR 18STP UKUPNO 1.459OPĆINA UKUPNO 2.783RISOVIĆCOMERCE,Bosanski PetrovacPREV 65RED 829RED - 6 87TEU 118VANR 32STP UKUPNO 1.131OPĆINA UKUPNO 1.131AUTO-KONTAKT,BužimPREV 99RED 1.135RED - 6 36TEU 110VANR 5STP UKUPNO 1.385STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 1.385PREV 50RED 1.166AGRAM, CazinRED - 6 6TEU 46VANR 13STP UKUPNO 1.281PREV 94RED 2.084AUTO STIL, CazinRED - 6 154TEU 265VANR 8STP UKUPNO 2.605PREV 108RED 1.131ČAVKIĆ, CazinRED - 6 24TEU 106VANR 16STP UKUPNO 1.385PREV 178RED 720KAMASS, CazinRED - 6 12TEU 147VANR 9STP UKUPNO 1.066OPĆINA UKUPNO 6.337AUTOCENTAR,KljučPREV 71RED 1.157RED - 6 72TEU 130VANR 22STP UKUPNO 1.452OPĆINA UKUPNO 1.452PREV 59RED 970ILMA, Sanski MostRED - 6 64TEU 85VANR 20STP UKUPNO 1.198PREV 112RED 1.690KVIM Company, RED - 6 180Sanski MostTEU 219VANR 28STP UKUPNO 2.229OPĆINA UKUPNO 3.427PREV 5RED 1.166ADDA PROMET,RED - 6 71Velika KladušaTEU 76VANR 12- 4 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 3. ...STPADDA PROMET,Velika KladušaELVIS, VelikaKladušaVRSTAPREGLEDAUKUPNOSTP UKUPNO 1.330PREV 132RED 2.702RED - 6 229TEU 242VANR 25STP UKUPNO 3.330OPĆINA UKUPNO 4.660- 5 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.2. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Posavskom kantonuTabela 4. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda PosavskogkantonaSTPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 94RED 1.477AGRAM, OdžakRED - 6 122TEU 192VANR 13STP UKUPNO 1.898OPĆINA UKUPNO 1.898PREV 24RED 1.437DERBY, OrašjeRED - 6 78TEU 134VANR 5STP UKUPNO 1.678TEHNOSERVIS,OrašjePREV 27RED 1.355RED - 6 84TEU 155VANR 15STP UKUPNO 1.636OPĆINA UKUPNO 3.314- 6 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.3. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Tuzlanskom kantonu- 7 -Stručni bilten broj 15Tabela 5. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda TuzlanskogkantonaSTPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 145RED 1.981REMIS, BanovićiRED - 6 199TEU 197VANR 80STP UKUPNO 2.602OPĆINA UKUPNO 2.602PREV 41RED 651OSING, ČelićRED - 6 129TEU 139VANR 4STP UKUPNO 964OPĆINA UKUPNO 964PREV 24RED 772OSING, Doboj IstokRED - 6 107TEU 135VANR 9STP UKUPNO 1.047OPĆINA UKUPNO 1.047MP LIDOCOMPANY,GračanicaSISKO-TRADE,GračanicaTRANSPORT,GračanicaPREV 1RED 1.674RED - 6 205TEU 129VANR 4STP UKUPNO 2.013PREV 127RED 1.540RED - 6 239TEU 246VANR 7STP UKUPNO 2.159PREV 142RED 1.283RED - 6 231TEU 229VANR 21STP UKUPNO 1.906OPĆINA UKUPNO 6.078GRAD LUX,GradačacGRAPS, GradačacPREV 164RED 1.446RED - 6 136TEU 222VANR 30STP UKUPNO 1.998PREV 159RED 1.538RED - 6 155TEU 196VANR 21STP UKUPNO 2.069STPVOĆE-TRANZIT,GradačacVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 67RED 1.003RED - 6 236TEU 193VANR 20STP UKUPNO 1.519OPĆINA UKUPNO 5.586AMOX TREYD,KalesijaPOLO JUNIOR,KalesijaPREV 53RED 1.085RED - 6 93TEU 104VANR 11STP UKUPNO 1.346PREV 88RED 1.637RED - 6 169TEU 171VANR 19STP UKUPNO 2.084OPĆINA UKUPNO 3.430PREV 48RED 871OSING, KladanjRED - 6 55TEU 123VANR 17STP UKUPNO 1.114OPĆINA UKUPNO 1.114AUTO-MOTOR,LukavacJAMBOSS, LukavacOSING, LukavacPREV 61RED 1.040RED - 6 73TEU 89VANR 12STP UKUPNO 1.275PREV 100RED 2.925RED - 6 219TEU 286VANR 48STP UKUPNO 3.578PREV 32RED 1.336RED - 6 83TEU 88VANR 8STP UKUPNO 1.547OPĆINA UKUPNO 6.400

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 9 -Stručni bilten broj 152.1.4. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zeničko-dobojskom kantonuTabela 6. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda Zeničko-dobojskogkantonaSTPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 75RED 1.256AC, BrezaRED - 6 136TEU 175VANR 14STP UKUPNO 1.656OPĆINA UKUPNO 1.656BOSNAEXPRES,Doboj JugGANJGO LINE,Doboj-JugPREV 8RED 827RED - 6 51TEU 47VANR 31STP UKUPNO 964PREV 88RED 1.259RED - 6 365TEU 307VANR 8STP UKUPNO 2.027OPĆINA UKUPNO 2.991PREV 28RED 1.597GM-AC, KakanjRED - 6 196TEU 184VANR 34STP UKUPNO 2.039PREV 86RED 1.841TRANSPORT, KakanjRED - 6 171TEU 202VANR 31STP UKUPNO 2.331OPĆINA UKUPNO 4.370PREV 59RED 821REMIS, MaglajRED - 6 137TEU 158VANR 11STP UKUPNO 1.186PREV 2RED 856SJAJ, MaglajRED - 6 9TEU 11VANR 4STP UKUPNO 882OPĆINA UKUPNO 2.068ŠIP STUPČANICA,OlovoPREV 28RED 914RED - 6 46TEU 55VANR 6STP UKUPNO 1.049STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 1.049AUTO CENTARŠKOLJIĆ, TešanjPSC-JELAH, TešanjREMIS, TešanjPREV 53RED 1.749RED - 6 197TEU 180VANR 18STP UKUPNO 2.197PREV 60RED 654RED - 6 239TEU 205VANR 9STP UKUPNO 1.167PREV 40RED 1.011RED - 6 131TEU 121VANR 21STP UKUPNO 1.324OPĆINA UKUPNO 4.688ĆOSIĆPROMEX,UsoraPREV 16RED 649RED - 6 66TEU 65VANR 1STP UKUPNO 797OPĆINA UKUPNO 797PREV 30RED 694OSING, VarešRED - 6 52TEU 54VANR 2STP UKUPNO 832OPĆINA UKUPNO 832PREV 77RED 1.503A & BONUS, VisokoRED - 6 266TEU 288VANR 23STP UKUPNO 2.157PREV 0RED 1.278BTS, VisokoRED - 6 136TEU 104VANR 11STP UKUPNO 1.529PREV 12RED 2.469REMIS, VisokoRED - 6 224TEU 315VANR 15STP UKUPNO 3.035

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 6. ...STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 6.721PREV 56RED 1.659BN-STEP, ZavidovićiRED - 6 162TEU 157VANR 8STP UKUPNO 2.042PREV 29RED 814BN-STEP, Zavidovići RED - 6 42PJ-2TEU 44VANR 2STP UKUPNO 931OPĆINA UKUPNO 2.973PREV 60RED 2.498AGRAM, ZenicaRED - 6 283TEU 255VANR 48STP UKUPNO 3.144AUTOCENTAR BH,ZenicaOSING, ZenicaREMIS, ZenicaTPV, ZenicaPREV 125RED 2.600RED - 6 218TEU 207VANR 14STP UKUPNO 3.164PREV 18RED 2.245RED - 6 58TEU 50VANR 17STP UKUPNO 2.388PREV 65RED 2.413RED - 6 260TEU 234VANR 15STP UKUPNO 2.987PREV 34RED 1.005RED - 6 121TEU 144VANR 15STP UKUPNO 1.319OPĆINA UKUPNO 13.002PREV 35RED 866AGRAM, ŽepčeRED - 6 91TEU 118VANR 16STP UKUPNO 1.126PREV 62K-PROJEKT, Žepče RED 724RED - 6 132- 10 -Stručni bilten broj 15STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOTEU 104K-PROJEKT, Žepče VANR 10STP UKUPNO 1.032PREV 88RED 848ZOVKO AUTO, ŽepčeRED - 6 191TEU 227VANR 5STP UKUPNO 1.359OPĆINA UKUPNO 3.517

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.5. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Srednjobosanskom kantonu- 11 -Stručni bilten broj 15Tabela 7. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda SrednjobosanskogkantonaSTPAGRAM, BugojnoAUTO MOTO KLUB"BUGOJNO", BugojnoAUTOCENTAR BH,BugojnoMGM-TP, BugojnoVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 45RED 664RED - 6 74TEU 91VANR 3STP UKUPNO 877PREV 53RED 681RED - 6 77TEU 105VANR 3STP UKUPNO 919PREV 74RED 577RED - 6 64TEU 92VANR 7STP UKUPNO 814PREV 98RED 849RED - 6 2TEU 120VANR 4STP UKUPNO 1.073OPĆINA UKUPNO 3.683PREV 48RED 1.139NEXT, BusovačaRED - 6 90TEU 100VANR 18STP UKUPNO 1.395PREV 32RED 737ORMAN, BusovačaRED - 6 92TEU 105VANR 5STP UKUPNO 971OPĆINA UKUPNO 2.366SILVER OST, DonjiVakufPREV 99RED 776RED - 6 73TEU 130VANR 4STP UKUPNO 1.082OPĆINA UKUPNO 1.082ŠPD/ŠGD ŠUMARIJA,FojnicaPREV 30RED 957RED - 6 78TEU 97VANR 9STP UKUPNO 1.171STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOOPĆINA UKUPNO 1.171PREV 34RED 683AUTO COMMERCE, RED - 6 45Gornji Vakuf/Uskoplje TEU 63VANR 2STP UKUPNO 827REMIS, GornjiVakuf/UskopljePREV 81RED 736RED - 6 46TEU 99VANR 3STP UKUPNO 965OPĆINA UKUPNO 1.792PREV 83RED 922AGRAM, JajceRED - 6 77TEU 180VANR 7STP UKUPNO 1.269CROATIA VITEZ PJ 2,JajcePREV 11RED 1.098RED - 6 121TEU 113VANR 4STP UKUPNO 1.347OPĆINA UKUPNO 2.616PREV 32RED 465GRAKOP, KiseljakRED - 6 43TEU 60VANR 3STP UKUPNO 603PREV 186RED 2.213MARKOVIĆ, KiseljakRED - 6 241TEU 401VANR 18STP UKUPNO 3.059METALMERC,KiseljakPREV 31RED 788RED - 6 83TEU 105VANR 1STP UKUPNO 1.008OPĆINA UKUPNO 4.670

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 7. ...STPCROATIA VITEZ, P.J.1, Novi TravnikTURBO-PROM,TravnikNoviVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 33RED 483RED - 6 24TEU 71VANR 0STP UKUPNO 611PREV 44RED 1.262RED - 6 65TEU 109VANR 8STP UKUPNO 1.488OPĆINA UKUPNO 2.099PREV 78RED 1.587AKT Travnik, TravnikRED - 6 148TEU 156VANR 9STP UKUPNO 1.978LAŠVA KOMERC,TravnikPREV 64RED 923RED - 6 149TEU 142VANR 19STP UKUPNO 1.297OPĆINA UKUPNO 3.275AUTO KUĆAMATOŠEVIĆ, VitezCROATIA VITEZ,VitezREMIS, VitezTEH-HERCEGOVINA,VitezPREV 46RED 1.985RED - 6 146TEU 196VANR 12STP UKUPNO 2.385PREV 54RED 1.178RED - 6 107TEU 110VANR 3STP UKUPNO 1.452PREV 24RED 1.360RED - 6 349TEU 336VANR 13STP UKUPNO 2.082PREV 1RED 357RED - 6 65TEU 54VANR 2STP UKUPNO 479OPĆINA UKUPNO 6.398- 12 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.6. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Hercegovačko-neretvanskom kantonuTabela 8. