zbornik radova - Osvit

i promociji našega modela profesionalne rehabilitacije. Dakako, da nam je osobita čast što je Vlada Republike Hrvatske načelu s predsjednicom gospođom Jadrankom Kosor, preuzela pokroviteljstvo nad našim stručnim skupom.Želimo da izmjena iskustava modela provođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, zemalja EU i RepublikeHrvatske, pridonese iznalaženju najboljih rješenja za poboljšanje statusa osoba s invaliditetom i njihove uspješne integracijeu društvo, a sutra, u zajedničkoj Europskoj uniji.Strategija promicanja profesionalnerehabilitacije i zapošljavanja osoba sinvaliditetom u Republici HrvatskojSTJEPAN ADANIĆPredsjednik Organizacijskog odboramr. sc. Ante Vučićdržavni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiHrvatskaIshodišta profesionalne rehabilitacije izapošljavanja osoba s invaliditetomZačeci profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sinvaliditetom na ovim prostorima sežu u daleku 1946. godinukada je u Zagrebu osnovano „Privredno poduzeće osobaratnih vojnih invalida“. Pravni sljednik tog poduzeća je zaštitnaradionica „Ivančica“. Ono je osnovano s ciljem provođenjaosposobljavanja i zapošljavanja ratnih vojnih invalida II.svjetskog rata. 1947. godine Savez gluhih osniva u Zagrebu„Privredno poduzeće DES“, primarno za zapošljavanje osobaoštećena sluha. Do 1958. godine osnovano je još 15 zaštitnihradionica pod istim imenom. 1960. godine osnivajuse zaštitne radionice „Osvit“ i „ZIRI“ za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje invalida rada i osoba s faktorimaotežane zapošljivosti. Područje profesionalne rehabilitacijei zapošljavanja osoba s invaliditetom prvi put je zakonomregulirano 1977. godine kad je donesen Zakon o organizacijamaudruženog rada za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeinvalida (NN 29/77). Do donošenja navedenogZakona aktivnosti na ovom području bile su regulirane putempravilnika koji su bili vezani uz Zakon o mirovinskom i invalidskomosiguranju.Najznačajniji pomak uređivanja ovog područja djelovanja nasadržajnoj i pravnoj razini učinjen je 2002. godine donošenjemZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjuosoba s invaliditetom (NN 143/02 i 33/05) i 2003. godinedonošenjem Uredbe o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Uredba– NN 116/03, 48/04 i 68/08).U svrhu unapređenja skrbi o osobama s invaliditetom donesenaje Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom (NN 8/08, 20/08, 96/09 i44/10).U 2009. godini izvršene su promjene u Statutu Fonda i navedenojOdluci, u cilju povećanja efikasnosti rada Fonda iusklađivanja politike dodjele poticaja za zapošljavanje osobas invaliditetom s posljedicama gospodarske krize.Profesionalna rehabilitacijai zapošljavanje danasPoznato je da je profesionalna rehabilitacija sastavni dioprocesa rehabilitacije osoba s invaliditetom koja ima za ciljomogućiti osobama s invaliditetom što je moguće potpunijuradnu i socijalnu integraciju u društvo. Svrha profesionalnerehabilitacije je omogućiti osobi s invaliditetom da osigura izadrži odgovarajuće zaposlenje i napreduje u tom zaposlenjute da tako potpomogne integraciju i reintegraciju takveosobe u društvo. Sastoji se od tri sukcesivne komponente:1. profesionalno usmjeravanje: skup različitih aktivnostikoje pojedincu omogućavaju identificiranje vlastitih mogućnosti,kompetencija i interesa u različitoj životnojdobi. Uključuje postupke profesionalnog informiranja isavjetovanja, uz provjeru psihofizičkog odnosno zdravstvenogstatusa korisnika, a provodi ga Hrvatski zavodza zapošljavanje.2. osposobljavanje za produktivni rad odnosi se na profesionalnoi radno osposobljavanje. Profesionalno osposoblja-6 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 7

STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju isebnim uvjetima kod poslodavca ili u zaštitnoj radionicisionalne rehabilitacije u Republici Austriji i Republiciranja učenika Hrvatski zavod za zapošljavanje je izdao prekoprograme za održavanje i usavršavanje radnih i radno-so-može se osigurati rad u radnom centru.Hrvatskoj,52.260 primjeraka brošura i 8.755 letaka namijenjenih uče-cijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja.U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje se u rješavanju problemazapošljavanja osoba s invaliditetom naglasak stavljana individualni pristup nezaposlenoj osobi koju profesionalnoinformira i savjetuje savjetnik za posredovanje pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom, posebno educiran u tom području.U svim područnim službama Zavoda rade savjetniciza posredovanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom teoni u suradnji sa savjetnicima za profesionalno usmjeravanjeobavljaju procjenu radne sposobnosti nezaposlene osobe sinvaliditetom koja uključuje i psihološko-medicinsku obradu.Svrha procjene preostalih radnih sposobnosti je upućivanjeu adekvatne oblike profesionalne rehabilitacije. Također, nezaposlenimosobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanjei u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenims obzirom na vrstu invalidnosti, čija je svrha poticanjeaktivnog pristupa traženju posla, te ostvarivanje socijalne ipsihološke potpore. Navedeni oblici rada prilagođeni su potrebamai mogućnostima osoba s invaliditetom.Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjuosoba s invaliditetom (NN 143/02) Hrvatski zavod za zapošljavanjeodlučuje o načinu ostvarivanja prava na profesionalnurehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom, dokju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju,srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete zaosposobljavanje. Profesionalna rehabilitacija je usmjerenaprema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad uzanimanju gdje će postizati najpovoljniji radni učinak s najmanjimizgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinihpreostalih radnih i općih sposobnosti.Zbog nedostatka potrebne zakonodavne regulative u provođenjuprofesionalne rehabilitacije i snaženja radnih centaraFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje je pokrenuodva projekta:1. “Utvrđivanje kriterija i modela za sufinanciranje rada radnogcentra od strane Fonda za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje“Osobi s invaliditetom koja se na temelju radnih i općihCilj je projekta, da se kroz dvije korisničke institucije(Udruga za promicanje inkluzije, Zagreb i Zaštitna radionica„URIHO“, Zagreb), koje imaju različite pravne oblike,a već provode djelatnosti radnog centra, u razdoblju od6 mjeseci utvrdi na koji način radni centar funkcionira,te u kolikom omjeru i na koji način Fond treba sudjelovatiu financiranju takvog centra. Očekivani rezultati ovogprojekta su:– kreiranje modela i jasnih kriterija temeljem kojih ćeFond sudjelovati u sufinanciranju radnih centara,– transparentnost načina sufinanciranja radnih centaraod strane Fonda,– doprinos postavljanju nedvojbenih kriterija i smjernicaza osnivanje radnih centara,– stjecanje višeg stupnja samostalnosti, pripreme zatržište rada te aktivno uključenje osoba s invaliditetomu društvenu zajednicu.2. „Profesionalna rehabilitacija kao metoda integracije osobas invaliditetom na hrvatskom tržištu rada“Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osobas invaliditetom je navedeni projekt pokrenuo u suradnji sBerufliches Bildungs und Rehabilitationszentrum iz Linza(BBRZ), Republika Austrija, udrugom OSVIT i ustanovomURIHO. Cilj projekta je razvoj modela profesionalne rehabilitacijeza Hrvatsku, uz uzimanje u obzir individualnihmedicinskih, socijalnih i psiholoških dijagnoza te ekonomskih/egzistencijalnihzahtjeva osoba s invaliditetom, kakobi se time poboljšao ili omogućio njihov pristup tržišturada, a orijentiran je, između ostalog, na temeljne postavkehrvatske nacionalne strategije uvođenja aktualnogsistema profesionalne rehabilitacije prema standardimaEuropske unije, sukladno nastojanjima pristupanja HrvatskeEuropskoj uniji.Očekivani rezultati su:• Izvještaj/analiza aktualne strukture profesionalne rehabilitacijeu Republici Hrvatskoj,• Prijedlog modela profesionalne rehabilitacije koji bi,prema iskustvima, bio primjeren za Republiku Hrvatsku.Mjera 2. Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u područjuzapošljavanja i rada osoba s invaliditetomDonošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravimaosoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju(NN Međunarodni ugovori 6/07 i 5/08) te donošenjemZakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) RepublikeHrvatska je dodatno osigurala pravo zapošljavanja osoba sinvaliditetom na jednakoj osnovi s drugima.Mjera 3. Osnovati regionalne centre za profesionalnu rehabilitacijuosoba s invaliditetomRegionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju planiraju seosnovati nakon završenog rada međuresorne radne skupinekoja radi na prijedlogu jedinstvene liste oštećenja i jedinstvenogtijela vještačenja. U Rijeci djeluje Centaroprema d.o.o.(sada Centaroprema RE&ZIN), koja je jedinstven primjer kontinuiranograda na profesionalnoj rehabilitaciji i koja djelujejoš od 1964. godine. Njihov model rehabilitacije tzv. „Riječkimodel“ je poznat i u inozemstvu, naročito u Republici Sloveniji.Danas Centaroprema provodi rehabilitaciju za Hrvatski zavodza mirovinsko osiguranje na svom području. Fond planiraosnovati 4 regionalna centra za profesionalnu rehabilitaciju.Mjera 4. Omogućiti pristup osoba s invaliditetom profesionalnomusmjeravanju (profesionalna orijentacija)bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni statusHrvatski zavod za zapošljavanje sustavno i organizirano većdugi niz godina provodi profesionalno usmjeravanje učenikazavršnih razreda osnovnih i srednjih škola te svih onih kojimaje potrebna pomoć u odabiru, odnosno promjeni obrazovnogprograma/zanimanja. Profesionalno usmjeravanje učenikauključuje sljedeće aktivnosti: ispitivanje profesionalnihnamjera učenika, profesionalno informiranje i profesionalnosavjetovanje.U 2009. godini ispitivanje profesionalnih namjera učenikanicima te je tiskano pet vrsta regionalnih brošura o mogućnostimaupisa učenika u srednje škole u ukupnoj nakladi od46.000 primjeraka. Individualnim i grupnim profesionalniminformiranjem tijekom 2009. godine obuhvaćeno je 30.079učenika te 5.899 roditelja učenika.Posebna pozornost u Hrvatskom zavodu za zapošljavanjepridaje se učenicima koji imaju otežan pristup tržištu rada,odnosno učenicima s teškoćama u razvoju i zdravstvenimteškoćama. Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izborkandidata za upis u srednje škole Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa, učenici s teškoćama imaju pravo nadirektan upis u srednju školu. Učenici s težim zdravstvenimsmetnjama imaju pravo na ostvarivanje prednosti pri upisu,što znači da se mogu upisati u odgovarajuću srednju školus manjim brojem bodova, i to do deset posto od bodovanajniže rangiranog kandidata na ljestvici poretka učenika kojisu ostvarili pravo upisa u tu školu. Učenici s osobito teškimzdravstvenim smetnjama mogu se upisati izravno s mišljenjemOdsjeka za profesionalno usmjeravanje o najprikladnijemizboru programa.Stručno mišljenje o najprimjerenijem odabiru obrazovanjarezultat je profesionalnog savjetovanje učenika koje uključujetimsku obradu (psiholog, liječnik i po potrebi drugi stručnjaci).Stručno mišljenje uvažava s jedne strane potrebe tržištarada i mogućnosti obrazovanja, a s druge strane individualnepotrebe učenika. U 2009. godini u aktivnosti profesionalnogsavjetovanja ukupno je uključeno 14.813 učenika osnovnihi srednjih škola, od čega je 5.389 učenika s teškoćama urazvoju i kroničnim zdravstvenim smetnjama.S ciljem podizanja razine kvalitete rada s različitim skupinamakorisnika među kojima su i osobe s invaliditetom, tijekom2009. godine u aktivnosti unapređenja kompetencijauključeni su savjetnici za posredovanje pri zapošljavanju isavjetnici za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavodaza zapošljavanje.U 2009. godini provedeno je 28 radionica za unapređenjekompetencija savjetnika za zapošljavanje (na temu komunikacijskihvještina, timskog rada, motiviranja dugotrajno ne-sposobnosti ne može zaposliti i održati zaposlenje u po-• Predstavljanje (prikaz) razlika u strukturama profe-provedeno je anketiranjem 60.312 učenika. U cilju informi-zaposlenih osoba itd.) dok su primjerice u Područnoj službi10 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada11

STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici HrvatskojGospić i Područnoj službi Krapina organizirane radionice naSamu nagradu, skulpturu pod nazivom „Razgovor“, koja jevaliditetom, vodeći računa o trenutno iskazanim potrebamaradionice, odnosno radne jedinice koje su osnovane do stu-temu rada savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom.uručena nagrađenim poslodavcima, izradila je, i ove godine,i financijskim sredstvima, koja Fond ima na raspolaganju.panja izmjena i dopuna Odluke na snagu (4. kolovoza 2009.).U navedena stručna usavršavanja uključena su 403 savjet-osoba s invaliditetom, gluhoslijepa kiparica Sanja Fališevac.Odluku će Fond i u narednom periodu preispitivati i prilago-Za sve zaštitne radionice, odnosno radne jedinice osnovanenika za zapošljavanje.Tijekom 2009. godine oko 70 savjetnika za profesionalnousmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje sudjelovaloje u različitim edukacijama, seminarima i konferencijamau cilju profesionalnog usavršavanja.Tijekom 2009. godine 157 osoba s invaliditetom bilo jeuključeno u neke od oblika obrazovanja. Točnije, putem mjeraaktivne politike zapošljavanja u obrazovanje prema potrebamatržišta rada u 2009. godini uključene su 23 osobe sinvaliditetom dok je u programe javnih radova uključeno 107osoba s invaliditetom. Osim putem mjera iz Nacionalnogprograma za poticanje zapošljavanja, tijekom 2009. godine27 osoba je upućeno u obrazovne programe putem lokalnihpartnerstva.Mjera 5. Provoditi senzibilizaciju poslodavaca te ih poticatina zapošljavanje osoba s invaliditetomFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sinvaliditetom u suradnji s UNDP-om i portalom MojPosao,provodi projekt nagrade „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom“koji je pokrenut 2007. godine u sklopu UNDP-ovogprojekta Pravo na život u zajednici: Socijalna uključenost iosobe s invaliditetom. U 2009. godini Fond je preuzeo aktivnijuulogu, te je bio organizator i provoditelj svih projektnihaktivnosti. Partneri u projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje,Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatskaudruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Zajednicasaveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatski savez udrugatjelesnih invalida i Udruga za promicanje Inkluzije.Dobitnici nagrade za Poslodavca godine za osobe s invaliditetomza 2009. godinu su:1. kategorija javna poduzeća – Srednja strukovna škola, Varaždin2. kategorija velika poduzeća – Zvijezda d.d., Zagreb3. kategorija mala i srednja poduzeća – Zlatne ruke, PulaFond također veliku pažnju posvećuje informiranju poslodavacao mogućnostima i uvjetima zapošljavanja osoba sinvaliditetom te tako kontinuirano informira poslodavce o poticajimapri zapošljavanju osoba s invaliditetom kroz sljedećeaktivnosti:1. tiskanje materijala o poticajima Fonda (500 kom)2. tiskanje brošure o Fondu (1000 kom)3. sudjelovanje u specijaliziranim televizijskim i radio emisijama(10 puta)4. sudjelovanje na stručnim skupovima o zapošljavanju osobas invaliditetom (9 održanih prezentacija)5. sudjelovanje na Sajmu poslova u Zagrebu u organizacijiHrvatskog zavoda za zapošljavanje6. sudjelovanje na Danu karijera u Zagrebu u organizacijiportala MojPosao7. objava stručnog članka u časopisu Računovodstvo i financije8. individualne konzultacije s poslodavcima (1567 obavljenihkonzultacija)đavati je potrebama poslodavaca na otvorenom tržištu rada.Mjera 7. Utvrditi modele pri zapošljavanju osoba s invaliditetomkoje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržišturada bez podrške (agencije, zadruge, radionice udrugaza osobe s invaliditetom, radni asistent) i osiguratimjere provođenja podrške pri zapošljavanjuFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Izmjenamai dopunama Odluke o načinu ostvarivanja poticaja prizapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 96/09 – stupila nasnagu 4. kolovoza 2009.) omogućio je zaštitnim radionicamada i dalje koriste sredstva Fonda za poticaje u opsegu ukojem su ih i do sad koristili, i to samo one zaštitne radionice,odnosno radne jedinice koje su osnovane do stupanja nasnagu ovih izmjena i dopuna Odluke.Zakonom je stavljen naglasak na zapošljavanje osoba s invaliditetomna otvorenom tržištu rada, te su stavljeni u ravnopravnipoložaj i poslodavci na otvorenom tržištu rada i poslodavcikoji zapošljavaju pod posebnim uvjetima. Time su,de facto, zaštitne radionice dovedene u nepovoljniji položaj,prvenstveno jer zapošljavaju daleko veći broj osoba s invaliditetom(preko 51% u odnosu na ukupan broj zaposlenih), i tuse radi, u većini slučajeva, o daleko težoj vrsti i većem stupnjuinvalidnosti, u odnosu na osobe s invaliditetom zaposlene naotvorenom tržištu rada. Zaštitne radionice su nužno potrebnehrvatskom tržištu rada, posebno iz dva vrlo važna razloga:– određeni broj osoba s invaliditetom, obzirom na svoj invaliditetne može ostvariti zapošljavanje na otvorenomtržištu rada;nakon donošenja Odluke, Fond će odlučiti da li mogu ući u„povlašteni“ položaj, s obzirom na financijska sredstva s kojimaće u tom trenutku raspolagati.Mjera 8. Poticati dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektimakoji zapošljavaju osobe s invaliditetomFond je u 2009. godini kontinuirano nastavio s isplatom poticajaposlodavcima za zapošljavanje i održavanje zaposlenostiosoba s invaliditetom, a to su:– novčani poticaji (povrat doprinosa za osnovno zdravstvenoosiguranje i doprinosa za zapošljavanje);– sufinanciranje razlike smanjenog radnog učinka osoba sinvaliditetom;– sufinanciranje troškova osobnog asistenta za osobe sinvaliditetom;– jednokratna davanja za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenihosoba s invaliditetom;– prilagodba radnog mjesta osoba s invaliditetom;– prilagodba uvjeta rada osoba s invaliditetom;– sufinanciranje dijela kamate za alate, strojeve i opremu,kupljene kreditnim sredstvima, a na kojima rade osobe sinvaliditetom;– sufinanciranje troška radnog terapeuta za osobe s invaliditetom.Ukupan broj zaprimljenih i obrađenih zahtjeva za navedenepoticaje u 2009. godini bio je 2035.Glavni cilj nagrade je isticanje poslodavaca s pozitivnim praksamai iskustvima u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Nagradautječe na podizanje društvene svijesti naše zajednicenaglašavanjem pozitivnih primjera iz hrvatske prakse premaosobama s invaliditetom.Nagrada se dodjeljuje za tri grupe poslodavaca postavljenihradi uvažavanja posebnih zakonskih obaveza i praksi poslo-Mjera 6. Osigurati učinkovite mjere za poticanje samozapošljavanja,odgovarajućih oblika zapošljavanja i zadržavanjazaposlenja osoba s invaliditetom na svimrazinamaFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osobas invaliditetom kontinuirano preispituje Odluku o načinuostvarivanja poticaja, nastojeći ju učiniti što dostupnijom– određenom broju osoba s invaliditetom, prije uključivanjana otvoreno tržište rada, potrebno je pružiti potrebantrening, vještine i podršku kroz zaštitno zapošljavanje.Obzirom na smanjena proračunska sredstva Fonda, u 2009.godini nije postojala mogućnost za izdvajanje sredstva zaProgram održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama,te je stoga bilo potrebno osnaživati zaštitne radionice naZa navedene namjene u 2009. godini Fond je isplatio40.660.840,00 kuna. Na ovaj način isplaćeni poticaji u2009. godini po pojedinim namjenama bili su:1. 26.122.343,58 kuna ili 64,24 % za povrat doprinosa zaosnovno zdravstveno osiguranje i zapošljavanje osoba sinvaliditetom (391 poslodavaca za 2.437 osoba s invaliditetom),vanja: javna poduzeća; mala i srednja poduzeća; te velikaposlodavcima i samim osobama s invaliditetom koje se sa-način da se restrikcije ne odnose na njih. Naravno, tu je2. 875.311,74 kuna ili 2,15% za prilagodbu radnih mjestapoduzeća.mozapošljavaju i poslodavcima koji zapošljavaju osobe s in-mogućnost bilo potrebno ograničiti samo na one zaštitneosobama s invaliditetom kod 7 poslodavca,12 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada13

STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj3. 7.134.177,58 kuna ili 17,54% za smanjeni radni učinakUjedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj provodi projektraždin, Nova Gradiška, Ogulin, Pula, Koprivnica, Poreč, Vodi-formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije,osoba s invaliditetom zaposlenih kod 70 poslodavaca,„Podrška u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije mjerace, Labin, Garešnica, Križevci, Slatina, Metković, Biograd nanedostatak radnog iskustva i dugotrajna nezaposlenost duž-4. 5.007.492,61 kuna ili 12,32% za sufinanciranje osobnogasistenta osobe s invaliditetom za kojim ima potrebu88 poslodavaca,5. 200.225,86 kuna ili 0,49% za subvencioniranje kamata nakreditna sredstva namijenjena kupnji opreme, alata i priborapotrebnog za samozapošljavanje odnosno zapošljavanjeosobe s invaliditetom koje je zatražilo 53 poslodavaca,6. 135.361,20 kuna ili 0,33% za obrazovanje zaposlenihi nezaposlenih osoba s invaliditetom za koje je iskazalopotrebu 9 poslodavaca,7. 605.927,43 kune ili 1,49% za sufinanciranje troškovaradnog terapeuta osobe s invaliditetom koji poticaj je koristilo37 poslodavaca,8. 580.000,00 kuna za održavanje zaposlenosti u zaštitnimradionicama.Broj poslodavaca kojima su isplaćeni poticaji u 2009. godinije 391.Broj osoba s invaliditetom za koje su isplaćeni poticaji u2009. godini je 2437.Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobes invaliditetom od 2007. do 2015. godine“ te je u okviruprojekta učinjeno sljedeće:• izrađena je analiza Nacionalne strategije kojom su identificiraniizazovi;• proveden je Upitnik namijenjen jedinicama područne (regionalne)samouprave s ciljem prikupljanja podataka oprovođenju Nacionalne strategije analizom kojeg je utvrđenanedovoljna vertikalna i horizontalna koordinacija uprovedbi i nedovoljna raspoloživost relevantnih podatakao provedbi;• proveden je Upitnik namijenjen članovima PovjerenstvaVlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom kojimse procjenjivalo zadovoljstvo članova Povjerenstvanapretkom provedbe mjera, a iz kojeg je vidljivo da 75%članova smatra da su potrebna unapređenja provedbe;• izrađen je Okvir za praćenje provedbe Nacionalne strategije;• izrađeni su Obrasci za izvješćivanje na svim razinama(nositelji mjera, jedinice lokalne i područne (regionalne)samouprave;moru, općine Nedelišće, Veliko Trojstvo i Pitomača te Karlovačka,Ličko-senjska, Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska,Bjelovarsko-bilogorska županija i Virovitičko-podravska županija.Provedbom programa pristupačnosti javnim objektimaMinistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostipridonosi boljoj uključenosti osoba s invaliditetom uživot zajednice, a time i mogućnosti zapošljavanja u javnimustanovama.Vrijedno je naglasiti i program osiguravanja osobnog asistentaosobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditetau koji je u proteklom razdoblju uključeno 338 korisnika, atijekom 2010. godine broj uključenih bit će znatno povećan.Za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta ovo jejedina mogućnost povratka na tržište rada o čemu svjedočekorisnici usluge kao što je pravobraniteljica za osobe s invaliditetomi mnogi drugi.ZaključakIako svjesni svih indikatora otežanog zapošljavanja osoba sinvaliditetom kao što su suficitarnost stečenih zvanja, nižani smo voditi računa o pravu osoba s invaliditetom na rad izapošljavanje kao jednom od temeljnih ljudskih prava. Vodećise idejom da nijedno društvo nije tako bogato da bi se mogloodreći doprinosa što ga svojim radom mogu dati osobes invaliditetom dužni smo upozoriti da: zaposlene osobe sinvaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanjai samopouzdanja u odnosu na nezaposlene; društveno suaktivnije; prilagodljivije su na promjene; kompetentnije su usvakodnevnom osobnom životu; ekonomski su superiornijei neovisnije o socijalnim davanjima. Negativan stav društvaprema osobama s invaliditetom najveća je zapreka njihovomzapošljavanju, a naša je zadaća da ga sustavno i kontinuiranomijenjamo.Izvori podataka:1. Izvješće o provedbi mjera Nacionalne strategije izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.do 2015. u 2009. godini2. „Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom istraživanje“,nakladnik UNDP 2008. godineZa održavanje zaposlenosti u zaštitnim radionicama utrošenoje dodatnih 580.000,00 kuna.• održano je devet edukativnih radionica kojima su obuhvaćenisvi nositelji i sunositelji mjera, jedinice lokalne,Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiu svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invalidite-područne (regionalne) samouprave (sve županije i većigradovi) i predstavnici udruga osoba s invaliditetom.tom na svim razinama pa tako i na području poticanja zapošljavanjaosoba s invaliditetom provodi različite programe odkojih je potrebno naglasiti sljedeće:U svrhu kvalitetne provedbe Nacionalne strategije od vrlovelikog značaja je donošenje strategija u jedinicama lokalne ipodručne (regionalne) samouprave, njihovo kvalitetno provo-Uvidom u dostavljena izvješća u proteklom razdoblju, kaokoordinator provedbe i tijelo zaduženo za izradu objedinje-đenje, praćenje provedbe, izvješćivanje o provedbi i vrednovanjeprovedenih aktivnosti.nog Izvješća o provedbi Nacionalne strategije izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015.godine za Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo je identificiraloniz nedostatka u provedbi i izvješćivanju te je pokrenuloproces unaprjeđivanja provedbe, praćenja i izvješćivanjaProvedbom projekta „Zajedno za pristupačnu Hrvatsku“, kojije započeo 2004. godine potpisivanjem Povelje o realizacijinavedenog programa na Međunarodni dan osoba s invaliditetom3. prosinca u Vukovaru, u proteklom razdoblju uključenasu 34 hrvatska grada, 3 općine i 6 županija. U projekto provedbi Nacionalne strategije te njezina vrednovanja. Upristupačnosti uključeni su gradovi: Beli Manastir, Belišće,svrhu unaprjeđenja provedbe mjera Nacionalne strategije naDonji Miholjac, Đurđevac, Novska, Slatina, Valpovo, Virovi-području Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branite-tica, Vukovar, Pakrac, Vinkovci, Sisak, Split, Slavonski Brod,lja i međugeneracijske solidarnosti, u suradnji s ProgramomZadar, Dubrovnik, Osijek, Knin, Krapina, Opatija, Požega, Va-14 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada15

Integracija osoba sinvaliditetom na tržište rada*JOHAN TEN GEUZENDAMdirektor Odjela za integraciju osoba s invaliditetom u Općoj upravi za zapošljavanje,socijalna pitanja i jednake mogućnosti pri Europskoj komisijiNizozemskaI. Potreba za povećanjem zapošljavanjaosoba s invaliditetomSvakom je čovjeku važno biti zaposlen i to ne samo radi ekonomskihrazloga. Zaposlenje je također najučinkovitiji načinpromicanja socijalne uključenosti osobe. No, ovdje dolazimodo još jednog značajnog razloga. Gotovo sve europskezemlje uskoro će se suočiti sa smanjenjem broja radnosposobnog stanovništva radi demografskih promjena. Sadpostaje važnije no ikad osigurati da sve skupine stanovništvadobiju pravu priliku zaigrati produktivnu ulogu u društvu. Ujednu od tih skupina spadaju osobe s invaliditetom.Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom stupila jena snagu 3. svibnja 2008. godine. Svih 27 država članicate Europske Zajednice potpisale su Konvenciju. Konvencijapredstavlja pravno obvezujući instrument za zaštitu ljudskihprava. Jednom kada je stupila na snagu, Konvencija obvezujestranke, bilo Europsku zajednicu ili pojedinačne države članice,da poduzmu zaštitne mjere protiv diskriminacije te daosobama s invaliditetom prilagode određena područja; poputobrazovanja, zdravstvene službe, zapošljavanja, socijalnezaštite, državnog stambenog smještaja, kulture, sporta,itd. Nekoliko je članaka iz Konvencije bitno za ovu Konferenciju.Spomenut ću dva članka:Prema članku 26. (Osposobljavanje i rehabilitacija) državestranke će poduzeti djelotvorne i prikladne mjere...kakobi omogućile osobama s invaliditetom stjecanje i održa-vanje najveće moguće neovisnosti...i profesionalnu sposobnost...Prema članku 27. (Rad i zapošljavanje) države stranke priznajupravo na rad osobama s invaliditetom na ravnopravnojosnovi s drugima; ovo uključuje pravo na mogućnost zarađivanjaza život od rada koji je slobodno odabran ili prihvaćenna tržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujućei dostupno osobama s invaliditetom.Za sve potpisnike, provođenje Konvencije UN-a mora bitiintegralni dio razvoja usklađenih politika koje objedinjuju pojaminvaliditeta u svim pripadajućim instrumentima i koje setemelje na ljudskim pravima, čime se osobama s invaliditetomosigurava sveobuhvatna socijalna uključenost i jednakemogućnosti.Ključni izazovi s kojima se suočavaju države članice EU, sobzirom na politiku prema osobama s invaliditetom su niskestope zaposlenosti, velika ovisnost o naknadama, velika potrošnjai povećanje javnih troškova na naknade za bolesti i/ili invaliditet, kao i rizik od siromaštva koji je u porastu kodosoba s invaliditetom. Trenutno je zaposleno najviše 50%osoba s invaliditetom u usporedbi sa 68% osoba bez invaliditeta.Stopa neaktivnosti osoba s invaliditetom dvostruka jeu usporedbi sa stopom neaktivnosti osoba bez invaliditeta.Samo 15.9% zaposlenih osoba s invaliditetom ima na raspolaganjuneki oblik pomoći pri radu. Istovremeno, 43.7%ispitanika vjeruje da bi mogli raditi ukoliko im se omogući od-* Rad je objavljen 2008. godine u Zborniku radova sa simpozija “Obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom: iskustva, novi smjerovi” u organizacijiHrvatskog zavoda za zapošljavanje16 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 17