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u Hercegovačko -neretvanskom kantonuSTPAGRAM, MostarAPROMEHANIZACIJA,MostarASA PSS, Mostar -SutinaASA PSS,Mostar –Bišće PoljeCROAUTO, MostarENERGYCOMMERCE, MostarHAJASINŽENJERING,MostarMEHANIZACIJA,MostarMP LIDO COMPANY,MostarVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 57RED 3.174RED - 6 175TEU 228VANR 62STP UKUPNO 3.696PREV 165RED 1.141RED - 6 17TEU 173VANR 23STP UKUPNO 1.519PREV 70RED 1.322RED - 6 78TEU 111VANR 16STP UKUPNO 1.597PREV 107RED 1.548RED - 6 134TEU 201VANR 40STP UKUPNO 2.030PREV 100RED 2.769RED - 6 159TEU 215VANR 83STP UKUPNO 3.326PREV 33RED 1.556RED - 6 59TEU 147VANR 21STP UKUPNO 1.816PREV 48RED 896RED - 6 14TEU 63VANR 20STP UKUPNO 1.041PREV 23RED 1.728RED - 6 232TEU 222VANR 37STP UKUPNO 2.242PREV 100RED 652RED - 6 75STPMP LIDO COMPANY,MostarVRSTAPREGLEDAUKUPNOTEU 128VANR 10STP UKUPNO 965OPĆINA UKUPNO 18.232PREV 21RED 475STP NEUM, NeumRED - 6 16TEU 43VANR 2STP UKUPNO 557OPĆINA UKUPNO 557AGRAM, Prozor -RamaPROTEHNA, Prozor -RamaPREV 25RED 668RED - 6 33TEU 104VANR 2STP UKUPNO 832PREV 9RED 480RED - 6 21TEU 29VANR 4STP UKUPNO 543OPĆINA UKUPNO 1.375PREV 57RED 631AGRAM, StolacRED - 6 5TEU 67VANR 5STP UKUPNO 765PREV 33RED 261AK EL-GO, StolacRED - 6 0TEU 22VANR 1STP UKUPNO 317OPĆINA UKUPNO 1.082PREV 75RED 1.394AGRAM, ČapljinaRED - 6 102TEU 169VANR 8STP UKUPNO 1.748CROATIA – REMONT,ČapljinaPREV 84RED 1.002RED - 6 170TEU 254VANR 22STP UKUPNO 1.532- 13 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 8. ...STPTEH-HERCEGOVINA,ČapljinaVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 30RED 547RED - 6 34TEU 87VANR 1STP UKUPNO 699OPĆINA UKUPNO 3.979PREV 88RED 1.602AGRAM, ČitlukRED - 6 80TEU 168VANR 24STP UKUPNO 1.962TEH-HERCEGOVINA,ČitlukPREV 22RED 960RED - 6 178TEU 203VANR 16STP UKUPNO 1.379OPĆINA UKUPNO 3.341PREV 5RED 146AGRAM, KonjicRED - 6 12TEU 9VANR 0STP UKUPNO 172PREV 61RED 1.286REMIS, KonjicRED - 6 191TEU 265VANR 13STP UKUPNO 1.816PREV 6RED 1.046REMIS TP 1, KonjicRED - 6 30TEU 42VANR 10STP UKUPNO 1.134OPĆINA UKUPNO 3.122PREV 43RED 905OSING, JablanicaRED - 6 96TEU 91VANR 16STP UKUPNO 1.151OPĆINA UKUPNO 1.151- 14 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEME_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________- 15 -Stručni bilten broj 152.1.7. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Zapadno-hercegovačkom kantonuTabela 9. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u Zapadno -hercegovačkom kantonuSTPAGRAM, GrudeSTP JAKOV MIKULIĆ,GrudeVISOKA, GrudeVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 56RED 1.019RED - 6 91TEU 141VANR 8STP UKUPNO 1.315PREV 41RED 483RED - 6 54TEU 164VANR 8STP UKUPNO 750PREV 49RED 407RED - 6 37TEU 70VANR 1STP UKUPNO 564OPĆINA UKUPNO 2.629PREV 174RED 1.652AGRAM, LjubuškiRED - 6 111TEU 290VANR 11STP UKUPNO 2.238PREV 96RED 1.396CROTEHNA, LjubuškiRED - 6 182TEU 274VANR 9STP UKUPNO 1.957OPĆINA UKUPNO 4.195AUTO-INĐILOVIĆ,PosušjeLAGER, PosušjePREV 145RED 1.344RED - 6 170TEU 293VANR 11STP UKUPNO 1.963PREV 39RED 838RED - 6 46TEU 97VANR 6STP UKUPNO 1.026OPĆINA UKUPNO 2.989AUTO LIJANOVIĆI 1,Široki BrijegPREV 33RED 897RED - 6 72TEU 155VANR 5STP UKUPNO 1.162STPAUTO LIJANOVIĆI 2,Široki BrijegAUTOCENTAR, ŠirokiBrijegVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 38RED 650RED - 6 78TEU 191VANR 0STP UKUPNO 957PREV 70RED 2.493RED - 6 166TEU 248VANR 7STP UKUPNO 2.984OPĆINA UKUPNO 5.103

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.1.8. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda u Kantonu SarajevoTabela 10. Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po stanicama tehničkih pregleda u KantonuSarajevoSTPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 0RED 66AGRAM, CentarRED - 6 0TEU 3VANR 2STP UKUPNO 71PREV 21RED 6.207AUTODELTA, RED - 6 120CentarTEU 179VANR 84STP UKUPNO 6.611OPĆINA UKUPNO 6.682PREV 50RED 1.355AMARIN TREJD, RED - 6 114HadžićiTEU 127VANR 8STP UKUPNO 1.654PREV 12RED 358TG, HadžićiRED - 6 17TEU 25VANR 2STP UKUPNO 414TRZ HADŽIĆI,HadžićiPREV 22RED 1.497RED - 6 53TEU 88VANR 2STP UKUPNO 1.662OPĆINA UKUPNO 3.730PREV 1RED 2.529AGRAM, IlidžaRED - 6 256TEU 275VANR 12STP UKUPNO 3.073PREV 87RED 2.668BIHAMK, IlidžaRED - 6 192TEU 212VANR 94STP UKUPNO 3.253PREV 31RED 2.330ŠILJAK, IlidžaRED - 6 150TEU 204VANR 33STP UKUPNO 2.748OPĆINA UKUPNO 9.074STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 17RED 2.012OSING, IlijašRED - 6 128TEU 160VANR 16STP UKUPNO 2.333OPĆINA UKUPNO 2.333ASA PSS, NoviGradCENTROTRANSTRANZIT, Novi GradHIDROGRADNJA,Novi GradKJKP GRAS Depotrolejbusa, NoviGradKJKP GRAS, VelikaDrveta 1, Novi GradREMIS, Novi GradAGRAM, Novi GradPREV 1RED 657RED - 6 31TEU 190VANR 87STP UKUPNO 966PREV 276RED 1.552RED - 6 481TEU 450VANR 57STP UKUPNO 2.816PREV 66RED 677RED - 6 204TEU 164VANR 58STP UKUPNO 1.169PREV 12RED 91RED - 6 30TEU 40VANR 0STP UKUPNO 173PREV 75RED 1.625RED - 6 229TEU 197VANR 21STP UKUPNO 2.147PREV 0RED 7.142RED - 6 694TEU 782VANR 126STP UKUPNO 8.744PREV 22RED 5.374RED - 6 297TEU 353VANR 287STP UKUPNO 6.333- 16 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 10. ...STPVRSTAPREGLEDAUKUPNOPREV 2RED 1.886REMIS PJ TP 1, RED - 6 56Novi GradTEU 187VANR 36STP UKUPNO 2.167OPĆINA UKUPNO 24.515AUTOCENTAR BH,Novo SarajevoAC QUATTRO,Novo SarajevoUNIS AUTOMOBILII DIJELOVI, NovoSarajevoPREV 102RED 6.802RED - 6 446TEU 501VANR 202STP UKUPNO 8.053PREV 229RED 5.061RED - 6 204TEU 340VANR 216STP UKUPNO 6.050PREV 2RED 2.177RED - 6 250TEU 208VANR 98STP UKUPNO 2.735OPĆINA UKUPNO 16.838PREV 4RED 2.267OSING, VogošćaRED - 6 115TEU 95VANR 38STP UKUPNO 2.519TMPAHMETSPAHIĆ,VogošćaPREV 77RED 757RED - 6 166TEU 340VANR 15STP UKUPNO 1.355OPĆINA UKUPNO 3.874- 17 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2.2. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMANa osnovu dobivenih podataka o obavljenim pregledima (TEU i RED) u prvom polugodištu u 2011.godini, tabelom 12. dat je prikaz prosječne starosti vozila prema vrsti vozila.Ovdje treba naglasiti da se do podatka o prosječnoj starosti vozila došlo na osnovu podataka oobavljenim pregledima za ispunjavanje tehničko-eksploatacionih uslova i redovnih pregleda.U odnosu na prethodne izvještaje o prosječnoj starosti, iz analize o prosječnoj starosti vozila„izbačeni“ su obavljeni periodični i redovni šestomjesečni pregledi, koji se obavljaju nekoliko puta utoku godine za pojedine vrste vozila.Također, treba uzeti činjenicu da se stupanjem procesa homologacije na snagu od 1.1.2011.godine intezivirao uvoz vozila iz inostranstva, te i taj segment utiče na starosnu strukturu voznogparka u Federaciji Bosne i Hercegovine.Tabelom 13. su prikazani podaci o utvrđenim neispravnostima prilikom pregleda vozila, a tabelom14. podaci o broju vraćenih vozila na prvom i ponovljenom pregledu.Iz podataka datih u tabeli 13. može se uočiti da je najveći broj neispravnosti uočen na sistemukočnice - 6801 greška. Ovaj podatak o broju grešaka u sistemu kočnice je dobiven na osnovu zbiragrešaka u sistemu kočnice i grešaka, koje je sistem automatski evidentirao prilikom unosaizmjerenih vrijednosti, a koje su vezane za sistem kočnice.Ukupan broj evidentiranih neispravnosti u prvom polugodišnjem periodu 2011. godine je 10.003neispravnosti.Tabela 12. Prosječna starost vozila u prvom polugodištu 2011. godine prema vrsti vozilaVRSTE VOZILA Prosječna starost VRSTE VOZILA Prosječna starostL1 - MOPED 5,89 O1 - PRIKLJUČNO VOZILO 10,18L2 - MOPED 4,6 O2 - PRIKLJUČNO VOZILO 14,92L3 - MOTOCIKL 10,66 O3 - PRIKLJUČNO VOZILO 21,33L4 - MOTOCIKL 31,33 O4 - PRIKLJUČNO VOZILO 13,92L5 - MOTORNI TRICIKL 12,33 RADNA MAŠINA 13,59L6 -LAKI ČETVEROCIKL 4,25 T1 - TRAKTOR 24,32L7 - ČETVEROCIKL 3,64 T2 - TRAKTOR 24,1M1 - PUTNIČKI AUTOMOBIL 15,83 T3 - TRAKTOR 22,34M2 - AUTOBUS 13,06 T4 - TRAKTOR 21,36M3 - AUTOBUS 17,35 T5 - TRAKTOR 19,86N1 - TERETNO VOZILO 11,94N2 - TERETNO VOZILO 18,18N3 - TERETNO VOZILO 15,44U odnosu na ukupan broj obavljenih pregleda u ovom periodu samo je 1,83 % vraćenih vozila i naprvom i ponovljenom pregledu zbog utvrđenih neispravnosti.- 20 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 13. Broj neispravnosti po pojedinim sistemima/podsistemima/uređajimaSistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiKočniceUpravljački sistemMehaničko stanje ifunkcionalnostPerformanse i efikasnostUređaji za osvjetljavanje i svjetlosnusignalizacijuOstalo 0Nosač pedale radne kočnice (nožnakomanda) 56Stanje pedale i radni hod 6Vakuumska pumpa ili kompresor irezervoar 1Indikator ili pokazivač upozorenja oniskom pritisku 0Ručni kočni ventil 18Parkirna kočnica, komanda 153Kočni ventili (nožni ventili, ventili zarasterećenje, regulatori-razvodnici, releventili)46Spojničke glave za kočenje prikolice 0Rezervoar za vazduh pod pritiskom 3Servo jedinice kočnice, glavni kočnicilindar (hidraulični sistem) 62Kruti kočni vodovi 42Elastični kočni vodovi 90Kočne obloge (pločice disk kočnice) 237Kočni doboši, kočni diskovi 108Kočna elastična užad, poluge, polugemehaničkog prijenosnog mehanizma 19Uređaji za aktiviranje kočnice(uključujući akumulaciono-opružne48cilindre ili hidraulične kočne cilindre)Ventili za mjerenje opterećenja 1Regulator sile kočenja 50Sistem za dugotrajno kočenje (gdje jeugrađen ili ako se zahtjeva) 2ABS (gdje je ugrađen ili ako sezahtjeva) 0Ukupno 942Performanse i efikasnost radne kočnice 1379Performanse i efikasnost pomoćnekočnice 1196Performanse i efikasnost parkirnekočnice 503Sistem za dugotrajno kočenje(uključujući motornu kočnicu) 3Ukupno 3081Ostalo 0Točak upravljača (volan) 13Stup upravljača 12Prijenosni mehanizam upravljača 31Poluge i zglobovi upravljača 121Servo-upravljač 1Amortizer upravljača 1Graničnik ugla zakretanja upravljača 0Ukupno 179Ostalo 0Kratko svjetlo 108Dugo svjetlo 62Prednje svjetlo za maglu 13Pokretno svjetlo (reflektori zaosvjetljavanje radova) 3Svjetlo za vožnju unatrag 58Prednja pozicijska svjetla 87Stražnja pozicijska svjetla 70Stražnje svjetlo za maglu 7Parkirna svjeta 9Gabaritna svjetla 8Svjetla registarske tablice 52- 21 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 13. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiUređaji za osvjetljavanje i svjetlosnusignalizacijuUređaji koji omogućuju normalnu vidljivostSamonosiva karoserija te šasija sa kabinom inadogradnjomElementi ovjesa, osovine, točkoviMotorBuka vozilaElektrouređaji i instalacijePrijenosni mehanizamKontrolni i signalni uređajiŽuta rotacijska ili treptava svjetla 1Plava ili crvena rotacijska ili treptavasvjetla 0Katadiopteri 1Stop svjetla 199Pokazivači smjera 219Uređaj za istovremeno uključivanje svihpokazivača smjera 9Ukupno 906Ostalo 0Vjetrobran i druge staklene površine 405Brisači i perači vjetrobrana 10Vozačka ogledala 27Ukupno 442Ostalo 0Samonosiva karoserija 50Šasija 40Kabina 20Nadgradnja 7Ukupno 117Ostalo 0Polužje ovjesa 193Zglobovi ovjesa 436Amortizeri 35Opruge 14Glavina točka 26Naplatci - felge 10Pneumatici 266Ukupno 980Ostalo 0Oslonci motora 5Zauljenost motora 9Sistem za paljenje 2Razvodni mehanizam 0Sistem za napajanje gorivom 2Ukupno 18Ostalo 0Buka u mirovanju vozila sa upaljenimmotorom 40Ukupno 40Ostalo 0Elektropokretač 3Generator 1Akumulator 6Kontakt brava 4Električni vodovi 7Ukupno 21Ostalo 0Kvačilo 4Mjenjač 5Vratila, diferencijal i poluvratila 9Lanac, lančanici, remen, remenice 0Ukupno 18Ostalo 0Brzinomjer s putomjerom 6Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo 0Sirena 18Tahograf ili nadzorni uređaj (eurotahograf) 24Ograničivač brzine 0Svjetlosni ili zvučni signal pokazivačasmjera 29- 22 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 13. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiKontrolni i signalni uređajiIspitivanje izduvnih gasova motornih vozilaUređaj za spajanje vučnog i priključnogvozilaOstali uređaji i dijelovi vozilaOprema vozilaRegistarske tabliceUređaj za gasOstali signalni uređaji za kontrolu radapojedinih mehanizama ugrađenih na28voziluUkupno 105Ostalo 0Izduvni sistem 27Usisni sistem 3Sistem za paljenje 1Sistem za napajanje gorivom 0Razvodni mehanizam 0vozila BEZ KATALIZATORA -ispitivanje zapreminskog sadržajaugljen monoksida (CO) u izduvnom1gasu na brzini vrtnje praznog hodavozila SA KATALIZATOROM -ispitivanje zapreminskog sadržajaugljen monoksida (CO) u izduvnomgasu pri povišenoj brzini vrtnje i pri2brzini vrtnje praznog hoda.Izračunavanje faktora zraka lambda napovišenoj brzini vrtnjeDIZEL - ispitivanje srednjeg stepenazacrnjenja izduvnog gasa 3Ukupno 37Ostalo 0Mehanička spojnica 4Električni priključak spojnice 2Ukupno 6Ostalo 0Unutrašnjost kabine, sjedala i prostoraza putnike 10Uređaj za ventilaciju kabine ivjetrobrana 0Vrata vozila 19Pokretni prozori i krovovi 3Brave 23Izlaz za slučaj opasnosti 0Blatobrani 42Branici 72Sigurnosni pojasevi 1Dodatne komande za vozilo kojimupravlja osoba sa tjelesnim0nedostacimaKontrola ispravnosti ograničivača brzinena motociklima opremljenim0varijatorskim elementima transmisijeUkupno 170Ostalo 0Aparat za gašenje požara 4Sigurnosni trougao 7Kutija prve pomoći 8Klinasti podmetači 0Čekić za razbijanje stakla u slučajunužde 0Rezervne žarulje 11Rezervni točak ili tuba zraka podpritiskom ili adekvatno ljepilo 6Sajla ili poluga za vuču 10Ukupno 46Ostalo 0Registarske tablice 9Ostale oznake 2Ukupno 11Ostalo 0Gasna instalacija na vozilu 0Rezervoar gasa 0- 23 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 13. ...Sistem/Podsistem/UređajBroj neispravnostiUređaj za gasGreške automatski evidentirane prilikomunosa podataka o mjerenjimaArmatura rezervoara gasa 0Isparavač gasa (za LPG) 0Regulator pritiska 0Vodovi za gas niskog pritiska 0Vodovi za sredstva za grijanje 0Električni uređaji i instalacije 0Tehničko uputstvo za uređaj za gas 0Naljepnica sa oznakom gasa 0Ukupno 0Koeficijent kočenja radne kočniceprenizak376Koeficijent kočenja pomoćne kočniceprenizak713Razlika sila kočenja na točkovima isteosovine previsoka1.689Tačka isparavanja kočione tekućinepreniska106Ukupno 2.884UKUPNO NEISPRAVNOSTI 10.003Kreiranjem izmijenjene aplikacije a|TEST za unos podataka o obavljenim pregledima, koja je uprodukciji od 1.4.2011. godine, sistem na osnovu postavljenih validacija u istoj automatskievidentira neispravnosti na osnovu unesenih vrijednosti mjerenja.Ukoliko sistem evidentira neispravnost - koeficijent kočenja radne kočnice prenizak – ovlaštenoosoblje na stanicama tehničkih pregleda obavezno treba izabrati grešku performanse iefikasnost radne kočnice, te također kada sistem evidentira neispravnost koeficijent kočenjapomoćne kočnice prenizak - obavezno izabrati grešku performanse i efikasnost pomoćnekočnice.Ako je sistem evidentirao grešku Razlika sila kočenja na točkovima iste osovine – treba odabratigrešku performanse i efikasnost radne kočnice / pomoćne kočnice (zavisi koja se kočnica ispitujeradna ili pomoćna).Greške, koje sistem automatski detektuje bi trebale služiti osoblju na stanicama tehničkih pregleda,samo kao pomoć, da na kraju pregleda dodaju odgovarajuću grešku iz izbornika – Unos grešaka uaplikaciji.- 24 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Tabela 14. Broj neispravnih vozila i na prvom i ponovljenom pregledu po stanicama tehničkih pregleda uprvom polugodištu 2011. godineNaziv STP-aMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduBroj neispravnih vozilana ponovljenompregleduUKUPNO UKUPNO 5225 1402000-DARC Livno 7 0A & BONUS Visoko 36 0AC Breza 31 0AC KRŽELJ Livno 16 3AC QUATTRO Novo Sarajevo 62 3AGRAM Bugojno 14 1AGRAM Novi Grad 24 1AGRAM Ilidža 29 1AGRAM Cazin 12 0AGRAM Čapljina 4 0AGRAM Čitluk 18 0AGRAM Grude 6 0AGRAM Jajce 33 0AGRAM Konjic 6 0AGRAM Ljubuški 8 0AGRAM Mostar 58 2AGRAM Odžak 52 0AGRAM Prozor - Rama 4 0AGRAM Centar 1 0AGRAM Srebrenik 102 0AGRAM Stolac 0 0AGRAM Tomislavgrad 10 2AGRAM Tuzla 33 0AGRAM Zenica 21 0AGRAM Žepče 51 0AGROMAN Tomislavgrad 4 0AK EL-GO Stolac 0 0AKT Travnik Travnik 75 4ALIOS Bihać 23 0AMARIN TREJD Hadžići 86 0AMOX TREYD Kalesija 20 0APRO MEHANIZACIJA Mostar 8 0ASA PSS Ilidža 5 0ASA PSS - Sutina Mostar 13 0ASA PSS – Bišče Polje Mostar 38 0AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ Tešanj 34 3AUTO COMMERCE G.Vakuf-Uskoplje 5 1AUTO KUĆA MATOŠEVIĆ Vitez 6 0AUTO LIJANOVIĆI 1 Široki Brijeg 8 1AUTO LIJANOVIĆI 2 Široki Brijeg 6 0AUTO MOTO KLUB "BUGOJNO" Bugojno 31 0AUTO STIL Cazin 199 2AUTOCENTAR BH Bugojno 12 0AUTOCENTAR BH Novo Sarajevo 14 0AUTOCENTAR BH Tuzla 47 2AUTOCENTAR BH Goražde 143 1AUTOCENTAR BH Zenica 117 2AUTOCENTAR BH Živinice 5 1AUTOCENTAR Ključ 39 0AUTOCENTAR Široki Brijeg 18 0- 25 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Naziv STP-aSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduStručni bilten broj 15Broj neispravnih vozilana ponovljenompregleduAUTODELTA Centar 141 0AUTO-INĐILOVIĆ Posušje 18 2AUTO-KONTAKT Bužim 109 2AUTO-MOTOR Lukavac 2 0AUTOSERVIS VILA Kupres 29 0BERLINA Bihać 30 2BIHAMK Ilidža 92 4BN-STEP Zavidovići 34 0BN-STEP PJ 2 Zavidovići 23 0BOSNAEXPRES Doboj Jug 57 2BTS Visoko 10 1CENTROTRANS TRANZIT Novi Grad 154 1CROATIA - REMONT Čapljina 8 1CROATIA VITEZ Vitez 7 1CROATIA VITEZ PJ 2 Jajce 9 0CROATIA VITEZ PJ 1 Novi Travnik 19 0CROAUTO Mostar 14 1CROTEHNA Ljubuški 20 0CROTEHNA Tomislavgrad 6 0ČAVKIĆ Bihać 92 16ČAVKIĆ Cazin 49 1ĆOSIĆPROMEX Usora 18 1DERBY Orašje 0 0ELVIS Velika Kladuša 57 0ENERGY COMMERCE Mostar 22 1EUROSERVIS Livno 24 2FINVEST DRVAR Drvar 30 2GANJGO LINE Doboj-Jug 33 0GM-AC Kakanj 70 3GRAD LUX Gradačac 10 0GRAKOP Kiseljak 3 0GRAPS Gradačac 8 0HAJASINŽENJERING Mostar 6 0HAJASINŽENJERING Tuzla 3 0HIDROGRADNJA Novi Grad 7 0ILMA Sanski Most 88 2JAMBOSS Lukavac 45 0JP KOMUNALNO NEUM Neum 6 0KAMASS Cazin 24 1KAMION CENTAR Bihać 11 0KJKP GRAS - Depo trolejbusa Novi Grad 2 0KJKP GRAS - Velika Drveta 1 Novi Grad 9 0K-PROJEKT Žepče 1 0KVIM COMPANY Sanski Most 72 0LAGER Posušje 48 1LAŠVA KOMERC Travnik 71 2MARKOVIĆ Kiseljak 20 4MEHANIZACIJA Mostar 121 3METALMERC Kiseljak 8 0MGM-TP Bugojno 45 0MP LIDO COMPANY Gračanica 0 0MP LIDO COMPANY Mostar 0 0NEXT Busovača 4 0- 26 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Naziv STP-aSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduStručni bilten broj 15Broj neispravnih vozilana ponovljenompregleduORMAN Busovača 5 0OSING Čelić 12 0OSING Jablanica 14 1OSING Kladanj 39 1OSING Lukavac 25 1OSING Doboj Istok 7 0OSING Vareš 14 2OSING Zenica 71 1OSING Ilijaš 33 0OSING Vogošća 21 0POLO JUNIOR Kalesija 48 1PROTEHNA Prozor - Rama 4 0PSC - JELAH Tešanj 22 1REMIS PJ TP1 Novi Grad 48 4REMIS Konjic 20 0REMIS Srebrenik 31 1REMIS TP1 Konjic 31 0REMIS - Ljusina Bosanska Krupa 90 0REMIS Banovići 54 0REMIS - Proleterska Bosanska Krupa 71 7REMIS Gornji Vakuf 28 0REMIS Tešanj 25 2REMIS Maglaj 10 0REMIS Tuzla 3 0REMIS Živinice 8 0REMIS PJ 1 Zenica 24 0REMIS Vitez 8 0REMIS Novi Grad 132 1REMIS Visoko 5 0RISOVIĆ COMERCE Bosanski Petrovac 40 1SAMN Tuzla 75 2SELIMPEX Srebrenik 71 2SILVER OST Donji Vakuf 12 1SISKO-TRADE Gračanica 14 1SJAJ Maglaj 5 0SONI LUX Tuzla 52 0STP JAKOV MIKULIĆ Grude 8 0STTP KAHRIB Sapna 18 0ŠILJAK Ilidža 93 4ŠIP STUPČANICA Olovo 5 0ŠPD/ŠGD ŠUMARIJA FOJNICA Fojnica 38 3TEH-HERCEGOVINA Čapljina 22 1TEH-HERCEGOVINA Čitluk 1 0TEH-HERCEGOVINA Vitez 1 0TEHNOSERVIS Orašje 7 0TG Hadžići 10 0TMP AHMETSPAHIĆ Semizovac 25 0TPV Zenica 74 0TRANSPORT Kakanj 125 11TRANSPORT Gračanica 6 0TRZ HADŽIĆI Hadžići 21 0TURBO-PROM Novi Travnik 2 0UNIS AUTOMOBILI I DIJELOVI Novo Sarajevo 50 1VISOKA Grude 3 0- 27 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________nastavak tabele 14. ...Naziv STP-aSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEMjesto STP-aBroj neispravnih vozilana prvom pregleduStručni bilten broj 15Broj neispravnih vozilana ponovljenompregleduVOĆE-TRANZIT Gradačac 26 0ZOVKO AUTO Žepče 11 0ŽIVINICEREMONT Živinice 68 1- 28 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 1. ITS kao nadgradnja klasičnog saobraćajnog sistemaKonkretne koristi od ITS-a mogu se promatrati kroz različite skupine pokazatelja odnosnokategorije ITS učinaka. U literaturi se ITS učinci povezuju uz sljedeće pokazatelje:‣ sigurnost,‣ učinkovitost protoka,‣ produktivnost i reduciranje troškova,‣ koristi za okoliš.Slika 2. Osnovne kategorije ITS učinakaKorisnici odnosno zainteresirane skupine mogu biti: krajnji korisnici, mrežni operatori, vlasnicisitema, davatelji usluga, turističke kompanije, lokalna zajednica, gradska uprava, itd. Pri razvoju iimplementaciji novih ITS projekata postoje tri pristupa mjerenja učinaka i koristi od ITS-a:‣ pregledna analiza iskustava drugih uz ekstrapolaciju rezultata ITS-a,‣ izvođenje pilot-projekta i određivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu,‣ korištenje simulacijskog modela.