JOHAN TEN GEUZENDAM • Integracija osoba s invaliditetom na tržište radagovarajuća pomoć. Ove činjenice dobro su poznate i doveleOvo također znači da je zapošljavanje uz potporu proces kojikraja njihove karijere, već imati mogućnost napredovanjanu opravdanost, financijsku održivost i spremnost nasu do promicanja dostupnosti tržišta rada kao jednog od prioritetaAkcijskog plana Europske unije za osobe s invaliditetom2008.-2009. Plan zagovara sveobuhvatni pristup kakobi se povećala stopa zapošljivosti osoba s invaliditetom i tokombiniranjem fleksibilnih programa zapošljavanja, zapošljavanjauz potporu i aktivnog uključivanja s pozitivnim mjeramakoje nadopunjuje postojeće europske antidiskriminacijskezakone. U skladu s Priopćenjem o „fleksigurnosti“, Komisijaistražuje mogućnosti za osobe s invaliditetom unutar općihokvira pojačane fleksibilnosti na tržištu rada u kombinaciji sasigurnošću kako bi se povećalo i održavalo zapošljavanje tihosoba.• tipični smjerovi modela „fleksibilnost“ uključivali bi sljedeće:• fleksibilne i pouzdane ugovore o radu,• rad s nepunim radnim vremenom i na određeno vrijeme,• aktivne politike tržišta rada,• opsežne cjeloživotne strategije učenja,• moderne sustave socijalne zaštite koji osiguravaju primjerenudohodovnu podršku tijekom razdoblja nezaposlenosti.Programi zadržavanja zaposlenja koji sprječavaju rani izlazaks tržišta zaposlenih i usmjeravanje prema reformi financijskihnaknada za zamjenu dohotka (naknade za osobe s invaliditetom)također igraju važnu ulogu.Danas se želim usredotočiti na načine pružanja podrške njihovomzapošljavanju.II. Zapošljavanje uz potporuŠto to znači?Europska unija za zapošljavanje uz potporu (EUSE) predlažedefinicuju koja je, po svemu sudeći, opće prihvaćena: „pružanjepotpore osobama s invaliditetom ili ostalim skupinamas posebnim potrebama kako bi se osiguralo i održavalo plaćenozapošljavanje na otvorenom tržištu rada“.Uključuje ključne elemente potpore, plaćenog zapošljavanja isadrži različite faze:1. angažman: početno promicanje usluge kako bi se odredilikandidati i uključili u proces. Kroz ovaj proces kandidatimase pomaže da sami donesu odluku žele li sudjelovatiu takvom zapošljavanju i da li žele to učiniti koristeći raspoloživeusluge Zavoda. Ovo također znači da u konačniciodređeni kandidat mora biti voljan raditi i mora biti motiviranzapočeti proces i biti u njemu uspješan.2. profesionalno profiliranje: izrada osobnog i odgovarajućegprofila koji sadrži podatke korisne za poslodavcaključna je za nalaženje odgovarajućeg posla. Ovo takođerznači pružanje pomoći kandidatima u određivanju njihovihvještina i sklonosti za posao. Određuju se sposobnostikao i potrebe za daljnjim usavršavanjem. Pristup morauvijek biti usmjeren na klijenta. Osobama se mora pomoćiu razvoju osobnih profesionalnih ciljeva i značajnih irealnih planova za razvoj karijere.3. pronalaženje posla: učinkovito usklađivanje profila i odgovarajućegposla, pronalaženje pravog poslodavca.Stručnjaci moraju biti u mogućnosti pružiti širok rasponučinkovitih načina pronalaska posla i promotivne tehnike(poput formalnog i neformalnog pronalaženja posla,mogćnost komuniciranja s poslodavcima na odgovarajućinačin, pomoć oko dogovaranja uvjeta i ugovora, itd.) Važnoje da je visina plaće istovjetna vrijednosti posla.4. angažman poslodavca: bliska suradnja s poslodavcem,osigurati da je on/ona motiviran i uvjeren da osiguravanjeprimjerenog posla osobi s invaliditetom može biti situacijaod koje oboje mogu imati koristi. Razgovori s poslodavcemi osobom koja traži posao o potrebnim vještinama/iskustvu, kulturi na radnome mjestu, radnim satima, dostupnojpodršci, pitanjima vezanim uz dostupnost, vođenjei savjetovanje poslodavaca glede pravnih pitanja, itd.5. potpora na poslu/izvan posla: osigurati da se provodi integracijana poslu i radnom mjestu, prevladati preprekei kretati se prema neovisnosti novog radnika na posluza koji prima plaću na otvorenom tržištu rada. U ovojzadnjoj fazi, pozornost se također može dati mogućnostimaza napredovanje u karijeri osoba s invaliditetom.kao i ostali zaposlenici.Države članice EU koriste različite definicije zapošljavanja uzpotporu, ne koriste uvijek iste korake/usluge dok se njihovasredstva financiranja mogu uvelike razlikovati.Također postoje srodni pojmovi/pristupi koji mogu zbuniti:zapošljavanje uz potporu razlikuje se od zaštićenog zapošljavanjakoje se odvija u zaštićenom okruženju, dok je zapošljavanjeuz potporu vezano uz otvoreno tržište rada. No,tijekom proteklih godina predmet diskusija i ispitivanja bilesu `posredničke` mjere poput `podrške prilikom zapošljavanja`s mogućnošću povratka u zaštićeno zapošljavanje iprijelazne mjere od zaštićenog k otvorenom zapošljavanju,često u okvirima pokušaja reduciranja zaštićenog zapošljavanja.Poduzeća i pružatelji usluga zajedno su sudjelovaliu tome.III. Europski okvir zapošljavanju uz potporuZapošljavanje uz potporu jedan je od prioritete Akcijskogplana za osobe s invaliditetom 2008-2009.: poticati zapošljavanjeuz potporu i pružiti pomoć kako bi odgovarajućiprogrami ostvarili svoj puni potencijal. Cilj je 1) povećatii poboljšati zapošljavanje uz potporu u državama članaicama,uključujući one u Programima za nacionalnu reformu,uvođenjem EU smjernica za zapošljavanje, te 2) poboljšatistatus zaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržišturada.Prvi prioritet u Smjernicama za zapošljavanje, „Privlačenjeviše ljudi na tržištu rada, povećanje radne snage i dovođenjei modernizacija sustava socijalne zaštite“, obuhvaća trismjernice. Dijelovi smjernica koji su posebice važni navedenisu u sljedećem tekstu:Smjernica br. 18: Promicati pristup cjeloživotnog rada putem:• potpore za aktivno starenje, uključujući prikladne radneuvjete, poboljšani (profesionalni) zdravstveni statusi odgovarajuće poticaje na poslu i odvraćanje od ranogodlaska u mirovinu.• Moderni sustavi socijalne zaštite, uključujući mirovinepromjenjive potrebe, kako bi se pružila podrška sudjelovanjai boljem zadržavanju u zapošljavanju i duljem radnomvijeku.Smjernica br. 19: osigurati uključiva tržišta rada, povećatiprivlačnost posla i osigurati da se posao isplati osobama kojetraže posao, uključujući osobe s invaliditetom i neaktivneosobe, putem:• Aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada uključujućirano prepoznavanje potreba, pomoć u traženju posla,vođenje i usavršavanje kao dio osobnih akcijskih planova,priprema potrebnih socijalnih službi kako bi sepružila potpora za uključivanje onih osoba koje su najudaljenijeod tržišta rada i doprinijeti u iskorjenjivanjusiromaštva.• Redoviti pregled poticaja i nepoticaja koji rezultiraju izporeznih i beneficijskih sustava, uključujući upravljanje iuvjetovanost naknada i značajno smanjenje visokih graničnihefektivnih poreznih stopa, osobito za one osobe sniskim prihodima, dok se osiguravaju odgovarajuće razinesocijalne zaštite.• Razvoj novih izvora radnih mjesta u službama za pojedincei tvrtke, osobito na lokalnoj razini.Smjernica br. 20: Poboljšati usklađivanje potreba na tržišturada putem:• Modernizacije i jačanja ustanova na tržištu rada, pogotovoslužbi za zapošljavanje, također s namjerom osiguranjaveće transparentnosti zapošljavanja i prilika zausavršavanje na državnoj i europskoj razini.U drugom prioritetu Smjernica za zapošljavanje „Prilagodljivostradnika i poduzeća“, smjernica 21. sadrži posebnovažne dijelove koji se odnose na zapošljavanje uzpotporu:Smjernica 21: Promicati fleksibilnost u kombinaciji sa sigurnošćuzapošljavanja i smanjiti segmentaciju tržišta rada, sposebnom pažnjom na ulozi društvenih partnera, putem:• Prilagođavanja zakona o zapošljavanju, pregledom različitihugovornih aranžmana i sporazuma o radnom vre-otvorenog tržišta rada.One ne bi trebale ostati zauvijek na istome mjestu doi zdravstvenu skrb – pobrinujti se za njihovu društve-menu tamo gdje je to potrebno:18 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 19

JOHAN TEN GEUZENDAM • Integracija osoba s invaliditetom na tržište rada• Razvoja i širenja inovativnih i prilagodljivih oblika organi-IV. Zapošljavanje uz potporu kao dio aktivnih• Mjere za neposredno kreiranje radnih mjesta (u pravi-• Kvazi-tržište za službe za zapošljavanje. Kako bi se poveća-zacije rada, s namjerom razvoja kvalitete i učinkovitostipolitika tržišta radalu su to programi javnih radova) mogu stvoriti značajnela učinkovitost zapošljavanja, neke zemlje OECD-a (primje-na poslu, uključujući zaštitu i zdravlje na radu.• Podržavanja prijelaza u profesionalnom statusu, uključujućiusavršavanje, samozapošljavanje, osnivanje djelatnostii prostornu pokretljivost.Zapošljavanje uz potporu predstavlja metodu. Više državačlanica koristi ga kao mjeru aktivne politike tržišta rada(ALMP). Ona se koristi zajedno s pružanjem pomoći pri traženjuzaposlenja i programima aktivacije. To je također vezanouz `bolje usklađivanje`, mjere politike s ciljem poboljšanjausklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Izazov predstavljapružanje primjerene edukacije osoblju u službama zazapošljavanje kako bi mogli pružati usluge klijentima.Zapošljavanje uz potporu može se također koristiti u okvirupokušaja reduciranja broja ljudi koji žive od naknada.Neki programi za osobe s invaliditetom smanjili su poticajeza sudjelovanje na tržištu rada koji su često povezani stakozvanom „zamkom beneficija“ i sa strogošću sustava.Uvodi se nova novčana pomoć za zapošljavanje i potporu,uključujući i zapošljavanje uz potporu, što od zainteresiranihosoba nesposobnih za rad zahtijeva aktivnu suradnjusa savjetnicima za zapošljavanje i stvaranje putova koji biolakšali prijelaz od statusa neaktivnosti na radno mjesto.Dakako, ovakav pristup također zahtijeva dostupnost primjerenihponuda za posao osobama s invaliditetom. Ovopredstavlja još jedan izazov za (javne) službe za zapošljavanje.Osim konteksta Smjernica za zapošljavanje, Komisija će takođernastaviti olakšavati zapošljavanje uz potporu putempojednostavljenih pravila Komisije za pomoć državi 1 i promoviratiaktivnu politiku uključivanja osoba s posebnim potrebama,uključujući osobe s invaliditetom, što nadopunjujevezu s tržištem rada s primjerenom dohodovnom podrškomi pristupom kvalitetnim socijalnim službama 2 .Cilj aktivne politike tržišta rada (ALMP) 3 je aktivirati nezaposleneosobe i poboljšati izglede za stvaranje dohotka nezaposlenimosobama/skupinama kojima je teško ući na tržište radai koje predstavljaju značajnu radnu snagu. Za razliku od toga,pasivne politike tržišta rada pružaju dohodovnu potporu nezaposlenimosobama ili ranim umirovljenicima. Dobro osmišljenei ciljane aktivne politike pomažu u poboljšanju kvalitete procesa„usklađivanja“ na tržištu rada, povećavaju produktivnosti omogućuju nezaposlenim osobama kontakt s tržištem rada.Ključne mjere politike i njihova važnost u zapošljavanju osobas invaliditetom uz potporu su sljedeće:• Pomoć u traženju zaposlenja i programi aktivacije imajupozitivan učinak na prijelaz sa sustava socijalne skrbi naradno mjesto, te ukoliko su dobro usklađene s usavršavanjem,mogu imati važne motivacijske učinke na tražiteljeposla, usađivanjem „kulture uzajamnih obveza“.(Osoba ima pravo na kvalitetno savjetovanje od stranejavnih službi za zapošljavanje, ali također mora pokazatiproaktivnost. U suprotnom može se suočiti sa sankcijama).Zapošljavanje uz potporu može se koristiti kaometoda kojom bi se to ostvarilo.• Mjere (ponovnog) osposobljavanja za tržište rada najčešćese koriste. U kontekstu zapošljavanja uz potporu,potrebno je naglasiti da bi zapošljavanje uz potporu moralovoditi k plaćenom zapošljavanju na otvorenom tržišturada i ne smije se miješati s pronalaženjem zaposlenja sfinanciranim (ponovnim) osposobljavanjem. Osposobljavanjemože biti korisno kao priprema, ali moralo bi voditik plaćenom poslu.• Subvencije za zapošljavanje mogu imati oblik prijenosaplaće poslodavcima. U mnogo država članica one sekoriste kao dodaci na plaćui koje isplaćuju poslodavci usituaciji zapošljavanja uz potporu.negativne učinke na trajno zapošljavanje na primarnomtržištu rada i stoga im se ne bi smjelo davati prednost.Učinkovite strategije aktivacijeProteklih godina države članice EU uvele su opsežne strategijeaktivacije. Reforme su usmjerene prema povećavanjuučinkovitosti aktivnih politika tržišta rada radije nego premapovećanju potrošnje na aktivne politike tržišta rada 4 .Učinkovita strategija aktivacije uključuje reforme u nizu međusobnopovezanih područja:• Prošireni postupci u posredovanju pri zapošljavanju.Određeni broj država uveo je profiliranje, iscrpne intervjuei/ili individualne akcijske planove (obvezni u većinidržava članica), s ciljem pružanja odgovarajuće kombinacijesavjetovanja, usavršavanja i ostalih aktivnih mjerakako bi se pružila pomoć tražiteljima zaposlenja pribrzom povratku na nesubvencionirani rad. Prilagođenapomoć s intenzivnom podrškom osobama koje su dugoročnonezaposlene kao i ostalim ranjivim skupinama takođerje još jedna široko korištena mjera. Zapošljavanjeuz potporu uklapa se u ovaj kontekst.• Veći naglasak na ispitivanje i praćenje dostupnosti posla.Više država članica uvelo je strože nametnute uvjetepri traženju zaposlenja, često u kombinaciji s češćimi intenzivnijim kontaktima s javnom službom za zapošljavanje.Ostale države počele su pojačano koristitiaktivne politike tržišta rada kao oblik ispitivanja dostupnostiposla.• Učinkovitije upravvljanje aktivnostima službi za zapošljavanje.Pojačana svijest o važnosti užeg povezivanja aktivnihpolitika tržišta rada i zahtjeva raspoloživih radnihmjesta radi primanja naknada za nezaposlene, potaknulaje više država članica da poboljšaju suradnju izmeđuureda koji upravljanju različitim naknadama i posredo-rice Australija) uvele su jasne pokazatelje rezultata radaslužbi za posredovanje pri zapošljavanju pritom, „eksternalizirajući“(koristeći usluge vanjskih suradnika) većinunjihovih programa tržišta rada. To je dovelo do bolje djelotvornostiu radu službi za zapošljavanje. U zadnje vrijeme,neke države članice, posebice Nizozemska, također suuključene u sklapanje ugovora za određene vrste usluga,ali i mjere politika tržišta rada koje nude neki vanjski suradnici.Mora se još provjeriti do koje mjere to utječe nazapošljavanje uz potporu u državama članicama.Svrha strategije aktivacije jest ohrabriti osobe koje traže zaposlenjeda postanu aktivnije u svojim naporima pri traženjuposla, omogućavajući im podršku prilikom traženja posla, izahtijevajući redoviti kontakt sa službama za zapošljavanje,kao i obvezno sudjelovanje u programima nakon određenograzdoblja nezaposlenosti.V. Ocjena rezultata rada javnih službi zazapošljavanjeKako bi strategije aktivacije polučile uspjeh, potrebno je pratitirezultate rada službi za zapošljavanje i njima upravljati. Ključnasu pitanja kako se ocjenjuje i prate zapošljavanje uz potporui njegovo uzajamno djelovanje s ostalim službama i mjeramau državama članicama EU. Komisija će preispitati ova pitanjazajedno s rukovoditeljima mreže javnih službi za zapošljavanjeu EU. Ostala relevantna pitanja o kojima će se diskutirati s javnomslužbom za zapošljavanje u ovome kontekstu su slijedeća:• Postoji li pristup javnim službama za zapošljavanje i aktivnojpolitici tržišta rada za sve nezaposlene (bez obzirana njihovu podobnost za naknade ili prethodno radnoiskustvo) ali i neaktivne osobe;• Jesu li pojedinci mobilizirani za aktivno traženje poslai usavršavanje, posebice putem „Individualnih akcijskihvanjem pri zapošljavanju, dok su ih ostale u potpunostiplanova?“ Je li zapošljavanje uz potporu integrirano uintegrirale.neki od tih akcijskih planova?1 OJ L 198, 26.7.2008.2 Mjere zapošljavanja uz potporu obuhvaćene su Uredbom o skupnom izuzeću od 7.7.2008.http//ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/reform/gber_final_en_pdf3 COM(2006) 44 završni od 8.2.2006.4 Politike tržišta rada (LMP) predstavljaju javne intervencije na tržištu rada koje ciljaju na određene skupine. Razlikuju se od općih politika zapošljavanja(koje ne ciljaju na određenu grupu) Politike tržišta rada mogu se svrstati u aktivne ili pasivne mjere.20 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 21