- 30 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dizajn efektivnih i upotrebljivih ITS rješenja podrazumijeva mogućnost procjene ITS učinakaprimjenom odgovarajućih metoda, kao što su:‣ metoda mjerenja fizičkih učinaka,‣ metode analize koristi,‣ analiza troškova i efektivnosti (C/E),‣ analiza koristi i troškova (B/C).3.3. OSNOVNA PODRUČJA I USLUGE ITS-AISO (International Standardization Organization) je postavio početnu normizaciju ITS uslugafokusiranih na cestovni saobraćaj. U početnom referentnom modelu za ITS sektor definirano je 8funkcionalnih područja i 32 usluge (ISO TR 14813-1 – Transport information and control systems --Reference model architecture(s) for the TICS sector).Definirana funkcionalna područja su:1) informiranje putnika,2) upravljanje saobraćajem i operacijama,3) pomoć vozaču i kontrola vozila,4) prijevoz tereta i komercijalne operacije vozila,5) javni prijevoz,6) žurne službe,7) elektronička plaćanja,8) osobna sigurnost.3.4. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ARHITEKTURE ITS-AArhitektura predstavlja temeljnu organizaciju inteligentnog transportnog sistema koja sadrži ključnekomponente, njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova dizajniranja i razvojapromatrajući cijeli životni ciklus sistema. Na slici 3. prikazani su temeljni aspekti realizacije jednogITS rješenja.Slika 3. Osnovno gledište na arihtekturu ITSPočetni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznačno definiranje potrebaodnosno zahtjeva korisnika (interesnih skupina). Nakon toga, slijedi istraživanje funkcionalnogaspekta kojim se definiraju funkcije više i niže razine neophodne za zadovoljenje zahtjeva iostvarivanje veza s vanjskim svijetom preko terminatora ili aktera. Funkcionalni tokovi podatakamogu se promatrati kao zasebna arhitektura ili kao dio funkcionalne logičke arhitekture. Fizička ITSarhitektura definira i opisuje načine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture mogu biti povezani takoda formiraju fizičke entitete. Temeljna osobina fizičkih entiteta je da mogu pružati jednu ili višeusluga zahtijevanih od korisnika te da mogu biti fizički realizirani. Proces kreiranja uključuje fizičkei/ili virtualne (informacijske) entitete, kao što su ceste, telematički uređaji, softver, itd. Izmeđufizičkih sistema, podsistema i modula obavlja se komunikacija putem žičnih i bežičnih medija uzdefinirane oblike protoka podataka. Komunikacijski aspekt može se promatrati odvojeno od fizičkearhitekture i tada se govori o komunikacijskoj arhitekturi. ITS arhitektura predstavlja primarnizahtjev i element ITS planiranja i usklađenog razvoja brojnih ITS aplikacija. Arhitektura daje općipredložak prema kojemu se planiraju, dizajniraju i postavljaju integrirani sistemi u određenom- 31 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________prostorno vremenskom obuhvatu. Različite dizajnerske alternative mogu se razvijati oko istearhitekture. Uspješan razvoj i gradnja kompleksnih sistema poput ITS-a ne može se temeljiti naklasičnom razvojnom ciklusu koji pretpostavlja da su ulazni zahtjevi dobro definirani i da setehnologija neće bitno promijeniti tijekom razvojnog ciklusa. Kao dokaz te tvrdnje mogu poslužitibrojni projekti kompleksnih sistema kao i početni ITS projekti koji su realizirani u razvijenimzemljama. Korisnici ne mogu jasno izraziti zahtjeve niti spoznati moguće implikacije novih tehničkotehnoloških rješenja. Kao poseban problem kod izgradnje inteligentnih transpornih sistema jemogućnost korištenja nekih od postojećih resursa izgrađenih u okvirima klasične cestovnesaobraćajne infrastrukture. Ovaj pristup nudi čitav niz mogućih ušteda, ali i potencijalnih opasnostiza nefunkcionalna buduća rješenja. U tom smislu potrebno je pažljivo razmotriti mogućnostipostojećih dijelova sistema u predvidljivom životnom ciklusu budućeg inteligentnog transportnogsistema.3.5. ZNAČAJKE ITS-A U POBOLJŠANJU SIGURNOSTI U SAOBRAĆAJUZa sistemsko istraživanje saobraćajne sigurnosti najvažnije je izvanredno dobro razumijevanjesloženih interkacija između čovjeka, vozila i ceste (saobraćajnice, odnosno okoline). Interakciječovjek-vozilo-cesta (okolina) vrlo su važne kako za sigurnost i upravljanje saobraćajem tako i zadizajniranje saobraćajnica. Ugrožavanje sigurnosti saobrćaja i pojava saobraćajnih nesreća slijediiz pogrešnog ponašanja sudionika odnosno podsistema saobraćaja kao kompleksnogsociotehničkog sistema.Proučavanje ponašanja vozila i vozača na cesti moguće je temeljiti na polaznom modelu: "vozačvozilo-okolina".Slika 4. Trokut sigurnosti u saobraćajuU pitanju su kompleksne mehaničke, bio-mehaničke, psihološke i druge relacije koje određujuponašanje promatranog dinamičkog sistema s osnovnim komponentama:‣ vozilo,‣ čovjek (vozač),‣ cesta.Svojstva komponente "cesta" određena su vođenjem ceste, širinom traka, kvalitetom zastora,širinom bankine, odvodnjom vode, nečistoćama na kolniku (lišće, itd.). Vozilo je određeno svojomdužinom, širinom, visinom, težinom, konstrukcijom, polumjerom kruga okretanja, snagom motora,gumama, kočnicama, itd. Ponašanje čovjeka (vozača) određeno je sposobnostima organa (vidni,slušni, kožni, osjet ravnoteže), psihomotornim sposobnostima, temperamentom, poznavanjemsaobraćajnih znakova i propisa, umorom, utjecajem alkohola i droga, itd. Vozač kao ključniupravljački dio klasičnoga cestovnog sistema (na automatiziranim autocestama je to drugačije)- 32 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________promatra komponente sistema i stvara informacije za upravljačke odluke o načinu kretanja vozila.Upravljačke odluke vozača pod utjecajem su stanja na cesti, ponašanja drugih vozača, vremenskihuvjeta, itd. Može se uočiti brojnost faktora i složenih interakcija tako da je detaljno proučavanje svihfaktora i uvjetovanosti analitički neizvodivo u realnom vremenu.Mogućnosti ITS-a u poboljšanju sigurnosti u sistemu može se sagledavati kroz slijedećetehnološke cjeline:1) Sistemi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostove, tunele i sl.),2) Sistemi vezani uz vozila,3) Sistemi zasnovani na kooperaciji.Kao najznačajniji predstavnici prve skupine su:‣ sistemi upravljanja saobraćaja na autocestama,‣ detekcija incidenata u saobraćaju,‣ sistemi za potporu provedbe zakona (mjerenje brzine i video zapis nedozvoljenih radnji),‣ napredni postupci upravljanja saobraćajem na križanjima,‣ napredni sistemi upozorenja,‣ sistemi na pružnim prijelazima,‣ cestovni meteo sistemi.U posljednje vrijeme značajni rezultati su postignuti u opremanju vozila raznim sistemima kojiznačajno unapređuju sigurnost vožnje. Njihova temeljna podjela je na autonomne sisteme isisteme namijenjene savjetu vozača. Najpoznatiji među njima su:‣ ABS –regulacija sile kočenja,‣ ASS - aktivni sistemi stabilizacije,‣ AYC – aktivni sistemi za kontrolu zanošenja vozila,‣ LDWS – sistemi upozorenja napuštanja cestovne trake,‣ ACS – sistemi kontrole brzine i držanja odstojanja,‣ APS – automatski parking sistem,‣ BLIS – poboljšanje stražnje preglednosti.Danas se najznačajnija istraživanja rade u području kooperativnog upravljanja vozila i njegovogokruženja (druga vozila, cestovna infrastruktura, centri vođenja saobraćaja, križanja i dr.). U tomsmislu danas su već vrlo izgrađeni i djelomično normirani standardi za pojedine oblikekomunikacije (V2V - vozila s vozilom, V2R – vozilo s cestom). Danas djelotvorni sistemi u ovompodručju su:‣ Navigacijski sistemi i sistemi putnog informiranja,‣ Upravljanje vozilima žurnih službi,‣ Inteligentni sistemi upravljanja brzinama,‣ Sistemi potpore komercijalnim vozilima.Zbog karaktera saobraćajnih udesa sa najtežim posljedicama od posebnog je interesa sistemupravljanja incidentnim situacijama u saobraćaju. Upravljanje incidentnim situacijama je kordiniranskup aktivnosti kojim se pomaže unesrećenima, uklanjaju vozila i normalizira saobraćajni toknakon nastanka saobraćajne nezgode ili druge incidentne situacije (kvar vozila, guma, itd.). Brzikoordiniran odziv policije i drugih žurnih službi (prva pomoć, vatrogasci, itd.) ključni su zahtjevi prinastanku saobraćajnih nezgoda ili drugih incidentnih situacija na saobraćajnicama. Sistemupravljanja incidentnim situacijama (IM) usko je vezan s drugim podsistemima upravljanjasaobraćajem u gradu (Urban Transport and Traffic Management), odnosno drugim podsistemima,kako je to pokazano. Spašavanja stradalih u saobraćajnim nezgodama RSIM (Rescue ServiceIncident Management) predstavlja jednu od traženijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama.Nakon nastanka nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zračnog jastuka ili ručno) i šaljedo RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvrđuje preko globalnih satelitskihpozicijskih/navigacijskih sistema. Sistemi automatskog praćenja i davanja prioriteta omogućujunajbližem vozilu da najkraćom rutom dođe do mjesta nezgode. Proces IM ima četiri sekvencijalnefaze prikazane na slici 5. Detekcija je prostorno vremensko određivanje incidentne situacije,verifikacija je određivanje tipa i lokacije. Sve do pojave GSM i ITS rješenja dominantan način- 33 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________detekcije jesu redovite policijske ophodnje. Saobraćajna policija u pravilu koordinira aktivnosti ikomunikacije do "raščišćavanja" situacije.Slika 5. Osnovne faze IM-aBrze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju negativne posljedice kao što su čekanja, saobraćajnazagušenja i sekundarno izazvane saobraćajne nezgode. Brzi dolazak medicinske pomoćiodlučujući je za spašavanje života teško stradalih. GIS tehnologije i ekspertni sistemi za donošenjeodluka uključeni u ITS omogućuju tačnu detekciju, brz odziv i bolju koordinaciju različitihorganizacija uključenih u IM. Baze podataka s podacima o incidentima mogu biti dostupnekorisnicima tako da se odgovori grafički prikazuju.3.6. SISTEM UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU U SAOBRAĆAJUIz svih do sad navedenih razloga, problemu sigurnosti u saobraćaju danas je neophodno pristupitina sistemski način. Jedan takav pristup za potrebe razvoja sistema upravljanja sigurnošću usaobraćaju predložio je Institut transportnih inženjera (ITE). ITE je definirao model sistemaupravljanja sigurnošću (MSMS – Model Safety Management System) koji je sažeto prikazan naslici 6. U pripremnoj fazi nužno je sistemno identificirati zainteresirane državne uprave i agencije tedruge organizacije koje će participirati u sistemu upravljanja sigurnošću u saobraćaju. Nakon štose definira vodeća organizacija i uspostavi koalicija zainteresiranih i kompetentnih sudionika možese pristupiti razvoju sustava MSMS.U prvoj fazi definira se misija tako da ta izjava u pravilu sadrži:‣ zahtjev za reduciranje učestalosti i posljedica nezgoda što se može ikvantitativno vremenski preciznije odrediti,‣ poticaj na razvoj troškovno djelotvornih strategija i rješenja.Za definiranje i razumijevanje problema sigurnosti u saobraćaju u ITS okruženju neophodno jerazmotriti utjecajne faktore:‣ vozače,‣ cestu s ITS opremom,‣ vozila s ITS opremom,‣ upravljanje sigurnošću kao podsistemom ITS-a,‣ djelovanje medicinskih i drugih službi,‣ regulator.U pronalaženju rješenja i strategija polazi se od prikupljenih podataka o nezgodama te serazmatraju različiti načini (legislativni, tehnološki, tehnički, itd.) poboljšanja sigurnosti. Poželjnioutput iz ove faze je skup učinkovitih i provedenih rješenja koja su generalno prihvatljiva.Implementacijski plan razrađuje specifične ciljeve, mjere i postupke te definira odgovornosti irokove provedbe. U izradi plana koriste se saobraćajni podaci, procjene sigurnosnog rizika,financijski zahtjevi, ljudski resursi, itd. Praćenje implementacije plana obavlja se prekouspostavljenog sistema nadzora uz izvještavanje u definiranim vremenskim intervalima.Evaluacijom se vrednuju dosegnuti rezultati tako da je ključno pitanje: daju li ITS rješenja istrategije željene rezultate?- 34 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Rezultati poboljšanja sigurnosti primjenom ITS rješenja mogu se izraziti pokazateljem smanjenjabroja nezgoda (za isti populacijski-prostorni-vremenski okvir) prema izrazu gdje je:- pokazatelj promjene smanjenja broja nezgoda,- broj nezgoda u prethodnom razdoblju prije uvođenja ITS rješenja,- broj nezgoda nakon uvođenja ITS rješenja.Slika 6. Model sistema upravljanja sigurnošću u saobraćaju3.7. ZAKLJUČAKDosadašnji rezultati primjene inteligentnih transportnih sistema, u mnogim primjerima postojećeprakse u svijetu, neosporno ukazuje na veoma značajne dobitke kod poboljšanja sigurnosti usaobraćaju (10 - 30 %).Saobraćajne nesreće na cestama i drugim saobraćajnicama trebaju se sistemski proučavati takoda se različitim načinima, mjerama i postupcima može djelovati na smanjenje njihova broja injihovih posljedica. U razvijenim zemljama učestalost i posljedice saobraćajnih nezgoda su takveda je to jedan od najjačih pokretača za uvođenje ITS-a.- 35 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4. SISTEM VAGANJA TERETNIH VOZILA U POKRETU - WEIGHT IN MOTION (WIM)SYSTEMAutori: prof. dr. sc. Mirsad Kulović, dipl. ing. saobraćaja/prometamr. sc. Nedžad Haračić, dipl.ing.mašinstva/strojarstvaInternacionalni univerzitet Travnik - Saobraćajni fakultet4.1. UVODSistem vaganja vozila u pokretu (Weight in Motion -WIM system) je projektovan i urađen tako daregistruje osovinsko opterećenje i ukupnu težinu vozila u toku njegovog kretanja preko mjesta nakojem je sistem instalisan. Za razliku od statičkih stanica vaganja WIM sistem omogućava vaganjepri normalnoj brzini vozila i ne zahtijeva zaustavljanje vozila što sistem čini znatno efikasnijim. Usvakodnevnoj upotrebi, izraz „vaganje“ se odnosi na „masu ili težinu nečega“. Vaganje, u principu,jeste mjerenje mase ili težine. Vaganje se može obaviti putem jednostavne i uobičajene vage ilikorištenjem sofisticirane elektronske opreme za vaganje. WIM sistem se definiše kao uređaj ilioprema za mjerenje dinamičke težine osovine vozila u pokretu kako bi se odredila (proračunala)odgovarajuća statička težina osovine vozila. U principu se WIM sistem može podijeliti na dvijeosnovne kategorije: WIM sistem za male brzine kretanja vozila (brzina manja ili jednaka 15 km/h),WIM sistem za velike brzine kretanja vozila (brzina veća od 15 km/h).Dva su osnovna razloga potrebe postajanja gore navedenih WIM sistema, a to su funkcionalnost itačnost. Kada su u pitanju zahtjevi koji se odnose na funkcionalnost oni se ogledaju u mogućnostiprimjene WIM sistema u različitim aplikacijama. Zahtjev tačnosti je baziran na trenutnoj tehničkojnemogućnosti vaganja „brzih sistema“ sa dovoljnom tačnošću, kako bi se dobiveni rezultatiprimijenili za svrhu plaćanja određenih taksi ili naknada. WIM koncept se u principu možeposmatrati sa stanovišta „nauke“ i stanovišta „umjetnosti“. Sa naučnog stanovišta se posmatrazato što napredna tehnologija i naučna istraživanja imaju za cilj dalji razvoj i unapređenje senzoratežine. S druge strane, kada je u pitanju umjetnost, misli se na spretnost postavljanja (lociranja)senzora težine što ima značajan uticaj na performanse WIM sistema. Danas se u praksi koristemnogi senzori težine koji u laboratorijskim uslovima daju prihvatljive i prilično tačne rezultate(nauka). Nažalost, veoma mali broj senzora težine kada se instaliraju na podlogu kolovoza dajurezultate koji su isti ili slični laboratorijskim rezultatima. Ono što je poznato, jeste da svakopomjeranje senzora težina u više ili manje pogodan položaj dovodi do značajnih promjena kojeimaju veoma veliki uticaj na performanse i tačnost WIM sistema (umjetnost).4.2. ZNAČAJ PRIKUPLJANJA PODATAKA O TEŽINI TERETNIH VOZILAPrikupljanje podataka o težini teretnih vozila je vrlo značajno sa više aspekata što uključujepotrebe za pravilnim dimenzionisanjem kolovoza puta, održavanjem puteva, projektovanjemmostova, uspješnim provođenjem zakonske regulative itd. Tri vrste podataka o težini teretnih vozilasu od posebnog značaja i to: ukupna težina vozila, raspodjela ukupne težine po osovinama vozila iekvivalentno standardno opterećenje po osovini za specifičnu vrstu vozila. Pravilnikom odimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila....... (Službeni glasnik BiH broj 23/07od 02.04.2007. godine) određena su dopuštena osovinska opterećenja vozila. Primjer ovihdopuštenih osovinskih opterećenja prikazan je na slici 1.- 36 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________10t 11,5t 10tSlika 1. Dozvoljena osovinska opterećenjaKontrola ukupne mase vozila i osovinskih opterećenja u Bosni i Hercegovini vrši se vaganjem naodabranim lokacijama magistralnih puteva. Navedena vaganja su statička, odnosno za vrijemevaganja vozilo je u zaustavljeno. Na slici 2. prikazan je primjer statičkog vaganja na magistralnomputu M-5, dionica Vitez-Travnik, a na slici 3. prkazan je primjer posljedica prekomjernogopterećenja vozila.Slika 2. Primjer statičkog vaganja na dionici magistralnog puta M-5 (Foto: M. Kulović)Slika 3. Stanje kolovoza na magistralnom putu M-5, dionica Vitez-Travnik (Foto: M. Kulović)- 37 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4.3. KOMPONENTE WIM SISTEMAWIM sistemi kako za velike, tako i za male brzine kretanja uglavnom se sastoje od sljedećihkomponenti (slika 4.):• senzor težine,• identifikacioni senzor i/ili senzor za klasifikaciju vozila,• procesor i baza podataka,• korisnička komunikacijska jedinica.4.3.1. Senzor težineSenzor težine je najosnovnija i najvažnija komponenta WIM sistema. Senzor težine može bitipozicioniran na ili u strukturu kolovoza, odnosno puta. U zavisnosti od načina pozicioniranja,postoje tri kategorije senzora težine:• privremeni,• polutrajni (polupermanentni),• trajni.Privremeni senzori težine su obično postavljeni i fiksirani na površinu kolovoza, te se oni kao takvimogu potpuno ukloniti, transportovati ili re-instalirati na drugu lokaciju. Polutrajni senzori težine suveoma slični