• Je li osiguran prihvatljiv smještaj i/ili prilagođavanjeobrazaca rada itd. starijim radnicima, osobama s invaliditetomi onima bez invaliditeta? Je li to na bilo koji načinpovezano sa zapošljavanjem uz potporu?• Kako je zapošljavanje uz potporu integrirano u usluge javnihslužbi za zapošljavanje?• Je li osoblje javnih službi za zapošljavanje educirano zapružanje usluga zapošljavanja uz potporu?• Pružaju li privatni davatelji/službe za zapošljavanje uslugezapošljavanja uz potporu?• Ako je odgovor potvrdan, imaju li definirane ciljeve i kojesu to vrste ciljeva?VI. Zapošljavanje osoba s invaliditetom:dodatni potencijalZapošljavanje uz potporu omogućuje pomoć pojedincu i prilagodbuna radnome mjestu uzimajući u obzir potrebe osobas invaliditetom u otvorenom plaćenom zapošljavanju, no jošuvijek nije ostvarilo svoje potpune potencijale. Upotreba iučinkovitost zapošljavanja uz potporu u državama članicamaEU može se jasno povećati promicanjem zapošljavanja uzpotporu kao korisne aktivne politike tržišta rada. Mora senaglasti da to ne znači da zapošljavanje uz potporu morabiti nametnuto osobama s invaliditetom, niti bi ono trebalobiti jedina mogućnost, što bi značilo da bi se ostalii oblici(zaštićenog) zapošljavanja ili rehabilitacijske mjere trebali upotpunosti napustiti.No, zapošljavanje uz potporu trebalo bi se ponuditi i promicatimeđu onima koji žele i sposobni su raditi na otvorenomtržištu rada. Također bi se trebao poticati prelazak od zaštićenogzapošljavanja prema zapošljavanju uz potporu tamogdje je to moguće. Ovaj rad namjenjen je kao prilog diskusiji,pojašnjavajući problematiku i pomažući u nalaženju općegrazumijevanja radi doprinosa boljem korištenju zapošljavanjauz potporu u Europi.Vrijeme je za razgovor o ovoj problematici.Labour market integrationof persons with disabilitesJOHAN TEN GEUZENDAMHead of the Unit for the Integration of People with Disabilities in DG Employment,social affairs and equal opportunities, European CommissionNetherlandI. The need to increase employment ofpersons with disabilitiesto the opportunity to gain a living by work freely chosen oraccepted in a labour market and work environment that isBeing in employment is for any person not only importantfor economic reasons. It is also the most effective way ofpromoting his or her social inclusion. But there is now anotherstrong reason coming up. Almost all European countrieswill soon be faced with a shrinking working population due todemographic changes. It is becoming more important thanever to ensure that all groups of the population are given aopen, inclusive and accessible to persons with disabilities.For all signatories, the implementation of the UN Conventionshould be an integral part of developing coordinatedpolicies which incorporate the concept of disability into allappropriate instruments and which are based on human rights,thus ensuring comprehensive social inclusion and equalopportunities for persons with disabilities.real chance to play a productive role in society. One of theseThe key challenges EU Member States are facing with respectto disability policy are low employment rates, a highgroups is people with disabilities.The UN Convention on Rights of Persons with Disabilitiesentered into force od 3 May 2008. All 27 EU Member Statesand also the European Community have signed the Convention.The Convention is a Human Rights instrument thatis legally binding. Once in force, the Convention will requireits parties be it the EC or its individual Member Statesto take measures to protect against discrimination and tomake adaptions for disabled people in certian areas, suchas education, health services, employment, social protection,public housing, culture, sport etc. For this Symposiuma number of Articles of the Convention are relevant. Let memention two of them:dependency on benefits, high and increasing public spendingon sickness and/or disability benefits as well as anincreased poverty risk among those with disabilities. Forthe moment, at most 50% of disabled people are employedcompared to 68% of non-disabled. The inactivity rate of peoplewith disabilities is twice that of non-disabled people.Only 15,9% of working disabled persons is provided withsome assistance to work. At the same time, 43.7% of respondentsbelieve they could work if they were given adequateassistance. These facts are well known and have led toestablishing the fostering of accessibility of the labour marketas one of the priorities of the 2008-2009 EU DisabilityAction Plan. The Plan calls for a comprehensive approachArticle 26 ( Habilitation and Rehabilitation) provides thatto increase the employment rate of people with disabilitiesthrough a combination of flexible employment schemes,State parties shall take effective and appropriate measures.....toenable persons with disabilities to attain and maintainmaximum independence....and vocational ability....supported employment, active inclusion, and positive measurescomplementing the existing European legislation onArticle 27 (Work and Employment provides that State partiesshall recognize the right of persons with disabilities towork, on an equal basis with others; this includes the rightnon-discrimination. In line with its Communication on flexicurity,the Commission is exploring the opportunities fordisabled persons under the general framework of enhanced22 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 23

JOHAN TEN GEUZENDAM • Labour market integration of persons with disabiliteslabour market flexibility combined with cesurity to increasethe candidate to identify their skills and preferences forhave been discussed and tested, often in a framework ofprovision of necessary social services to support the in-and maintain their employment.work. Capabilities as well as needs for further qualifica-trying to reduce sheltered employment. Enterprises as wellclusion of those furthest away from the labour marketTypical flexicurity pathways would include• flexible and reliable contractual arrangements,• part-time and temporary work,• active labour market policies,• comprehensive lifelong learning strategies,• nodem social protection systems providing adequateincome support during periods of unemployment. Jobretention schemes preventing early exit from the employmentmarket and orientations for the reform of financialcompensation providing income replacement(disability benefits) play also an important role.Today I would like to focus on how to support their employment.II. Supported EmploymentWhat is it?The European Union of Supported Employment (EUSE) proposesa definition for wich there seems to be a generalacceptance: „providing support to people with disabilitiesor other disadvantaged groups to secure and maintain paidemployment in the open labour market“.It includes the key elements of support, paid employmentand open labour market.This also implies that supported employment is a processwith various stages:1. engagement: intial marketing of the service to identifycandidates and engage them in the process. Assistingthe candidates in making informed choices, whether he/she wants do participate in supported employment service.This also means that in the end, the candidate inquestion should be willing to work and motivated to startthe process and make it successful.tion are identified. The approach should always be clientcentred.Individuals should be assited in developing personalsareer goals and meaning-full and ealistic careerplans.3. job finding: effective matching of the profile and a suitablejob, finding the right employer. Professionals must beable to deliver a wide range of effective job finding andmarketing techniques (like both formal and informal jobsearching, being able to communicate with employers ina business like manner, assisting with the negotitationof terms and contracts etc.). It is important that equalpay is given for work of equal value.4. employer engagement: working closely together with theemployer, making sure he/she is also motivated and convincedthat providing a decent job to a person with a disabilitycan be a win/win situation. Discussions with bothemployer and job seeker on skills/ewperience required,workplace culture, working hours, support available,accessibility issues, quidance and advice to employwrsregarding legal issues, etc.5. on/off the job support: to make sure integration into thejob and the workplace happen, overcome hurdles andmove towards independence of the new worker in thepaid job in the open labour market. In thin last stage,attention can also be paid to the possibilities of careerdevelopment for people with disabilities. They should notstay blocked in the same job for the rest of their career,but be able to move on, just like other employees.EU Member States are using different definitions of supportedemployment, do not always include the same steps/services, their funding sources may vary greatly.And then there are related consepts/approaches that maylead to confusion: Supported employment id different fromsheltered employment, the latter being in a sheltered, segregatedenvironment, whereas supported employmentconcerns the open labour market. However, over the lastas service providers have been involved in these.III. The European framework to supportemploymentSupported employment is among the priorities of the DisabilityAction Plan for 2008-2009: to encourage supportedemployment and to help corresponding programmes achievetheir full potential. The aim is to increase and improve supportedemployment in the Member States, including underNational Reform Programmes (NRPs) implementing the EuEmployment Guidelines, to improve the employment situationof people with disatilities in the open labour market.The first priority in the Employment Guidelines 1 , „Attractingmore people into the labour market, increase labour supplyand modernise social protection systems“, cover three guidelines.The parts of these which are particularly relevant inthe context of this paper are listed below:Guideline No 18: Promote a lifecycle approach to work through:• support for active ageing, including appropriate workingconditions, improved (occupational) health status andadequate incentives to work and discouragement of earlyretirement.• modern social protection systems, including pensionsand healthcare, ensuring their social adequacy, financialsustainability and responsiveness to changing needs, soas to support participation and better retention in employmentand longer working lives.Guideline No 19: Ensure inclusive labour markets, enhancework attractiveness, and make work pay for job-seekers, includingdisadvantaged people, and the inactive through:• active and preventive labour market measures includingearly identification of needs, job search assistance, guidanceand training as part of personalised action plans,and contribute to the eradication of poverty,• continual review of the incentives and disincentivies resultingfrom the tax and benefit systems, including themanagement and conditionality of benefits and a significantreduction of high marginal effective tax rates, notablyfor those with low incomes, whilst ensuring adequatelevels of social protection,• development of new sources of jobs in services for individualsand businesses, notably at local level.Guideline No 20: Improve matching of labour market needsthrough:• the modernisation and strenghening of labour marketinstitutions, notably, employment services, also with aview to ensuring greater transparency of employmentand training opportunities at national and European level,Guideline 21: Promote flexibility combined with employmentsecurity and reduce labour market segmentation, having dueregard to the role of social partners, through:• the adaption of employment legislation, reviewing wherenecessary the different contractual and working timearrangements;• the promotion and dissemination of innovative and adaptableforms of work organisation, with a view to improvingquality and productivity at work, including health andsafety;• support for transitions in occupational status, includingtraining, self-employment, business creation and geographicalmobility;Supported employment is a method. In many Member Statesit is used as an active labour market policy (ALMP)measure. It goes together with job search assistance andastivation programmes. These are also linked to `bettermatching`, policy measures aimed at improving matching oflabour market demand and supply. A challenge is to provide2. vocational profiling: drawing a personal and adequateyears, `in betwen` measures like `supported placements`,profile, containing information useful for an employer,with a possibility to go back to sheltered employment, andis key to find a suitable job. This also means helpingtransition measures from sheltered to open employment,1 OJ L 198, 26.7.2008.24 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 25

JOHAN TEN GEUZENDAM • Labour market integration of persons with disabilitesthe personnel of employment services with adequae trainingproductivity and keep unemployed in touch with the labourThe effective activation strategy involves reforms in a num-V. Evaluting perfomance of Publicto provide these services.market.ber of interrelated areas:Employment ServicesSupported employment can also be used in the frameworkof trying to reduce the number of people living on henefits.Some disability schemes may have reduced the incentivesto participate in the labour market, often linked to the socalledbenefit trap and to the rigidity of the system. Newemployment and support allowances, among which supportedemployment, are being introduced, requiring incapacityslaimants to actively engage with employment advisors andthe construction of paths aimed at facilitating the transitionfrom inactivity to work. Of course, such an approachalso requires the availability of decent job offers for personswith disabilities. This is another challenge for (public) employmentservices.Apart from the context of the Employment Guidelines, theCommission will also cintinue to facilitate supported employmentunder the simplified Commission state aid rules 2and to promote an active inclusion policy for disadvantagedpeople, including people with disabilities, which complementsthe link to the labour market with adequate incomesupport and access to quality social services 3 .IV. Supported Employment as part ofALMPsActive labour market policies`(ALAMPs) 4 aim to activate theunemployed and improve the income prospects for unemployedpersons/groups who find it difficult to enter the labourmarket and represent a substantial labour reserve.By contrast, passive labour market policies provide incomesuppport to unemployed people or early retirees. Well-designedand targeted active policies help improve the qualityof the „matching“ process in the labour market, increaseKey policy measures and their relevance to supported employmentof persons with disabilities are:• Job search assistance and activation programmes havea positive effect on transition from welfare to work, andespecially when coordinated well with training interventionsthey may have important motivation effects on jobseekers, by instilling a „mutual obligations culture“ (aperson is entitled to quality counselling by the PES butalso needs to demonstrate pro-activeness, otherwisemay face sanctions). Supported employment can beused as a method to obtain this.• Labour Market (re)training measures are most widelyused. In the context of supported employment, it shouldbe stressed that supported employment should lead topaid employment in the open labour market and should notbe confused with a funded (re)training placement. Trainingcan be useful as preparation, but should lead to a paid job.• Employment subsidies can take the form of wage transfersto employers. In many member states, they areused to complement the salaries paid by employers in asupported employment situation.• Direct job creation measures (typically public work programmes)could create substantial negative effects onsustainable employment in the primary labour marketand therefore should not be a preferred option.Effective activation strategiesIn recent years EU Member States introduced comprehensiveactivation strategies. Reforms have been movingtowards increasing the effectiveness of ALMPs rather thanraising ALMP spending 5 .2 Measures of supported employment fall under the General Block Exemption Regulations of 7.7.2008.http://ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/reform/gber_en.pdf3 COM (2006) 44 FINAL OF 8.2.2006.4 Labour market policies (LMPs) are public interventions in the labour market that are targeted towards particular groups. They differ from generalemployment policies (not targeted at a particular group). LMPs can be grouped into active or passive measures.5 Since the mid-1990s, overall intensity in ALMP spending in the EU tends to decline. In a typical EU MS, ALMP represent one third of total LMP spending,or about o.5% of national GDP (PES excluded). In 2004. DK spends 4.4% of GDP, followed by NL, BE, DE, FI. Training measures account for onethird of total ALMP expenditure.• Enhanced jog placement efforts. A number of countriesintroduced profiling, intensive interviews and/or individualaction plans (compulsory in most MSs), aimed atproviding an appropriate mix of counselling, training andother active measures to help bring jobseekers quicklyback into unsubsidised work. Customised assistancewith intensive support for the long-term unemployedand other vulnerable groups is another widespread measure.Supported employment fits into this context.• Greater emphasis on testing and monitoring work availability.Many member countries introduced stricter ormore strictly enforced job-search requirements, oftenin combination with more frequent and intense contactswith the public employment service. Other countrieshave made an increased use of ALMPs as a work availabilitytest.• More efficient administration of PES activities. Increasedrecognition of the importance of tying ALMPs closely tothe implementation of work availability requirements forthe receipt of unemployment benefits has led a numberof MS to improve the collaboration betwen agencies administeringdifferent benefits and placement services,while others have integrated them completely.• Quasi-market for employment services. To improve theefficiency of placement, some OECD countries (e.g.Australia) introduced clear indicators of performanceof employment placement services, while outsourcingmost of its labour market programmes. This has led tosubstantial efficiency gains in the provision of PES. Morerecently, some MS, especially NL, have also engaged incontracting outplacement services and/or other ALMPs.It needs to be looked at to which extent this affects supportedemployment in the Member States.The essence of an activation strategy is to encourage jobseekersto become more active in their efforts to findwork by providing job-search support, and requiring regularcontact with employment services as well as compulsoryparticipation in programmes after a certain period of unemployment.For activation strategies to be successful, it is essentialto monitor and manage the performance of the employmentservices. Key questions are how supported employmentand its interaction with other services and measures areevaluated and monitored in the MS. The Commission is goingto examine these questions together with the EU Headsof PES network: Other relevant questions to be discussedwith the PES in this context are:• Is there access to public employment services and toALMP for all unemployed (regardless of their eligibilityfor benefits or work history) but also inactive persons;• Are individuals mobilised for active job search and training,especially through „Individual Action Plans“?• Is supported employment integrated in any of these ActionPlans? Is there provision of reasonable accommodationand/or adaptation of work patterns etc. For olderworkers, both those with and without disabilities? Is thislinked to supported employment in any way?• How is supported employment integrated in the servicesof PES?• Is PES personnel trained to provide supported employmentservices?• Are private providers/employment services providingsupported employment services?• If yes, do they have perfomance targets and what kind?VI. Employment of persons with disabilities:moere potentialSupported employment provides personal assistance andworkplace adaptations taking into consideration the needsof disabled people in open paid employment, but it has notyet reached its full potential. The use and effectiveness ofsupported employment in the EU Member States can beclearly increased, by promoting supported employment asa useful active labour market policy. It should be stressedthat it is not meant that supported employment shouldbe bluntly imposed upon people with disabilities, nor that26 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 27