privremenim, s tim što se samo jedna komponenta senzora može ukloniti i reinstalirati.Obično je kućište dio koji je trajno fiksiran za kolovoz, dok se mjerni pretvarač(transduktor) i procesor mogu dislocirati na druge lokacije. Trajni senzori težine su dizajnirani nanačin da budu trajno instalirani (na površini ili u strukturu kolovoza), te se ni u kojem slučaju nemogu ukloniti, a da pri tom ne dođe do oštećenja istog.Slika 4. Komponente WIM sistema- 38 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4.3.2. Identifikacioni senzor i/ili senzor za klasifikaciju vozilaKada je u pitanju određivanje osovinskih opterećenja, većina WIM sistema nudi mogućnostklasificiranja i/ili identificiranja vozila kod koga se ispituje opterećenje osovina. Navedenoklasificiranje se vrši pomoću različitih tipova senzora za detekciju vozila koji su uglavnom smješteninasuprot ili u okolici senzora težine. Tipični senzori za detekciju vozila su:• okrugli,• piezo-električni kablovi,• pedala prekidači,• valjkasti.Identifikacija vozila se obično daje u formi slike ili video isječka. U specijalizovanom kućištu senalazi kamera koja je instalirana na samom kolovozu, te je dizajnirana na način da identifikujeregistarski broj vozila, kao i ostale jedinstvene karakteristike vozila. Procesorska jedinica sa bazompodataka obično se nalazi sa strane kolovoza. U zavisnosti od raspoloživog WIM sistema, ovajedinica može biti učvršćena na fiksirani dio pored kolovoza ili može biti smještena u zaštićeniormar. Procesor je povezan sa senzorom težine vozila, kao i sa senzorom za identifikaciju iklasifikaciju vozila, te se u procesoru vrši primanje i analiziranje dolazećih signala od vozila koja sevagaju u pokretu. Procesorska jedinica sa bazom podataka također se može koristiti kaokorisnička komunikacijska jedinica koja direktno prikazuje dobivene rezultate.Korisnički interfejs sa procesorskom jedinicom i bazom podataka, ostvaruje komunikacijsku vezuna sljedeći način:• specijalno dizajniranom jedinicom koja ostvaruje direktan link sa procesorskom jedinicom ibazom podataka,• ličnim računarom koji ostvaruje direktan link sa procesorskom jedinicom i bazom podataka,• modemom i daljinskom vezom na procesorsku jedinicu i bazu podataka.Slika 5. Primjer instalisanog WIM sistema- 39 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Opis trenutnogvozilaSlika vozilaDatum i vrijemeUkupna težinaBrzinaPrikaz zadnja3 vozilaKlasifikacijavozilaPrikaz (odabir)osovinaOsovinskorastojanjeNapomenaOpterećenjeosovinaSlika 6. Prikaz display-a WIM sistema4.4. FAKTORI KOJI UTIČU NA RAD WIM SISTEMAPostoje mnogobrojni faktori koju utiču na sposobnost WIM sistema da se pouzdano i tačno odreditežina opterećenja osovina vozila dok je vozilo u pokretu. Neki od ovih faktora su nezavisni inerazdvojivi od izabranog WIM sistema, naročito komponenta senzora težine. Najznačajniji faktorisu:• karakteristike mjesta lociranja WIM sistema,• automobilske karakteristike,• ekološke karakteristike.Osnovni cilj izbora lokacije WIM sistema, automobilskih i ekoloških karakteristika jeste da seobezbjedi efekat prolaska vozila u pokretu „preko“ senzora težine ali bez vertikalnog ubrzavanja.Drugim riječima, iako se vozilo kreće horizontalno, njegova težina (mjereno vertikalno) nema nekiznačajan uticaj.Jedan od najznačajnijih faktora koji utiče na performanse WIM sistema jeste izbor mjesta lociranjaWIM sistema. Izbor mjesta lociranja može biti podijeljen u dvije oblasti:• položaj za instalaciju WIM sistema,• prilaz (pristup) mjestu instaliranja WIM sistema.Kada su u pitanju WIM sistemi (manja brzina kretanja vozila), zahtjevi koji se odnose na položaj zainstalaciju sistema su striktno definisani od strane isporučioca i prodavača navedene opreme. Štose tiče WIM sistema za velike brzine kretanja vozila, prilaz položaju za instalaciju sistema jeuglavnom veoma kritičan. Obično na udaljenosti od oko 100 metara od WIM sistema, kolovoz morabiti gladak, ravan, bez nekih zapreka koje bi dovele do ubrzanja ili usporenja vozila na toj dionici, tebez nekih značajnijih nedostataka i sl.- 40 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Ono što je naročito značajno za oba WIM sistema jeste da se sljedeći parametri moraju držati naminimumu:• longitudinalni (dužinski) profil,• poprečni profil,• krivine,• raskrsnice pod nagibom,• površinsko slijeganje podloge,• površinsko stanje podloge (pukotine, ulegnuće, razna oštećenja kolovoza).Brzina vozila, ubrzanje, usporavanje, kvalitet i stanje pneumatika, aerodinamički efekti itd, sve suovo faktori koji imaju određen uticaj na performanse WIM sistema. U svakom slučaju automobilskekarakteristike su međusobno povezane sa karakteristikama mjesta lociranja i pristupa WIMsistemu, a sve s ciljem minimiziranja negativnih efakata. Npr. faktor ubrzavanje može imatiznačajan efekat na performanse WIM sistema ukoliko nije kontroliran.Najznačajniji ekološki faktori koji imaju određen uticaj na preformanse WIM sistema su:temperatura zraka, temperatura podloge kolovoza, vjetar i led. Cilj je dakle da se ovaj sisteminstalira na što je moguće pogodnije mjesto kako bi se minimizirali ovi negativni efekti djelovanja.4.5. KALIBRACIJA I EVALUACIJA WIM SISTEMASenzor težine proizvodi signal čija vrijednost zavisi od trenutne težine vozila koje je u pokretu.Kalibracija je postupak podešavanja izlaza senzora težine, s ciljem mjerenja statičke mase.Kalibracija se u suštini sastoji od dvije komponente:• kalibracija senzora težine,• kalibracija lokacije.Kalibracija senzora težine se prvobitno određuje od strane isporučioca i prodavača WIM sistema uodgovarajućoj akreditovanoj laboratoriji. Kalibracija lokacije se izvodi od strane ovlaštenoginstalatera na samom mjestu gdje će biti postavljen WIM sistem. Početna kalibracija, kao i svakasljedeća re-kalibracija je obično predložena od strane isporučioca i prodavača. Budući da jeproces kalibracije izuzetno složen postupak, mnogi autori su istraživali prednosti i mane kada je upitanju balast kalibracije lokacije (Koniditsiotis 1990., Dahlin 1990., Davies and Sommerville 1988.,Papagiannakis and Senn 1995).Neki od testova su:• automobilski test i simulacioni modeli,• poređenje između hrapavosti podloge i greške mjerenja WIM sistema,• poređenje između statičkih i dinamičkih težina testnih vozila.Postoji nekoliko naučnih radova kada je u pitanju frekvencija izvođenja kalibracija. Tako npr.Dalgleish (1992) predlaže šestomjesečni re-kalibracioni period. Nedavno je od strane Dahlin-a iPapagiannakis-a predložena mogućnost automatske kalibracije itd. Evaluacija WIM sistemapredstavlja proces kvantificiranja njegovih performansi (pogodnost za datu svrhu i uslove). Tipičnikriteriji koji se koriste kako u početnoj, tako i u daljnoj evaluaciji, kao i pogodnosti za specifičneaplikacije WIM sistema su:• instalacioni zahtjevi – lokacija, vrsta vozila koje će biti vagano, brzina vozila, trajanje instalacije,• jednostavnost korištenja – zahtjevi za energijom, automatizacija, trajnost, polu-trajnost iliprivremenost, upadljivost, komunikacijske sposobnosti, obuka, priručnik za korištenje,• aplikacija - potreba, mreža ili nivo projekta, mala ili velika brzina,• kvalitet podataka – pohranjivanje i vračanje podataka, zahtjevi izlaznih podataka i specifičniaplikacijski izvještaji,• kalibracija – početna i kalibracija nakon nekog perioda,• tačnost – zahtijevana tačnost aplikacijskih podataka,• vijek trajanja – početni i kasniji troškovi, trajnost, pouzdanost, sposobnost održavanja ipopravke.- 41 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Treba naglasiti da u većini aplikacija gore navedeni kriteriji nisu u potpunosti definisani, alimeđusobna zavisnost između kriterija u nekim slučajevima je svakako neizbježna. Npr.prilagodljivost, jednostavnost i brzina instaliranja prenosivog WIM sistema treba biti u ravnoteži sanjegovom relativnom tačnošću, upoređujući ga sa trajnim WIM sistemima (Koniditsiotis 1990.).Slično kao i kod većine komponenata nekog savremenog sistema, tako i WIM sistem ima nekiočekivani vijek trajanja koji naravno zavisi od vijeka trajanja svake od komponenti sistema.Ispitivanja su pokazala da je nažalost najvažniji dio WIM sistema tj. senzor težine, ujedno i dio kojise najlakše ošteti i pokvari. Kada je u pitanju senzor težine, postoje rezultati različitih testova kojigovore o vijeku trajanja kao i o dugoročnosti korištenja različitih senzora težine. Iskustvaisporučioca i prodavača senzora težine govore da se vijek trajanja ovih senzora kreće od 3 – 12godina. Nema sumnje u postojanja određenog stepena netačnosti kada je riječ o bilo kojoj opremiili sistemu koji je ostavljen na kolovozu bez potrebnog održavanja. U suštini, znači da se prilikomprocjene očekivanog vremena trajanja WIM sistema, mora uzeti u obzir i vijek trajanja senzoratežine.Tačnost WIM sistema je stepen slaganja ili podudaranja rezultata između izvaganog predmeta iprihvaćene poznate vrijednosti tog predmeta. Predmet se u ovom slučaju odnosi na pojedinačnutežinu osovina vozila (IAM), kao i grupnu težinu osovina vozila (GAM).U principu postoje tri vrste grešaka koje imaju veći ili manji uticaj na tačnost WIM sistema:• stvarna greška, odnosi se na grešku određivanja težine vozila (npr. greška pri statičkomvaganju),• sistemska greška, odnosi se na inicijalne greške ili greške nastale prilikom kalibracije,• slučajne greške, odnose se na greške WIM sistema i greške automobilskih karakteristika.Sistemska greška je kvalificirana kao srednja vrijednost ili prosjek, dok se slučajna greška odnosina standardnu devijaciju.WIM sistem se vrlo jednostavno kalibrira na način da se jedno vozilo mjeri (vaga) više puta. Ovopredstavlja fino podešavanje srednje vrijednosti ili svođenje sistemske greške na nulu. Ciljkalibracije WIM sistema jeste da se dobije jedan prihvatljivi nivo tačnosti za različita vozila, različitetežine i uslove težina. To je zapravo kontrola ili minimiziranje slučajne greške.Većina izlaznih podataka WIM sistema su opažanja individualnih kretanja vozila ili događaja u vezis tim, uključujući sljedeće:• informacije o mjestu ili lokaciji (kolovoz, broj traka, pravac kretanja),• broj izbrojanih vozila,• vrijeme i datum prolaza vozila,• identifikacija vozila,• brzina vozila,• raspoređenost osovina vozila, rastojanje točkova i dužina,Obrada izlaznih podataka u cilj dobivanja određenog izvještaja uglavnom treba da služi tzv.primarnim korisnicima.4.6. BUDUĆI RAZVOJ WIM SISTEMASvi proizvođači WIM sistema u svojoj strategiji moraju imati na umu istraživački i razvojni programnjihovih sistema, ne samo u oblasti razvoja novih proizvoda nego i u poboljšanju njihovihpostojećih WIM sistema. Neke od oblasti o kojima treba povesti računa su:• faktori temperaturnih varijacija,• poboljšanje procesa kalibracije WIM sistema,• razvoj boljih sistema detekcije vozila, kao što su signalni procesori, razvoj novijih video sistemaza raspoznavanje, razvoj tzv. „smart ili pametnih“ kartica,• poboljšanje procesorske jedinice sa bazom podataka,• razvoj novih „tačnijih“ senzora težine.- 42 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dakle kada su u pitanju WIM sistemi uvijek se mora razmišljati o određenim poboljšanjima.Tačnost, trajnost, pogodnost održavanja, jednostavnost instalacije, prenosivost, su faktori o kojimauvijek treba voditi računa i procjenjivati ih. Naravno, jedna od značajnijih oblasti jeste poboljšanjetačnosti senzora težine. Postoji veliki broj različitih pristupa koji su usvojeni kada su u pitanjusenzori težine:• modifikacija i poboljšanje postojeće tehnologije razvoja senzora težine,• razvoj nove tehnologije izrade senzora težine,• potpun i sveobuhvatan pristup kada je u pitanju instaliranje na određenoj lokaciji.Ono je što je očigledno kada su u pitanju senzori težine jesu obećavajući laboratorijski rezultati, aliistovremeno u stvarnim uslovima dolazi do značajnih odstupanja od laboratorijskih rezultata.4.7. ZAKLJUČCI I PREPORUKEPrikupljanje podataka o težini teretnih vozila je vrlo značajno sa više aspekata što uključujepotrebe za pravilnim dimenzionisanjem kolovoza puta, održavanje puteva, projektovanje mostova,uspješno provođenje zakonske regulative itd. Kontrola ukupne mase vozila i osovinskihopterećenja u Bosni i Hercegovini vrši se vaganjem na odabranim lokacijama magistralnih puteva.Navedena vaganja su statička, odnosno za vrijeme vaganja vozilo je u zaustavljeno. U ciljupovećanja efikasnosti kontrole težine teretnih vozila preporučuje se primjena sistema vaganjavozila u pokretu (Weight in Motion –WIM). U cilju što efikasnije primjene WIM sistema, kaopreporuke se mogu navesti:a) Hardware: razvoj i proizvodnja jeftinijih senzora težine i razvoj visoko tačnih senzora težine zavelike brzine kretanja,b) Upotreba: kvantificiranje i standardizovanje lokacijskih karakteristika WIM sistema,uspostavljanje standardne metodologije za evaluaciju, obuhvatajući zajednički jezik za opisperformansi WIM sistema, uspostavljanje standardnih specifikacija (ugovora) sa isporučiocemopreme, što uključuje instaliranje, kalibraciju i održavanje WIM sistema,c) Podaci: uspostavljanje jednoobraznih/standardnih formata za izlazne podatke WIM sistema,d) Primjena: promocija postojećih tehnologija WIM sistema i njegovih aplikacija, kvantificiranjezahtijevanog nivoa tačnosti WIM sistema za različite aplikacije, uspostavljanje standardnihWIM izvještaja za specifične korisnike, širenje informacije o WIM sistemu kroz simpozije iworhshop-ove (radionice).4.8. LITERATURA1. Traffic Monitoring Guide, USA Department of Transportation, Federal HighwazAdministration2. M. Kulović, Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Internacionalni univerzitet Travnik, 2011- 43 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________5. SIGURNOSNI ASPEKT VIZUELNE PERCEPCIJE U CESTOVNOM SAOBRAĆAJUAutor: mr.sci. Nihad Halilović, dipl. ing. saobraćaja/prometaOpćina Zenica5.1. UVODSigurnosni zahtjevi, kao opći problem, moraju se naučno osvijetliti sa više aspekata, jer odvijanjecestovnog saobraćaja obiluje različitim rizicima. Ishod rizika su brojni oblici ugrožavanja sigurnosti,sa posljedicama koje su evidentne. Kako je osnovni smisao prevencije da preduprijedi posljedicukoja je očekivana, može se reći da svaka mjera sigurnosne zaštite cestovnog saobraćaja imapreventivni smisao. Učinak većeg broja mjera zaštite nije, ipak, jednostavni zbir vrijednostipojedinih mjera. Upravo ta okolnost daje jasno i prihvatljivo obrazloženje potrebe da se preventivnoosiguranje organiziranosti obavljanja saobraćaja promatra kao uređeni skup mjera. Da bi sepostigla uređenost skupa neophodne su kontrole ili provjere same mjere, kao i njenesvrsishodnosti u sistemu prevencije. Pažnju zaslužuje svaka mjera sigurnosne zaštite odvijanjacestovnog saobraćaja i to u fazi pripreme, u realizaciji i sa stanovišta vrednovanja efekata kojipostiže primijenjena mjera.Prevencija npr. saobraćajnih nezgoda se rukovodi jedinstvenim principima. Prema savremenomshvatanju ostvarivanje prevencije je u sferi menadžmenta sigurnosti cestovnog saobraćaja.Menadžment uključuje prikladno ocjenjivanje efekta, koji postiže primjena instrumenata isprovođenje procedura prevencije. Pritom se utvrđuje egzaktna vrijednost inženjerskog zahvata,jer takva mjera mora da ispolji efekat u ograničenom vremenu.Zbog prethodno rečenog u ovom dijelu treba istači ključni značaj i obraditi pojam strategije, kaojednog od najvažnijih preduvjeta za efikasno vođenje i upravljanje sigurnosti cestovnogsaobraćaja. U tom cilju neophodno je poznavati osnovne elemente primjene strategije, principe isastavne elemente strategije kao i vrste i oblasti primjene. Za uspješno vođenje i upravljanjesigurnosti cestovnog saobraćaja neophodno je definirati strategiju na različitim nivoima, a posebnoje potrebno definirati parcijalne strategije prema različitim izvorima opasnosti - rizicima usaobraćaju zbog kojih nastaje najveći broj posljedica i saobraćajnih nezgoda. Sigurnost ljudi iimovine u saobraćaju ulazi u fond univerzalnih vrijednosti ne samo na nacionalnom, nego imeđunarodnom nivou. To je višekriterijski i odgovoran zadatak za svaku državu. Društvo jeobavezno da oblikuje sigurnost, odnosno da stvori uvjete, organizira i osposobi društvenestrukture, oblikuje mehanizme i mjere, kvalificira i kvantificira odgovornost institucija i pojedinaca,izvrši izbor modaliteta koji mogu motivirati pojedinca na ispravna ponašanja i da prevencijuuspješno locira na realna zbivanja u saobraćaju.U skladu s temom ovog rada, jedna od najbitnijih značajki cestovnog saobraćaja je velikazastupljenost radnji stalnog i kontinuiranog percipiranja (lat. opažanje, primanje utisaka, čulninadražaji). Vizuelna percepcija u saobraćaju općenito prisutna je u kontinuitetu. Ona je osnovvećine aktivnosti u saobraćaju, ali i u oblastima koje čine saobraćajno okruženje i praktično značibrzinu i kvalitet registriranja draži u spoljnoj sredini, što direktno određuje adekvatnost reakcije ivrijednost tzv. “specijalnog faktora” kojim se mjeri sposobnost snalaženja u prostornim odnosimaopćenito. Nije potrebno posebno isticati da saobraćaj obiluje raznim pojavama/obilježjima.Povezanost između pojava u saobraćaju uvijek postoji i manifestira se tako što porast jedne pojaveprati porast druge i obrnuto, odnosno ako pri porastu jedne pojave druga slabi i obrnuto. Najjačaveza između pojava je funkcionalna veza, a labavije veze su korelacijske ili stohastičke.Najjednostavniji oblik veze među pojavama u saobraćaju je linearna veza.Veoma je značajno istaći da postoji izražena povezanost između vizuelne percepcije i vremena,koje je potrebno za izvršenje određene radnje ili zadatka općenito, ali i u saobraćaju (slika 2). Uz toide i kompatibilan pojam “ukupno vrijeme u saobraćaju” u smislu grupnih radnji ili zadataka usaobraćaju koji je veoma kompleksan i sadržajan pa ga objektivno ne možemo razmatrati ielaborirati u ovom radu.