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austrijiradne sposobnosti (nesposobnosti za rad), vođen ciljem daKod nesreća koje su se dogodile u privatnom životu, izvanticanju tržišta rada također su utvrđeni kriteriji za određiva-Četverofazni model SZO-a, pravni temelji ise reducira “pretjerano traženje“ takvih mirovina”. U sredi-posla, potrebne rehabilitacijske usluge financiraju se iz so-nje neke mjere strukovnog osposobljavanja i rehabilitacije. Uponude u Austrijištu toga nalazi se ideja da se osobe s invaliditetom/ kroničnimoboljenjima ne izopći iz radnog života, nego da ih se uokviru mogućnosti i dalje integrira na radna mjesta, odnosnoda se stvore mogućnosti integracije. Provedba Zakonao strukturnoj prilagodbi omogućava tako da se npr. mirovinena temelju smanjene radne sposobnosti u načelu dodjeljujuna ograničene trajanje od dvije godine, a kao drugo, svakizahtjev za mirovinu temeljem smanjene radne sposobnostiistovremeno se ocjenjuje kao zahtjev za uslugama rehabilitacije.To načelo Zakona o strukturnoj prilagodbi uvelike jepovećalo ulogu profesionalne rehabilitacije. Profesionalnarehabilitacija je prvenstveno propisana za (re)integracijuosoba s invaliditetom u radni svijet i stoga stoji u središturehabilitacije.U pogledu provedbe i odobravanja mjera i usluga rehabilitacijepostoje različite odgovornosti unutar austrijskog sustavasocijalnog osiguranja:• ustanove za socijalno osiguranje,• zavod za zapošljavanje (AMS),• savezne pokrajine.cijalnog zdravstvenog osiguranja, a u slučaju zaposlene osobe,iz socijalnog mirovinskog osiguranja.Zavodi za mirovinsko osiguranje nude osiguranicima rehabilitacijskemjere za sprječavanje opasnosti od smanjenjaradne sposobnosti, koje može dovesti do umirovljenja. Rehabilitacijskemjere poduzimaju se i onda kada kod rehabilitantapostoje izgledi da se povrati radna sposobnost. Ustanovemirovinskog osiguranja imaju vlastite rehabilitacijske centrekoji se fokusiraju na kardiovaskularne bolesti, reumatske bolesti,bolesti dišnih organa, bolesti metabolizma i sve tzv.interne bolesti.Zavodi za zdravstveno osiguranje imaju nadležnost koja nadopunjujeosiguranje od nezgode i mirovinsko osiguranje, uprvom redu na području medicinske rehabilitacije. Tu se radio stacionarnoj medicinskoj rehabilitaciji osiguranikovih članovaobitelji koji ne plaćaju doprinose (npr. djeca, domaćice)i umirovljenika. Kod osiguranih osoba poduzimaju se odgovarajućemjere medicinske rehabilitacije kada bolest trajeduže od tri mjeseca.Zavod za zapošljavanje (AMS)kontekstu rada s osobama s invaliditetom i iz njega proizlazećepotrebe za profesionalnom rehabilitacijom, AMS djelujeposebno tamo gdje se od usvojenih mjera može očekivatisamo relativno kratkotrajna i neproblematična integracija iuključivanje na tržište rada.Savezne pokrajineU kontekstu socijalne pomoći i pomoći osobama s invaliditetom,savezne pokrajine osiguravaju pomoć za integraciju uslučaju potrebe.Pravni okvir određuju zakoni saveznih pokrajina o osobama sinvaliditetom i o socijalnoj pomoći.Naknade saveznih pokrajina su supsidijarne, što znači dase dodjeljuju samo kada nema ili nema ekvivalent usluga odstrane Savezna vlada, socijalno osiguranje ili zavod za zapošljavanjene nudi nikakve ili nikakve slične naknade. U sklopuzakonskih mogućnosti, savezne pokrajine su nadležne zaosobe invaliditetom koje se više ne mogu zaposliti na takozvanom“1. tržištu rada“. Za pojedina područja rehabilitacijenudi se podrška u sljedećim područjima, ukoliko je potrebna:Primarna prevencijaStatus osigurati zdravlje i sudjelovanje u svijetu zaposlenihCiljevi prevencija bolesti, poremećaja, ozljeda (ograničenjadjelatnosti i participacije) uzrokovanih poslom,očuvanje sposobnosti rada i zapošljavanjakroz prevenciju u svakodnevnom životu i raduMetode upravljanje sigurnošću i zdravljem (prevencija),integrirano upravljanje zdravljemPrimjeri institucija i ponuda• Udruga BBRZ Austrija – Proces izbora, analize potencijalai procjene• AUVA – Upravljanje sigurnošću i zdravljem u tvrtkama,osposobljavanje za povjerenike za sigurnost• Crveni križ - Promicanje zdravlja, trening osoba koje pružajuprvu pomoć• Centar za medicinu rada Mödling (AMZ) – medicinazdravlja, sigurnosna tehnika, promicanje zdravlja• PGA - Udruga za profilaktičnu zdravstvenu skrbUstanove za socijalno osiguranjeU usluge AMS-a posebno se ubrajaju mjere iz područja profesionalnerehabilitacije i zapošljavanja.Pregled:Pravni temelji AnSchG (Zakon o zaštiti radnika)Osiguravajući zavodi pružaju usluge osobama koje su socijalnoosigurane (osigurane osobe i njihovi članovi obitelji).Austrijske ustanove za socijalno osiguranje podijeljene suprema funkciji, skupinama zanimanja i/ili regijama:Mjere AMS-a prvenstveno uključuju:• subvencije za plaće,• pomoć pri radu,NositeljitroškovaAMSMirovinskoosiguranjeSocijalno osiguranjeOsiguranje odnezgodeZdravstvenoosiguranjeSavezna socijalnaslužbaSavezne pokrajine(GornjaAustrija,Štajerska …)Ustanove za osiguranje od nezgode usredotočene su na žrtvenesreće na radu i profesionalnih bolesti.To konkretno znači da su ljudi invalidi zbog nesreće na raduili zbog profesionalne bolesti nemaju samo pravo na izravnoliječenje, nego i na profesionalnu (socijalnu) rehabilitaciju,kako bi se potaknula reintegracija povrijeđenih osobau radne procese. Shodno tome, cilj rehabilitacije u okviruosiguranja od nesreće je ponovno integrirati ljude u njihovabivša ili neka druga zanimanja, ili pored toga doprinijeti dastradale osobe mogu ponovno što samostalnije sudjelovati• mjere osposobljavanja,• stručnu izobrazbu.Regulacijom u Zakonu o poticanju tržišta rada, podružniceAMS-a trebaju u smislu aktivne politike na tržištu rada doprinijetiostvarenju i održavanju potpune zaposlenosti i prevencijinezaposlenosti. Polazeći od te pretpostavke, AMStakođer snosi troškove prekvalifikacije ili stručnog doškolovanja.Zakon o poticanju tržišta rada ističe da na posebnanačin treba uzeti u obzir osobe s invaliditetom u širemsmislu (osobe s tjelesnim i mentalnim invaliditetom i tzv.PreuzimanjetroškovaPravnaosnovaMoguće jeponovnouključivanje natržište radaZakon o zavoduza zapošljavanjeMože se izbjećiumirovljenjeKauzalno kodnesreća naradu i profesionalnihoboljenjaOpći zakon o socijalnom osiguranjuU obliku lijekovai adjuvansaMoguće jezadržavanjeradnog mjesta,odnosnoreintegracijaSavezni zakono invalidima,Zakon ozapošljavanjuinvalidasupsidijarnoPokrajinskizakoni o invalidima,zakonio socijalnojpomoćiu društvenom životu.“socijalno neprilagođene” osobe). Osim toga, u Zakonu o po-30 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 31

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici AustrijiSekundarna prevencijaProfesionalna dijagnostika - Procjenaosobnog asistenta, vršnjačka potpora, asistentGmbH usmjerene su na individualne potrebe rehabilitanataStanje suzbijanje bolesti, poremećaja i ozljedaCiljevi ponovno stjecanje radne sposobnosti na temeljumedicinsko-dijagnostičkih i terapijskih mjeraizbjegavanje trajnih (kroničnih) bolesti, poremećajai ozljeda promjenama u ponašanju i promjenamaokruženjaMetode upravljanje invalidnošću (rana intervencija, povratakna posao) oblikovanje posla (radnog mjesta),promjena posla, integrirano upravljanjeinvalidnostiPrimjeri institucija i ponuda• Udruga BBRZ Austrija – Služba za rad i zdravlje; psihološkadijagnostika učinka, medicinsko savjetovanje, dijagnozaaktivnosti/ ERGOS ®, rehabilitacijsko-tehnološkadijagnoza i njega, analize radnog mjesta, projekt azbestoza• AMS-ova istraživanja putem psihološke službe• Ovlašteni psiholozi – Dijagnostičko ispitivanje učinka i interesaza zanimanjePravni temelji ASVG (Zakon o osiguranju nezaposlenih)Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom (najmanje 30%smanjena radna sposobnost)Sustav profesionalne rehabilitacije u AustrijiTercijarna prevencijaStatus suzbijanje/borba protiv trajne ili teške bolesti,poremećaja, ozljedeCiljevi Subjektivno prevladavanje zdravstvenih tegoba iliozljeda, ponovna uspostava radne sposobnostina temelju medicinsko-dijagnostičkih i terapijskihzdravstvenih mjeraTercijarna prevencija (izbjegavanje pogoršanja stanja, sprečavanjerecidiva)Metode utvrđivanje potrebe za rehabilitacijomUpućivanje u instituciju za profesionalnu rehabi-Odabir zanimanja / probni rad na radnom mjestu(pretpoticaji)Izobrazba, prekvalifikacijaPrimjeri institucija i ponuda• BBRZ Reha GmbH - Dijagnostika i izrada mogućih perspektiva,obrazovanje i usavršavanje s i bez završnogispita• Verein zur Förderung von Arbeit und Beschäftigung(FAB,Udruga za promicanje rada i zapošljavanja) – Izglediza projekte• Waff - Amanda Matz, Nova Berufsorientierung• WUK – factor i profesionalna orijentacija/ clearing zamlade• Pro mente - Alfa Training• Mirovinsko osiguranje, Opće osiguranje od nezgode iBSB BeratungPravni temelji ASVG (Opći zakon o socijalnom osiguranju),AMSG (Zakon o oporezivanju migracije rada), ALVG (Zakono osiguranju nezaposlenih)BEinstG (Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom)Posttercijarna prevencijaStatus Profesionalna Re/integracija (sudjelovanje) – iniciranjesudjelovanja u radnom životuFaza a) Posredovanje/ traženje poslab) sposobnost privređivanjaCiljevi a ) naći posaob) zapošljavanje na redovnom tržištu rada iliu integrativnim poduzećima (normalni radniodnos; zaštićeno zaposlenje prema Zakoun ozapošljavanju osoba s invaliditetom)Metode prakse u tvrtkama, obuka za konkretno radnomjesto, coaching, natjecanje, posredovanje, asistentu raduosmišljavanje radnog mjesta, adaptivne tehno-u radu, mentorstvo, (upravljanje raznovrsnošću)Primjeri institucija i ponuda• BBRZ Rehabilitacija – podrška pri posredovanju• FAB workabout – neprofitna posudba radne snage, zakladaza rad, zaštićene radionice, radovi itd.• Udruga BBRZ Austrija – rehabilitacijsko-tehničko savjetovanje,model raspoređivanja na radno mjesto (emplacementmodel), radni asistenti• WAFF - Flexwork (posudba radne snage), poslovna prilika• Wiener Taubstummenverband (WITAF, Bečko udruženjegluhonijemih) - radni asistenti• Wiener Integrationsnetzwerk (WIN, Bečka integrativnamreža) - mobilni clearing, radni asistenti• Jugend am Werk (Mladi na djelu) – radni asistenti• Österreichischer Blinden- und Sehbehindertenverband(ÖBSV, Austrijski savez slijepih i slabovidnih osoba)• Institut zur berufilichen Integration (IBI, Zavod za profesionalnuintegraciju)• Pro mente – Café Max, Komm 24, FilinoPravni temelji ASVG (Opći zakon o socijalnom osiguranju),AMSG (Zakon o oporezivanju migracije radne snage), ALVG(Zakon o osiguranju nezaposlenih), BEinstG (Zakon o zapošljavanjuosoba s invaliditetom), pokrajinski zakoni o invalidima,ESF (ofenziva za zapošljavanje)Model profesionalne rehabilitacije BBRZ-aAustrijaBBRZ-ova načelaStandardizirana u cijeloj AustrijiPonude profesionalne rehabilitacije u tvrtki BBRZ REHAGmbH standardizirane su u cijeloj Austriji i dostupne u svimregijama.Pojedinačna, cjelovita, orijentirana na resursei njihove tjelesne, psihičke i socijalno-kulturne mogućnosti.RegionalnaU svojim programima orijentiramo se na potrebe regionalnihtržišta rada. Redovito provodimo usklađivanje s pokrajinskimpredstavništvima Zavoda za zapošljavanje, pokrajinskim podružnicamaPVA-a i AUVA-a.SvrsishodnaGarantiramo financijski osiguranu pratnju i podršku prilagođenuindividualnim potrebama na temelju plana rehabilitacije:• stavljanjem na raspolaganju cjelovitih informacija i ponudarelevantnih za cilj• organiziranjem i koordinacijom s naručiteljima• permanentnom kontrolom procesa, uvođenjem korektivnihmjera• modifikacijom ciljaPartnerska u okviru sustavaRadimo umreženo i sustavni smo partner naših naručitelja(zavod za zapošljavanje, nositelj socijalnog osiguranja, saveznedržave, u nekim slučajevima privatni osiguravatelji) igospodarstvoNude pouzdane proceseCiljevi pojedinačnih djelomičnih procesa profesionalne rehabilitacijepismeno se ugovaraju s naručiteljima. Svi relevantnidjelomični rezultati dokumentiraju se i stoje naručiteljimana raspolaganju, po potrebi također i u detaljnom obliku.OdrživaPonude za profesionalnu rehabilitaciju u tvrtki BBRZ REHAGmbH usmjeravaju se na održivu integraciju na tržište rada.Najnovije evaluacije naših naručitelja pokazuju stopu integracijei do 80% tri godine nakon završetka profesionalnerehabilitacije. Osnova za to je velika nepogrješivost i udioprovedbe rehabilitacijskih planova.Makroekonomoski učinkovita i djelotvornaProfesionalna se rehabilitacija izračunava. Godine 2004. na-litacijulogije, pomagala za kretanje, pomoć u oblikuPonude profesionalne rehabilitacije u tvrtki BBRZ REHApravljena analiza troškova i koristi za profesionalnu rehabili-32 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 33

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austrijitaciju pokazuje da investicije daju godišnji prihod od 6.800gući poticaj i podršku ljudima koji su nam povjereni kada se• stalno medicinsko liječenje i terapija akutnih i kroničnih• podrška pri prevladavanju stresa– iznos kredita koji se otplaćuje s kamatama. Jer profesionalnarehabilitacija rezultira zapošljavanjem i otvaranjemnovih radnih mjesta.Utemeljena na tradiciji i osigurava kvalitetuUpravljanje kvalitetom u BBRZ-u ima dugogodišnju tradiciju.Od 19. listopada 1992. posjedujemo certifikat kao prvaustanova za profesionalnu rehabilitaciju u Europi prema kriterijimaISO 9001, a posljedica je toga da smo stekli znakkvalitete, certifikat Foruma za obrazovanje odraslih i doškolovanjeiz Gornje Austrije. Kvaliteta naših usluga temeljise na stručnosti i predanosti naših zaposlenika. Pri tomeje značajna jednoznačnost neophodnih standarda, opisana upostupcima i procesima pružanja usluga. Načelo izbjegavanjagrešaka i kontinuirani proces poboljšanja najbitniji su ciljevisvakodnevnog rada. Pri brojnim internim i vanjskim provjeramauspjeli smo dokazati osiguranje i poboljšanje svojekvalitete kao i zadovoljstvo naših naručitelja i sudionika.Interdisciplinarno znanje i iskustvoInterdisciplinarni timovi iz područja medicine, psihologije,rehabilitacijske tehnologije, profesionalne orijentacije, socijalnograda i pedagogije prate proces sustavne profesionalnerehabilitacije u BBRZ-u. Rehabilitante nam pretežito dodjeljujeZavod za zapošljavanje (u iznimnim slučajevima PVA,AUVA i privatna osiguravajuća društva). Suradnja je reguliranaokvirnim ugovorom između glavnog udruženja nositeljasocijalnog osiguranja, Austrijskog zavoda za zapošljavanjei tvrtke BBRZ REHA GmbH. Podjela saveznih pokrajina sukladnomjerodavnim saveznim zakonima o invalidima definiranaje sporazumima o suradnji između saveznih područnihslužbi Zavoda za zapošljavanje i saveznih vlada.radi o njihovim individualnim zdravstvenim pitanjima i utjecajimana zanimanje i radni život. To prvenstveno zahtjeva,osim poznavanja temelja (socijalnog) prava, kompleksnoznanje i iskustvo iz medicine, psihologije, pedagogije, socijalnograda, profesionalne orijentacije i tržišta rada. Neophodnaznanja ne nude se u Austriji ni u okviru školskeodnosno fakultetske izobrazbe, niti u sklopu obrazovanjaodraslih. Akreditirani obrazovni program za stručno osobljeza rehabilitaciju nudi se u Austriji samo u BBRZ-u iobuhvaća osnovni modul koji traje 9 dana i specijalizaciju ušest različitih područja specifičnih za struku u trajanju od10 dana.Godine 2006. počelo je osiguranje kvalitete na području ciljanogusavršavanja naših stručnjaka iz područjima medicine,psihologije, socijalnog rada, rehabilitacijske tehnologije,pedagogije i stručnog osoblja iz ekonomije. Već 2008. godine400 BBRZ-ovih zaposlenika završilo je svoju izobrazbuza rehabilitacijske stručnjake s certifikatom i stalno dobivaju„up gradings“ (najnovija saznanja) kako bi bili ukorak s najnovijimdostignućima iz područja profesionalne rehabilitacije.MedicinaMedicinski problemi mogu ugroziti uspjeh profesionalne rehabilitacije.Iz tog se razloga na početku planiranja rehabilitacijeprovodi sveobuhvatni liječnički pregled. Tijekom cjelokupnogprocesa rehabilitacije našim sudionicima stoje naraspolaganju mogućnosti medicinske njege i terapije. Našskrbnički tim sastoji se od liječnika opće medicine, liječnikaradne medicine i liječnika specijalista (djelomice savjetodavniliječnici).Nude se sljedeće usluge:oboljenja• upućivanje specijalistima• podrška pri započinjanju medicinskog liječenja• uputnice za bolnice za kontrole i terapije• pribavljanje medicinskih informacija za sudionike• nabavka lijekova i adjuvansa• ergoterapija• psihoterapija• logopedijaPsihologijaNaši zaposlenici iz psihološke službe iskusni su psiholozi.Poznaju tržište rada i njegove mehanizme kao i djelovanjepsihičkih fenomena, somatskih oboljenja i psihičkih smetnjite patnji na radnu situaciju. Usluge psihološke skrbi osmišljavajuiskusni (klinički) psiholozi, zdravstveni psiholozi,radni psiholozi i psihoterapeuti. Stalnim usavršavanjem osiguravase slijevanje novih razvojnih, socijalnih kao i radnopsiholoških spoznaja u rehabilitacijski proces i podržavanjetog procesa. Pri tome je glavni cilj podrška sudionicima prispoznavanju uzoraka ponašanja, projekcija i obilježja kao izajednički razvoj strategija za rješavanje problema.Nude se sljedeće usluge:• psihološka dijagnostika (dijagnostika sposobnosti i prikladnosti)• sudjelovanje u izradi ostvarivih poslovnih perspektiva sastajališta radne psihologije• pomoć za samopomoć• podrška u prevladavanju psihičkih, psihosomatskih,osobnih i psihosocijalnih problemaSocijalni radSocijalni problemi često predstavljaju ogromnu prijetnjuuspjehu rehabilitacije. Prvenstveno financijski i obiteljski problemisprječavaju koncentriranje pogođenih osoba na profesionalnurehabilitaciju, prijete da će postati nepremostiviako ih se ne riješi paralelno dok traje bavljenje profesionalnimizgledima. Socijalni radnici koji imaju rutinu i/ili pedagoziza strukovno obrazovanje i socijalni pedagozi nude stručnupodršku za ta problematična područja. Na početku svakeprofesionalne rehabilitacije obavlja se socijalna anamnezakoja predstavlja dio dijagnostičkog postupka za izradu planovarehabilitacije. Ona opisuje individualnu polazišnu situacijupogođenih osoba i skicira moguća problematična područja iprve početne mogućnosti rješenja. U nastavku su u oblikunatuknica navedene daljnje usluge koje se nude:• podrška sudionicima kod financijskih problema (npr. izradakućnih budžeta, savjetovanje glede postojećih dugovanja,eventualna krizna intervencija)• informacija o mogućnosti različitih oslobođenja od taksi ipotpora te podrška pri podnošenju zahtjeva• savjetovanje o mogućnostima skrbi o djeci• savjetovanje vezano za stambenu problematiku• uspostava kontakata s različitim savjetodavnim mjestima• savjetovanja na mjestu doticaja između vlasti, službi iKada troškove preuzimaju privatni osiguravatelji, vrijedeopći uvjeti poslovanja.• opća medicinska dijagnostika• stručne procjene iz radne medicine• psihološko savjetovanje i njega u individualnom i grupnomokruženjusocijalnih ustanova• podrška kod pravnih problemaBBRZ-ovo znanje i iskustvo• radno-medicinsko osiguranje utvrđivanja tjelesne pro-• eventualna suradnja s već uključenim ustanovama za njeguRehabilitacijska tehnologijaStručno osoblje za REHABILITACIJUCertificirano rehabilitacijsko stručno osoblje dio je profe-duktivnosti na sustavu za simulaciju radnog mjesta ER-GOS• uvođenje terapije odnosno posredovanje kod terapije,kao i informacije o ustanovama koje nude psihoterapijuUporaba tehničkih pomagala već je odavno strategija kojomse podupire samostalnost i samoodređenje osoba s invali-sionalne rehabilitacije u BBRZ-u koji osigurava kvalitetu,garantira našim partnerima iz mreže sigurnost u suradnjii odgovara međunarodnom trendu uvođenja ISO standarda• stručni liječnički nalazi i po potrebi stručni sud (obojedjelomično putem savjetodavnih liječnika) npr. ortopeda,neurologa, psihijatara, traumatologa, specijalista okuli-• krizna intervencija• trening za opuštanjeditetom. Zato ona spada u temeljni instrumentarij rehabilitacije.Pri tome moderne tehnologije nude brojne početnemogućnosti. Tu je važno stručno pripremiti primjenu tehno-17024. Zadatak zaposlenika u BBRZ-u je dati najveći mo-sta, internista• trening iz koncentracije i pamćenjalogije, individualno ju oblikovati i pratiti.34 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 35

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austrijinezaposlenih (ALVG) (ALG / NH daljnje korištenje ili predujampokrajinska vlada), iznos koji je taj nositelj stavio na raspo-sprječavanje nastanka invalidnosti, a s tim u vezi ima zaživota, karijera i osobni ciljevi gube vrijednost.mirovine) ili AMSG (pripomoć za pokriće životnih troškova).Privremena naknada koju je odobrila ustanova za mirovinskoosiguranje AMS uzima se u obzir pri izračunavanju financijskepotpore, jer ako je iznos manji ili jednak iznosu koji dajeAMS, onda nema isplate. Ako je privremena naknada viša odnaknade AMS-a, sudionik dobiva taj višak iznosa od ustanoveza mirovinsko osiguranje. Isplata privremene naknade možese obaviti tek kad se sazna iznos financijske potpore AMS-a.Putni troškoviPutne troškove pokrit će Zavod za zapošljavanje u slučajuzajedničkog financiranja sudjelovanja od strane ustanova zamirovinsko osiguranje i AMS-a ili 100% AMS-ovog financiranjasukladno subvencioniranju dodatnih izdataka vezanihuz tečaj (DIT) do maksimalnog iznosa utvrđenog za predmetpotpore kao putni trošak. Naknadu putnih troškova kojipremašuju taj iznos preuzima - ako je predviđeno dijeljenjetroškova - ustanova za mirovinsko osiguranje. Obračun iisplata iz ustanove za mirovinsko osiguranje može se izvršititek kad se utvrdi visina DIT-a i obavljat će se mjesečno.U slučaju stalnog smještaja u domu na lokacija gdje se provodiškolovanje, mladim sudionicima priznaju se troškovitjednog putovanja kući, a odraslim sudionicima u 14-dnevnimciklusima.Usluge Zavoda za opće osiguranje od nezgode (AUVA):Osobe koje svoje doprinose plaćaju AUVA-u, dobivaju podrškuprema važećim odredbama Općeg zakona o socijalnomosiguranju i rehabilitacijskim smjernicama AUVA-a. To seodnosi na privremenu naknadu, sudjelovanje u troškovimaživota, troškove smještaja, putne troškove i paušal za obrazovnematerijale.Troškovi osoblja i operativni troškovi:Za sve aspekte profesionalne rehabilitacije sklopljen je sporazumizmeđu AMS-a i Glavnog udruženja ustanova socijalnogosiguranja. Jedan od temelja bilo je reguliranje podjeleukupnih troškova rehabilitacije u omjeru 50-50 (individualnilaganje bit će odbijen od ukupnih troškova mjera. Preostaliiznos financiraju Zavod za zapošljavanje i ustanove za mirovinskoosiguranje prema gore spomenutom ključu raspodjele.Unutar svoje nadležnosti, AUVA snosi troškove u cijelostiako ne bude podjele troškova s drugim nositeljima.Troškovi se nadoknađuju u obliku dnevnice po sudioniku urazdoblju korištenja usluge – izračunato u kalendarskim danima– pri čemu je dnevnica u načelu ista za sve skupinesudionika, neovisno o težini invaliditeta, regionalnoj upravii vrsti mjere. Iznimke kod ove osnovice za izračun isključivodogovaraju nositelji troškova na (ne-)određeno vrijeme ilisamo za jednu određenu mjeru.Trenutno važeće dnevniceTrenutno važeće dnevnice (od 1. siječnja 2008.):• Opća dnevnica € 62,00• RISS € 217,40• Smještaj i usluga €– Stanovanje u Linzu €• Puni pansion € 32,00• Ručak € 6,52– Stanovanje u Beču €• Puni pansion € 28,00• Ručak € 4,36– Stanovanje u Štajerskoj €• Puni pansion € 28,00• Ručak € 5,50Modeli zapošljavanja:• Profesionalna rehabilitacija za reintegraciju na tržišteradaBBRZ Reha GesmbH djeluje na lokacijama u Beču, Linzu,Grazu, Klagenfurtu i Kapfenbergu, u ustanovama zacilj dati potporu ugroženim osobama, kako bi se omogućilanjihova reintegracija na tržište rada.• Zaštićene radioniceZaštićene radionice nude stalna radna mjesta osobamas invaliditetom i time doprinose njihovoj socijalnoj integraciji.Smisleni, produktivni rad u redovnom radnom odnosupomaže tim ljudima na mnogo načina. On je jedanod temelja osobnog razvoja i samostalnosti. Zaposlenostpotiče jačanje samosvijesti. Još i sudjeluje u financiranjuživotnih troškova.• Socijalno-ekonomska poduzeća (SEP)Socijalno-ekonomska poduzeća uvedena su prije desetakgodina kao pogodna mjera za integraciju i reintegracijuosobito ranjivih osoba na tržište rada (kao što su osobe sinvaliditetom, mladi ljudi sa socijalnim nedostacima ...).SEP se odlikuju time da slijedi svoje socijalno-pedagoškeciljeve u funkcionirajućim društvima,tj. poduzećima koja u svojoj regiji pronađu tržišteza prodaju svojih proizvoda i usluga na tržištu.Na tržištu rada posebno pogođene skupine invalida dobivajupriliku steći temeljne profesionalne kvalifikacije uvremenski ograničenom ugovoru o radu (oko 1-3 godina),istovremeno se baveći socijalnim i osobnim preprekamai njihovim uklanjanjem.• Neprofitno ustupanje osobljaPosudba radne snage u pratnji i pod nadzorom za osobesmanjenih sposobnosti ili s invaliditetom radi integracijena tržište rada kroz stjecanje tvrtki, podršku pri uhodavanjui individualno kvalificiranje.SažetakKraj uspješne stručne karijere zbog nesreće ili bolesti traumatičanje događaj. Suočavanje s implikacijama i posljedicamatakođer podrazumijeva suočavanje sa situacijom daste ostali bez poslovnih izgleda. Čovjekovo čitavo planiranjePronalaženje novih profesionalnih mogućnosti i povratak sudionikau svijet zaposlenih središnji je cilj sustavne rehabilitacijeu BBRZ-u Austrija. Individualna rehabilitacija, obukei programi izobrazbe izrađeni po mjeri pojedinca predstavljajunovu poslovnu priliku za naše klijente, a samim time iosnovu ekonomske neovisnosti i socijalne uključenosti. Procesprofesionalne rehabilitacije u BBRZ-u Austrija obuhvaćamedicinsku dijagnostiku, psihološku dijagnostiku, procesnoorijentiranu dijagnostiku, pronalaženje izgleda i koncipiranjestručnog osposobljavanja. Svake godine 1000 diplomanataodlazi iz BBRZ-a Austrija nakon specijalističke prakse zastjecanje kvalifikacije. Više od 70 % diplomiranih osoba bivaintegrirano na tržište rada nakon završene prakse.Za proces profesionalne rehabilitacije potrebni su najkvalificiranijistručnjaci iz različitih sektora. BBRZ Austrija razvilaje model kvalifikacije stručnjaka na području profesionalnerehabilitacije koji se zove REHA College. Tijekom razdobljaizrade ovog obrazovnog programa, jedno od središnjih pitanjabila je izrada standarda kompetentnosti za stručnjake izpodručja profesionalne rehabilitacije.BBRZ Austrija nudi 1850 stalnih obrazovnih mjesta u svojimpodručnim uredima u Linzu, Beču, Kapfenbergu, Klagenfurtui Innsbrucku.Izvor financiranja profesionalne rehabilitacije reguliran jeokvirnim sporazumom između Glavnog udruženja austrijskihinstitucija za socijalno osiguranje, Austrijskog zavoda za zapošljavanjei BBRZ-a Austrija.Kontakti:konrad.mager@bbrz.atanton.sabo@bbrz-gruppe.atWeb stranica:http://www.bbrz.attroškovi i troškovi nositelja). Temeljem te regulacije određenprofesionalnu rehabilitaciju, s ciljem integracije osoba sje ključ raspodjele operativnih troškova u iznosu od 27% nainvaliditetom u društvo, kroz mjere profesionalne reha-Zavod za zapošljavanje i 73% na ustanove za mirovinskobilitacije, u najvećem dosegu njihovih subjektivnih spo-osiguranje. Ako postoji još neki nositelj troška (na primjer,sobnosti ili da bi se utvrdile mjere koje su prikladne za38 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 39