- 44 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________S druge strane, kada se govori o sigurnosti saobraćaja, bez obzira na kontekst, uvijek se na umuimaju prvenstveno saobraćajno – tehnički uvjeti odvijanja saobraćaja, sa eksploatacionotehničkomi kontrolnom komponentom saobraćaja i to je uvijek jedna cjelina sa dva interakcijskisnažno povezana segmenta te cjeline.S namjerom detaljnije analize segmenata ove cjeline i tehnološkog, odnosno smisaonogupotpunjavanja teme ovog rada razmatrati će se ih zasebno, kao podaspekti:‣ saobraćajni i‣ tehnički.Svaki od ovih podaspekata ima svoje specifičnosti koje će biti detaljnije elaborirane u nastavku.5.2. SAOBRAĆAJNIRazmatranje ove problematike ima za cilj da ustanovi osnovne principe, mogućnosti i poteškoćepri ocjenjivanju i mjerenju radnog (mentalnog) opterećenja čovjeka-operatera. Kao dobar primjermože se uzeti stepen opterećenja vozača automobila u toku vožnje. Stepen opterećenja vozačaizazvan različitim brzinama vožnje jasno pokazuje slika 1. koja je dobivena mjerenjem opterećenjavozača po osnovu:‣ pokretanja očiju i‣ usmjeravanja pogleda.Očigledno je da povećanje brzine vožnje zahtijeva takvo pokretanje očiju da se smanjuje zonapromatranja i pažnje u vozačevom vidnom polju. S obzirom da je vizuelno percipiranje stalnizadatak vozača automobila u toku vožnje, u tom smislu, treba istaći i varijabilitet zone percipiranjau zavisnosti od faktora “vrijeme”. Naime, veća brzina smanjuje raspoloživo vrijeme vozaču zapercipiranje konkretnih detalja na kolniku ceste i u njenom bližem i daljem okruženju i obrnuto. Topraktično znači da factor “vrijeme” presudno utiče na sigurnosne principe vožnje, operativnemogućnosti vozača i na njegovo mentalno opterećenje u nizu konkretnih saobraćajnih situacija.Dakle, vrijeme je ograničavajući faktor vizuelne percepcije u cestovnom saobraćaju.- 45 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Slika 1. Smanjenje zone vizuelnog opažanja u zavisnosti o brzini vožnje [2]- 46 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________5.3. TEHNIČKISTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15U skladu s osnovnim ciljem ovog rada ovaj podaspekt promatrati će se kroz propisani postupaktehničkog pregleda vozila na stanici za tehnički pregled vozila. Namjera je da se u dva specifičnaslučaja, koji su u različitim segmentima cestovnog saobraćaja i koji su izuzetno važni za sigurnostcestovnog saobraćaja, prezentira veliki praktični uticaj vizuelne percepcije na sigurnostcestovnog saobraćaja.Načelni uvjet: Motorno vozilo koje se namjerava koristiti u saobraćaju mora biti tehnički ispravno,registrirano i opremljeno na propisan način. Ovaj uvjet je sadržan u svim važećim propisima izoblasti saobraćaja.Cestovna vozila su složeni tehnički sistemi. Tehnički sistemi općenito predstavljaju integriranucjelinu pri čemu integracija podrazumijeva međusobnu povezanost i uvjetovanost elemenata ucjelini na bazi postavljene funkcije kriterija i relacija između elemenata i njihovih karakteristika.Ovo, dalje, znači da za funkcioniranje sistema nije dovoljna samo kvaliteta elemenata u cjelini,nego i potpuna određenost relacija između njih. Ispravnost sistema je tehničko stanje sistema prikojem on odgovara svim zahtjevima ispravnosti propisanim normativno-tehničkomdokumentacijom. Zbog ovih činjenica vrši se propisana kontrola tehničkog stanja vozila. Takontrola, u osnovi, ima obilježje tehničke dijagnostike.Tehnička dijagnostika predstavlja u osnovi proces ispitivanja objekta dijagnosticiranja, proučavanjerezultata ispitivanja i donošenje zaključka o stanju objekta dijagnosticiranja.Tehnička dijagnostika podrazumijeva poznavanje teorije i metoda organizacije procesadijagnosticiranja proizvodnih i drugih sistema, a također i principe funkcioniranja i izgradnjusredstava za dijagnozu. Ispunjenjem prethodnih uvjeta tehnička dijagnostika se može primijeniti uviše slučajeva određivanja stanja tehničkih sistema-objekata:1. Određivanje stanja u trenutku promatranja je dijagnostika: definiranje i izbor dijagnostičkihparametara, izbor i razrada metoda dijagnosticiranja, izbor dijagnostičkih sredstava i ocjenadijagnostičkih parametara.2. Predviđanje stanja u kome će se naći tehnički sistem u nekom trenutku budućeg vremena,su zadaci prognoze ili prognostika:‣ određivanje trenutka prve provjere tehničkog stanja,‣ određivanje granične vrijednosti parametara tehničkog stanja, određivanje održavanja.Optimizacija postupaka tehničke dijagnostike definira se strategijom procesa iznalaženja stanjakomponenata tehničkog sistema-vozila i prema namjeni vozila procjenjuje se dinamika i stepenaktivnog opterećenja i raspodjela tog opterećenja među komponentama sklopova vozila. Onazahtijeva balansiranje između dugoročnih ciljeva (općenito; što duži vijek korištenja vozila) ikratkoročnih ograničenja (konkretan transportni zadatak; namjena vozila) prouzrokovanommogućnostima prikupljanja potrebnih podataka i informacija o stanju i nepreciznošću raspoloživihpodataka rada sastavnih komponenata vozila.Kontrola tehničkog stanja vozila se obavlja vizuelnim pregledom /opažanjem; percepcijom)segmenata, sklopova i komponenata vozila u ograničenim uvjetima, pod ograničenimmogućnostima i u ograničenom intervalu vremena. Vizuelna kontrola je metoda koja se najčešćekoristi u procesu dijagnostike sistema i opreme uopće, a iz razloga što ima najširu primjenu ismatra se pouzdanom. Kod kontrole tehničke ispravnosti vozila na stanicama za tehnički pregledvozila metoda ima široku primjenu. Stručnjaci koji vrše vizuelne preglede općenito moraju biti dobripoznavaoci sistema, uređaja, opreme i sl., kao i sa dobrom teorijskom i praktičnom osnovom, uzvisok nivo sposobnosti procjene.Vizuelna kontrola se može vršiti kako tokom rada sistema, uređaja ili opreme (spoljašnji pregled)tako i kod zaustavljanja-prestanak rada sistema (unutarnji i spoljašnji pregled).U toku rada, vizuelnom metodom se kontroliraju spoljašnje manifestacije i to:‣ stanje vanjskih elemenata (svih spojeva, izolacije, stepen korozije, razna curenja na spojevima,promjena oblika, dimenzija, boje, oštećenosti, itd),- 47 -

STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________‣ stanje rotirajućih elemenata i opreme (deformacije, oštećenja, razna curenja, itd),‣ stanje ostalih uređaja, elemenata i opreme itd.U mirovanju, se pored spoljašnjih vrše i unutarnji pregledi. Ova metoda osigurava uočavanjenajvećeg broja defekata i promjena stanja.Vizuelna kontrola u osnovi predstavlja najvažniju metodu tehničke dijagnostike imajući u vidu da jeljudsko oko najpouzdaniji i najvažniji instrument za dijagnostiku.Ljudsko oko osjeća i razlikuje npr. svjetlost po boji, sjaju i intenzitetu i ovi faktori su informacionisadržaj svake vizuelne kontrole.Dakle, ljudi općenito, a u našem slučaju kontrolori tehničke ispravnosti vozila, nisu samoracionalna bića koja svoje reakcije, ponašanja i aktivnosti zasnivaju samo na opažanjima,mišljenjima i zaključivanjima. Sve što čovjek opaža, on to i emocionalno, odnosno lično doživljava ina to emocionalno reagira. Stvarnost – pojave, predmete, zbivanja i druge ljude i njihove postupke,čovjek opaža, doživljava i na to reagira svim čulima i različitim fiziološkim, endokrinološkim,imunološkim, duhovnim i emocionalnim reakcijama. Sve što čovjek opaža ima refleksije (uticaje)na emocionalne, neurološke, endokrinološke, imunološke i duhovne doživljaje i reakcije.U konkretnom slučaju, nesporno je da kontrolor tehničkog stanja vozila vrši procjenu tog stanja naosnovu vizuelnog dojma i karakteristika određenih parametara, koje na kraju pregleda pretoči ukonačnu odluku.Na slici 2. dat je grafički prikaz odnosa broja elemenata-objekata percepcije i vremena. Premaovom grafikonu čovjek-operater optimalno percipira do 20 elemenata-objekata percepcije. Nekasrednja vrijednost je 30 - 50, a maksimalni broj elemenata-objekata percepcije je 80.Ključna pojedinost je to da je optimalni interval vremena za percipiranje od 300 - 500 sekundi,odnosno 5 - 8 minuta.Ako vrijednosti faktora: (1) broj elemenata-objekata percepcije i (2) ukupno vrijeme uporedimo savrijednostima tih parametara na stanici za tehnički pregled vozila, to izgleda ovako:‣ 123 podsistema, sklopa i elemenata je obavezno provjeriti /percipirati; opaziti/,‣ 15 - 30 minuta je uobičajeno vrijeme trajanja tehničkog pregleda vozila i plus pratećenedefinirano vrijeme procjene stanja svakog pojedinačnog percipiranog elementa vozila, kojese najčešće pretače u administrativni dio tehničkog pregleda vozila.Slika 2. Linija regresije vizuelne percepcije(ukupno vrijeme izvršenja zadataka i broj elemenata-radnji percepcije) [1]- 48 -

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________5.4. ZAKLJUČAKSTATISTIČKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIČKIM PREGLEDIMA UPRVOM POLUGODIŠTU 2011. GODINE I STRUČNE TEMEStručni bilten broj 15U oba podaspekta (saobraćajni i tehnički) prisutne su objektivne i subjektivne teškoće u praktičnomprovođenju vizuelne percepcije u cestovnom saobraćaju. To znači da je mentalno opterećenječovjeka-operatera izraženo i manifestira se kroz stalni varijabilitet uticajnih faktora: (1) brojelemenata ili objekata opažanja, odnosno radnji i zadataka za izvršenje i (2) ukupnog raspoloživogvremena percipiranja. U saobraćajnom smislu je npr. neprihvatljivo da se vozilo kreće tako malombrzinom koja bi vozaču omogućila potpunu percepciju važnih elemenata i objekata bez povećanogopterećenja, niti je u tehničkom smislu prihvatljivo da tehnički pregled jednog vozila traje satima,kako bi kontrolor mogao bez povećanog opterećenja i uz veću pažnju percipirati i procijenititehničko stanje svakog od propisanog broja elemenata vozila. Pored dominantnih faktora koji pratevizuelnu percepciju u saobraćaju i koji opterećuju mentalno stanje čovjeka-operatera, značajan je itzv. “rezervni mentalni kapacitet” svakog čovjeka pojedinačno.Literatura:[1] VII SIMPOZIJUM SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM “Prevencija saobraćajnih nezgoda naputevima 2004”, Zbornik radova, Novi Sad, 2004.[2] Časopis “SUVREMENI PROMET” broj 1/81, IPZ, Zagreb, 1981.[3] Stručni vodič za voditelja stanice za tehnički pregled vozila, IPI, Zenica, 2007.- 49 -