Professional Rehabilitation ofPersons with Disabilities – gateway forre-entering the Labour Market in theRepublic of AustriaKONRAD MAGER/ANTON SABOBerufliches Bildungs - und Rehabilitationszentrum Österreich LinzÖsterreichRehabilitationsbegriffNach der Definition der World Health Organisation (WHO)und der Internationalen Arbeitsorganisation (ILO) istRehabilitation„die Summe jener aufeinander abgestimmtenMaßnahmen, die darauf gerichtet sind, körperlich, geistigund / oderseelisch Behinderte bis zum höchsten, individuellerreichbaren Grad geistiger, sozialer, beruflicher und wirtschaftlicherLeistungsfähigkeit herzustellen oder wiederherzustellen,damit sie einen angemessenen Platz in der Gemeinschaftfinden“.Rehabilitation besteht aus:• beruflichen Maßnahmen, die den behinderten Menschenin die Lage versetzen sollen, erstmals einen Beruf, seinenfrüheren Beruf oder erforderlichenfalls einen neuenBeruf auszuüben;• medizinischen Maßnahmen, die im Anschluss an eineKrankenbehandlung die Gesundheit so weit wiederherstellen,dass eine Wiedereingliederung in den Arbeitsprozessbzw. in das Alltagsleben möglich ist;• pädagogischen Maßnahmen mit dem Ziel, behindertenKindern und Jugendlichen die bestmögliche Erziehungund Bildung zu sichern und• sozialen Maßnahmen, die dem behinderten Menschendarüber hinaus die Eingliederung in die Gesellschaft ermöglichensollen.Dem Rehabilitationsbegriff liegt das Krankheitsfolgenmodellder WHO zugrunde. Dieses Krankheitsfolgenmodellgeht davon aus, dass Behinderung / Krankheit keine konstanteEigenschaft einer Person ist, sondern ein dynamischerProzess; d.h. „Behinderung / Krankheit“ wird erst inder Interaktion zwischen Menschen (mit Fähigkeiten undFähigkeitsstörungen) und ihrem sozialen Umfeld definiert.Der Verdienst des Krankheitsfolgenmodells war, „das Augenmerkerstmals systematisch auf die Folgen von (nichtheilbaren) Krankheiten und Gesundheitsschäden zu lenken –und nicht nur auf die Krankheiten selbst“. Die WHO (1980,ICIDH-1) hat mit dem Modell gerade auf die zunehmendeBedeutung chronischer Krankheiten bzw. den daraus resultierendenVersorgungsproblemen mit einem Klassifikationsmodellreagiert.„Ein moderner Rehabilitationsbegriff orientiert sich am biopsychosozialenModell von Gesundheit und Krankheit derWHO und fokussiert primär auf die individuellen und sozialenAuswirkungen von (chronischer) Krankheit, Unfall undangeborenen Leiden oder des Alterns. Unter Rehabilitationsind in diesem Kontext Bemühungen zu verstehen, eineFunktionsstörung nicht zu einer dauerhaften Einschränkungbzw. Beeinträchtigung der persönlichen, sozialen und beruflichenLebensumstände werden zu lassen oder zumindestdie Auswirkungen auf die genannten Lebensbereiche auf einMinimum zu reduzieren.Rehabilitationssystem in ÖsterreichDie soziale Integration von Menschen mit Behinderungen,unabhängig von den Ursachen der Entstehung der Behinderung,in die Gesellschaft und in den Beruf gilt als wesentli-40 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 41

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria4-Phasenmodell der WHO, rechtlicheGrundlagen und Angebote in ÖsterreichPrimärpräventionStatus Gesundheit und Teilhabe am Erwerbsleben sichernZiele Vermeidung von Krankheit, Störung, Schädigung(Aktivitäts- und Partizipationsein-schränkungen)durch arbeitsbezogene Ursachen Erhaltung derArbeits- und Beschäftigung-sfähigkeit durchVorbeugung im Alltags- und ArbeitslebenMethoden Sicherheits- und Gesundheitsmanagement (Prävention),Integriertes GesundheitsmanagementBeispiele für Institutionen und AngeboteArbeits(platz)gestaltung, Arbeitsplatzwechsel,Integrated Disability ManagementBeispiele für Institutionen und Angebote• Verein BBRZ Österreich – Service für Arbeit und Gesundheit;Psychologische Leistungsdiagnostik,Medizinisches Consulting, Aktivitätsdiagnose / ERGOS®,Rehatechnologische Diagnostik und Versorgung,Arbeitsplatzanalysen, Projekt Asbestose• AMS-Abklärungen durch psychologischen Fachdienst• Niedergelassene PsychologInnen – Diagnostische Leistungs-und BerufsinteressensabklärungenRechtliche Grundlagen ASVG• Verein zur Förderung von Arbeit und Beschäftigung(FAB) – Projekt Perspektiven• Waff – Amandas Matz, Nova Berufsorientierung• WUK – factor i Berufsorientierung / Clearing für Jugendliche• Pro mente – Alpha Training• Pensionsversicherung, Allgemeine Unfallversicherungund BSB BeratungRechtliche Grundlagen ASVG, AMSG, ALVGBEinstGPosttertiäre Prävention• WAFF – Flexwork (Arbeitskräfteüberlassung), Jobchance• Wiener Taubstummenverband (WITAF) – Arbeitsassistenz• Wiener Integrationsnetzwerk (WIN) – mobiles Claering,Arbeitsassistenz• Jugend am Werk-Arbeitsassistenz• Österreichischer Blinden- und Sehbehindertenverband(ÖBSV)• Institut zur beruflichen Integration (IBI)• Pro mente – Café Max, Komm 24, FilinoRechtliche Grundlagen ASVG, AMSG, ALVG,BEinstG LandesbehindertengesetzeESF(Beschäftigungsoffensive)• Verein BBRZ Österreich – Auswahlverfahren, Potentialanalysenu. Assessments• AUVA – Sicherheits- und Gesundheitsmanagement in Betrieben,Ausbildung für Sicherheits-vertrauenspersonen• Rotes Kreuz – Gesundheitsförderung, ErsthelferInnen-Ausbildung• Arbeitsmedizinisches Zentrum Mödling (AMZ) – Arbeitsmedizin,Sicherheitstechnik,Gesundheitsförderung• PGA – Verein für prophylaktische GesundheitsarbeitRechtliche Grundlagen AnSchGSekundärpräventionStatus Krankheit, Störung und Schädigung entgegenwirkenZiele Wiedererlangung der Arbeitsfähigkeit auf derGrundlage medizinisch-diagnostischer und -therapeutischerMaßnahmen Vermeidung einer dauerhaften(chronischen) Erkrankung, Störung, Schädigungdurch VerhaltensundUmweltveränderungenBEinstG (mindestens 30 % MdE)System der Berufl ichen Rehabilitation in ÖsterreichTertiäre PräventionStatus Dauerhafte oder gravierende Krankheit, Störung,Schädigung abwehren / bekämpfenZiele Subjektive Bewältigung der gesundheitlichenStörung bzw. des Schadens Wieder-herstellungder Arbeitsfähigkeit auf der Grundlage medizinisch-diagnostischerund medizinisch therapeutischerMaßnahmenTertiärprävention (Vermeidung der Verschlimmerung einesZustands, Vermeidung von Rückfällen)Methoden Feststellung des RehabilitationsbedarfesZuweisung an Berufliche RehabilitationseinrichtungBerufsdiagnose – AssessmentBerufsfindung / Arbeitserprobung (Vorförderung)Ausbildung, UmschulungBeispiele für Institutionen und Angebote• BBRZ Reha GesmbH – Diagnose und Perspektivenen-Status Berufliche Re- / Integration (Partizipation) – Teilhabeam Erwerbsleben initiierenPhasea) Vermittlung / Arbeitsucheb) ErwerbstätigkeitZiele a) Beschäftigung findenb) Beschäftigung im Regelarbeitsmarkt oder inIntegrativen Betrieben (Normalarbeitsverhältnis;Geschütztes Arbeitsverhältnis nach BeinstG)Methoden Betriebspraktika, Arbeitsplatzspezifi sches Training,Coaching, Bewerbung, Vermittlung, ArbeitsassistenzArbeitsplatzgestaltung, Adaptive Technologien, Mobilitätsbeihilfen,Persönliche Assistenz,Peer Support, Arbeitsassistenz, Mentoring, (Diversity Management)Beispiele für Institutionen und Angebote• BBRZ REHA – Vermittlungsunterstützung• FAB workabout – Gemeinützige Arbeitskräfteüberlassung,Arbeitsstiftung, Geschützte Werkstätten, works etc.Das Modell der Beruflichen Rehabilitation desBBRZ-ÖsterreichBBRZ GrundsätzeÖstereichweit standardisiertDie Angebote der Beruflichen Rehabilitation in der BBRZREHA GmbH sind österreichweit standardisiert und überregionalzugänglich.Individuell, ganzheitlich ,resourcenorientiertDie Angebote der Beruflichen Rehabilitation in derBBRZ REHA GmbH orientieren sich an den individuellenBedürfnissendes/r Rehabilitanden/in und seinen/ihren körperlichen,psychischen und soziokulturellen Möglichkeiten.RegionalIn unseren Angeboten orientieren wir uns an den Bedarfender regionalen Arbeitsmärkte. Die Abstimmung mit denLandesgeschäftsstellendes Arbeitsmarktservice, den Landesstellender PVA und der AUVA erfolgt laufend.ZielsicherWir garantieren fundierte Begleitung und Unterstützung abgestimmtauf die individuellen Bedürfnisse auf Basis einesRehabilitationsplanes durch:Methoden Disability Management (Early Inter-twicklung, Aus- u. Weiterbildung mit und ohne Lehrabs-• Verein BBRZ Österreich – Rehatechnologische Bera-• Verfügbarmachen sämtlicher zielrelevanter Informatio-vention, Return to Work)chlusstung, Implacementmodell, Arbeitsassistenzennen und Angebote44 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 45

ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of AustriaPerspektivenentwicklung• Je nach regionaler Gesetzeslage:gemäß den geltenden Bestimmungen des ALVG (ALG/NHgerkosten ein Aufteilungsschlüssel von 27% für das Arbeit-• Analyse der individuellen Lebens- und Berufsgeschichte,Berufsinteressen• Entwicklung und Überprüfung beruflicher Zielvorstellungen• Informationen über Berufsbilder, Ausbildungs- und Arbeitsmarkt• Reflexion und Abstimmung beruflicher Anforderungenmit Interessen, Potenzialen,• Fördermöglichkeiten und Bildungszugang sowie behinderungsbedingtenEinschränkungen• Fachspezifische Abklärungen• Praktische ErprobungREHA-TrainingsSchulisches Grundlagenwissen, Deutsch für Personen mitnichtdeutscher Muttersprache,Kompetenztraining, Schlüsselqualifikationen, BerufspraktischesTraining, Bewerbungstraining,• Landesregierungen (z. B.: Steiermark, Oberösterreich)• Andere Kostenträger:• Andere Versicherungsanstalten (Eisenbahner, Bergbauern)• Private Versicherungen (Wr. Städtische, …)• Firmen bzw. –beteiligungenBasis für die Systempartnerschaft – RahmenvereinbarungDas wichtigste Dokument, welches das Zusammenwirken dereinzelnen Kostenträger regelt, ist die Rahmenvereinbarung. DieseRahmenvereinbarung regelt die Zusammenarbeit zwischendem Arbeitsmarktservice Österreich (und seinen Geschäftsstellen),der Pensionsversicherungsanstalt, der Versicherungsanstaltder österreichischen Eisenbahnen (für den Bereichder Pensionsversicherung) und der Versicherungsanstalt desösterreichischen Bergbaues (in Folge PV-Träger) und der BBRZReha GesmbH. bezüglich der Durchführung und Inanspruchna-Fortbezug oder Pensionsvorschuss) oder des AMSG (Beihilfezur Deckung des Lebensunterhaltes).Ein von den PV-Trägern gewährtes Übergangsgeld wird vomAMS bei der Berechnung der finanziellen Leistungen nichtberücksichtigt, da es, wenn es geringer oder gleich wie die Leistungdes AMS ist, nicht zur Auszahlung kommt. Ist das Übergangsgeldhöher als die Leistung des AMS, bekommt der/dieTeilnehmerIn den übersteigenden Betrag vom PV-Träger ausgezahlt.Die Auszahlung des Übergangsgeldes kann erst nach Kenntnisder Höhe der finanziellen Leistungen des AMS erfolgen.ReisekostenDie Reisekosten werden im Falle einer gemeinsamen Finanzierungder Teilnahme von PV-Trägern und AMS oder bei100% Finanzierung durch das AMS vom Arbeitsmarktservicegemäß der Beihilfe zu den Kursnebenkosten (KNK) biszur dort festgelegten maximalen Höhe für den FördergegenstandFahrtkosten getragen. Die Abgeltung von Fahrtkosten,die diesen Betrag übersteigen, übernimmt - soferneine Kostenbeteiligung gegeben ist - der PV-Träger. Die Be-smarktservice und 73% für die PV-Träger. Tritt ein weitererTräger auf (etwa Landesregierung), wird der von diesemTräger zur Verfügung gestellte Betrag von den gesamtenMaßnahmenkosten subtrahiert. Die verbleibende Summefinanzieren das Arbeitsmarktservice und die PV-Träger nachoben angegebenem Verteilungsschlüssel. Die AUVA trägtinnerhalb ihrer Leistungszuständigkeit die Kosten zur Gänze,es kommt zu keiner Kostenteilung mit anderen Trägern.Die Kosten werden in Form eines Tagsatzes pro TeilnehmerInfür den konsumierten Leistungszeitraum - berechnet nachKalendertagen - abgegolten, wobei der Tagsatz grundsätzlichfür alle TeilnehmerInnengruppen ohne Berücksichtigungdes Schweregrades der Behinderung, der regionalen Abwicklungund der Art der Maßnahme gleich ist. Ausnahmen vondieser Berechnungsgrundlage sind ausdrücklich und von denKostenträgern auf (un-)bestimmte Zeit oder auch nur füreine konkrete Maßnahme zu vereinbaren.Derzeit gültige Tagsätze• Die derzeit gültigen Tagsätze (ab 1. Jänner 2008):Kommunikationstrainings, Jugend-, Alter- und GeschlechtspezifischeTrainingshme von Maßnahmen der beruflichen Rehabilitation.rechnung und Auszahlung durch den PV-Träger kann erstnach Kenntnis der Höhe der KNK erfolgen und wird monatli-• Allgemeiner Tagsatz € 62,00REHA-Ausbildung1000 AbsolventInnen verlassen jährlich das BBRZ nacheiner qualifizierten Fachausbildung. Über 70 % unsererAbsolventInnen sind nach Beendigung der Ausbildung amRegelungsgegenstand der RahmenvereinbarungDie wichtigsten Bestandteile der Rahmenvereinbarung sind:• das Leistungsangebot der BBRZ Reha GesmbHch im Nachhinein durchgeführt.Bei ständiger Unterbringung im Wohnheim am Schulungsortwerden bei jugendlichen TeilnehmerInnen Kosten fürwöchentliche Heimfahrten anerkannt, bei erwachsenen• RISS € 217,40• Unterkunft und Verpflegung €– Wohnen Linz €• Vollpension € 32,00Arbeitsmarkt integriert.• die finanziellen ModalitätenTeilnehmerInnen im 14-Tage Rhythmus.• Mittagsverpflegung € 6,52Über 60 standardisierte Ausbildungsmöglichkeiten in technischenund kaufmännischen Bereichen bietet das BBRZ inLinz, Wien, Kapfenberg und Klagenfurt. Darüber hinaus werdenMaßgeschneiderte Ausbildungen in allen Berufsfeldernin Kooperation mit Partnerfirmen angeboten.Methods of financing ProfessionalRehabilitation:Die HauptauftraggeberInnen der beruflichen Rehabilitation• Arbeitsmarktservice (AMS)• Pensionsversicherungsanstalt (PVA)• die Kostensätze und der Verteilungsschlüssel• die Verantwortlichkeiten der beteiligten Kooperationspartner• das Verfahren• das BerichtswesenDie finanziellen ModalitätenKostensätze und VerteilungsschlüsselDie individuelle Versorgung der TeilnehmerInnenDas Arbeitsmarktservice sorgt für die individuelle Versor-Leistungen der AUVA:Personen, die bei der AUVA leistungszuständig sind, werdennach den geltenden Bestimmungen des ASVG und den Reha-Richtlinien der AUVA unterstützt. Dies betrifft das Übergangsgeld,den Beitrag zu den Kosten des Unterhaltes, die Unterbringungskosten,die Reisekosten und die Lehrmittelpauschale.Kosten für Personal- und Sachaufwand:Für sämtliche Belange der beruflichen Rehabilitation wurdeeine Vereinbarung zwischen AMS und Hauptverband derSozialversicherungsträger abgeschlossen. Eine der Grundlagenwar die Regelung der Teilung der Gesamtkosten derRehabilitation im Ausmaß von 50:50 (Individual- und Träger-– Wohnen Wien €• Vollpension € 28,00• Mittagsverpflegung € 4,36– Wohnen Steiermark €• Vollpension € 28,00• Mittagsverpflegung € 5,50Employment Modells:• Berufliche Rehabilitation zur Wiedereingliederung in derArbeitsmarktDie BBRZ Reha GesmbH betreibt an den Standorten Wien,• Allgemeine Unfallversicherungsanstalt (AUVA)gung der TeilnehmerInnenkosten). Aufgrund dieser Regelung ergab sich für die Trä-Linz, Graz, Klagenfurt und Kapfenberg Einrichtungen der50 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 51

eruflichen Rehabilitation mit dem Zweck, behinderte Menschendurch Maßnahmen der beruflichen Rehabilitation imgrößten Ausmaß ihrer subjektiven Möglichkeiten in dieGesellschaft zu integrieren, oder Maßnahmen zu setzen,die geeignet sind, den Eintritt einer Behinderung zu verhindern,und hat somit die diesbezügliche Unterstützungpersönlich hilfsbedürftiger Menschen zum Ziel, um die Wiedereingliederungin den Arbeitsmarkt zu ermöglichen.• Geschütze WerkstättenGeschützte Werkstätten, bieten Dauerarbeitsplätze fürMenschen mit Beeinträchtigung und trägt dadurch zuihrer gesellschaftlichen Integration bei.Sinnvolle, produktive Arbeit in einem regulären Dienstverhältnishilft diesen Menschen in vieler Hinsicht. Sieist eine der Grundlagen für eine persönliche Entwicklungund Selbstständigkeit. Die Berufstätigkeit fördert dieStärkung des Selbstbewusstseins. Und sie trägt zur Finanzierungdes Lebensunterhalts bei.• Sozialökonomische BetriebeSozialökonomische Betriebe wurden vor etwa zehn Jahrenals geeignete Maßnahme zur Integration und Reintegrationvon am Arbeitsmarkt besonders benachteiligtenPersonen (wie behinderte Menschen, Jugendlichemit sozialen Defiziten, ...) eingeführt .SÖBs zeichnen sich dadurch aus, daß sie ihre sozialpädagogischenZiele in funktionierenden Betrieben, also in Betrieben,die in ihrer Region für den Absatz ihrer Produkteund Dienstleistungen einen Markt finden, verfolgen.Am Arbeitsmarkt besonders benachteiligte Personenerhalten die Möglichkeit, in einem zeitlich befristetenDienstverhältnis (etwa 1 bis 3 Jahre) berufliche Grundqualifikationenzu erwerben und gleichzeitig soziale und persönlicheArbeitshemmnisse zu bearbeiten und abzubauen• Gemeinnützige PersonalüberlassungBegleitete und betreute Arbeitskräfteüberlassung fürMenschen mit Beeinträchtigung bzw. Benachteiligungzur Integration in den Arbeitsmarkt durch Firmenakquisition,Unterstützung bei der Einarbeitung sowie individuelleQualifizierung.SummaryThe end of a successful vocational career due to an accidentor a disease is a traumatic event. Coping with the implicationsand consequences also implies dealing with the situationof being without occupational perspectives. One’s entirelife planning, career and personal objectives lose validity.The development of new vocational perspectives and the returnof the participants into the world of work is a centralobjective of Systemic Rehabilitation at BBRZ Austria. IndividualRehabilitation, Trainings and made to measure Training Programmesare a new career chance for our clients and thereforethe basic for economic independence and social inclusion.The process of Professional Rehabilitation at BBRZ Austriaincludes Medical Diagnostics, Psychological Diagnostics, Processoriented Diagnostics, Development of Perspectives andVocational Trainings. Every year 1000 graduates leave BBRZAustria after a qualified specialised apprenticeship. Morethan 70 % of the graduates are integrated into the labourmarket after having completed the apprenticeship.For the process of Professional Rehabilitation there is a needof best qualified experts in different sectors. BBRZ Austriahas developed a Model for the qualification of Experts in thefield of Professional Rehabilitation called REHA Colleg. Duringthe time of the development of this Training Program one ofthe focus points was the development of competence standardsfor experts in the field of Professional Rehabilitation.BBRZ Austria offers 1850 permanent training places in theBranch Offices in Linz, Vienna, Kapfenberg, Klagenfurt andInnsbruck.The source for financing the Professional Rehabilitation isregulated by a framework agreement between the MainAssociation of the Austrian Social Security Institutions, theAustrian Labour Market Service and BBRZ Austria.Contacts:konrad.mager@bbrz.atanton.sabo@bbrz-gruppe.atWebsite:http://www.bbrz.atPolitike zapošljavanja osoba sinvaliditetom u Flandriji (Belgija)LUK ZELDERLOOGeneralni tajnik EASPD-a, BrüsselBelgija1. Flandrija u Belgiji*Nadležnosti su podijeljene između savezne države, regija izajednica. Osim savezne vlade, svaka regija i svaka zajednicaDa biste shvatili politike i programe namijenjene osobamas invaliditetom u Flandriji (Belgiji), potrebno je dobiti uvid uima vlastitu upravu, ali uprave flamanske regije i flamanskepolitičku i administrativnu strukturu zemlje.zajednice su spojene.Od 1980. Belgija je savezna država koja obuhvaća tri jezičnePolitike zapošljavanja osoba s invaliditetom čine kombinaciju‘zajednice’ i tri teritorijalne ‘regije’.političkih mjera koje spadaju u nadležnost savezne države(npr. zakon o suzbijanju diskriminacije, kvote za državne službenike,naknade za invaliditet), regija (npr. posebne agenci-Zajednice su:• nizozemska jezična zajednica (flamanska zajednica - VlaamseGemeenschap)stručno osposobljavanje, rad u zaštićenim radionicama).je za zapošljavanje, subvencije za plaće) ili zajednica (npr.• francuska jezična zajednica (francuska zajednica - Communautéfrançaise)zajednicu, ali također ćemo se kratko osvrnuti na saveznuVećina onoga što slijedi odnosi se na flamansku regiju i• njemačka zajednica (Deutschsprachige Gemeinschaft) razinu i spomenuti nekoliko stvari o drugim regijama i zajednicama.Regije su:• Regija glavnog grada Bruxellesa (Bruxelles hoofdstedelijkgewest - Région de Bruxelles-capitale)2. Politike zapošljavanja osoba sinvaliditetom• Flamanska regija (Vlaams gewest)Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom mogu se podijelitina aktivne i pasivne politike. Pasivne politike dozvoljavaju• Valonija (Région wallonne).Pripadnici nizozemske jezične zajednice žive u flamanskoj osobama s invaliditetom (da privremeno ili trajno) napusteregiji i glavnom gradu Bruxellesu, članovi francuske jezične tržište rada time što im nude naknade koje zamjenjuju dohodak.Aktivne politike usmjerene su na integriranje ili po-zajednice u Valoniji i glavnom gradu Bruxellesu, a (malobrojna)njemačka zajednica živi u valonskoj regiji.novno integriranje takvih osoba na tržište rada kroz stručnoBelgija ima 10,8 milijuna stanovnika, od kojih oko 58% živi osposobljavanje, zapošljavanje itd. Međutim, razlika izmeđuu flamanskoj regiji, 33% u Valoniji i 10% u glavnom gradu ovih dvaju vrsta političkih mjera nije uvijek jasna. ProgramiBruxellesu.beneficija mogu sadržavati aktivne elemente za izbjegavanje52 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 53

Ova definicija ne omogućava nam da lako odredimo pripadali neka osoba ciljnoj skupini osoba nesposobnih za rad kojimatrebaju kompenzacijske mjere. Zbog toga je izrađen skupkriterija koji ukazuju na mogući pokazatelj radne nesposobnosti:• priznati status osobe s invaliditetom od strane Flamanskeagencije za invalide;• najviši postignuti stupanj obrazovanja stečen je u posebnojškoli;• pravo na invalidninu;njihova invaliditeta, stupanj obrazovanja i radno iskustvo, ilina temelju gore navedene procjene.Te posebne mjere zapošljavanja uključuju:• prilagodbe radne okoline (npr. posebna oprema, prilagođeneradne stanice);• usluge prevođenja za osobe s oštećenjem sluha;• naknadu putnih troškova za ljude koji rade ili se osposobljavanju;• subvencioniranje plaća za poslodavce;Employment Policies for people withdisabilities in Flanders (Belgium)LUK ZELDERLOOSecretary General of the EASPD, BrüsselBelgium• potvrda o trajnoj nesposobnosti za rad temeljem sudske• zaštićeno zapošljavanje.odluke ili odlukeSubvencije plaća daju se poslodavcima u privatnom sektoru1. Flanders in Belgium*Competencies are shared between the federal state, the re-• odgovarajuće savezne uprave;• pravo na dugotrajni ili povećani dječji doplatak s naslovainvaliditeta;• pravo na naknadu za invaliditet;• Potvrda o invalidnosti koju je izdao liječnik, služba ili organizacijakoju priznaje VDAB.Ako je ispunjen barem jedan od tih kriterija, takva osobamože spadati u ciljnu skupinu za mjere kompenzacijske politike(indicatie van arbeidshandicap). U većini slučajeva, oveljude se upućuje posebnom savjetniku iz Službe za specijalneputove do zaposlenja i praćenje (Gespecialiseerde Trajectbepaling-enBegeleiding, GTB).Pri određivanju odgovarajućeg puta do zaposlenja, tim službamapomažu centri za procjenu (Gespecialiseerde Arbeidsonderzoeksdiensten,GA) koje analiziraju i procjenjujutražitelje posla. Jedna od mogućnosti koje nudi Služba zaspecijalne putove do zaposlenja jest stručno osposobljavanjekoje provodi posebni centar (Gespecialiseerde Opleidings-,Begeleidings- en Bemiddelingsdienst, GOB). Najmanje polovicatreninga odvija se na radnom mjestu.Ljudi koji su nesposobni za rad imaju pravo na posebnemjere zapošljavanja (Bijzondere TewerkstellingsondersteunendeMaatregelen, BTOM’s) obzirom na vrstu i/ili težinui obrazovanju te lokalnim vlastima. Osnovna shema je subvencijakoja pokriva 40% troškova rada tijekom prve godine,30% u sljedeće tri uzastopne godine i 20% kasnije. Natemelju posebne procjene, subvencija se može povisiti nanajviše 60%. Postoji i posebna shema za nezavisne radnike.5.3. Zamjenske politikeOva posljednja vrsta politika osmišljena je kao dopuna regulatornimi kompenzacijskim politikama. Obično su usmjerenena osobe s težim invaliditetom. Rad u zaštićenim radionicamaza invalide najčešći je oblik u Belgiji kao cjelini, ali uFlandriji postoje i “socijalne radionice” koje nude mogućnostzapošljavanja osobama s invaliditetom. Iako je pronalazakstalnog zaposlenja krajnji cilj, većina zaposlenika ne odlaziiz njih.Za sada još nema službenog programa zapošljavanja uz podrškuu Flandriji, ali provode se neki eksperimenti.Detaljnije informacije (na nizozemskom) možete pronaći na:www.werk.be (nota Handicap en Arbeid)www.vdab.be / arbeidshandicap* Posebna zahvala Lini Waterplas što je pregledala ovajtekst.To understand the policies and programmes for the disabledin Flanders (Belgium), some insight into the politicaland administrative structure of the country is needed.Since 1980, Belgium has been a federal state with three language-based‘communities’ and three territorial ‘regions’.The communities are :– the Dutch-speaking community (Flemish Community –Vlaamse Gemeenschap)– the French-speaking community (French Community –Communauté française)– the German-speaking community (Deutschsprachige Gemeinschaft)The regions are :– the Brussels-Capital Region (Brussels hoofdstedelijkgewest – Région de Bruxelles-capitale)– the Flemish Region (Vlaams gewest)– the Walloon Region (Région wallonne).Members of the Dutch-speaking Community live in the FlemishRegion and in Brussels-Capital, those of the FrenchspeakingCommunity in the Walloon Region and in Brussels-Capital and those of the (tiny) German-speaking Communityin the Walloon region.gions and the communities. Beside the federal government,each region and each community has its own government,but the governments of the Flemish Region and the FlemishCommunity have been merged.Employment policies for the disabled are a mix of policymeasures belonging to the competency of the federalstate (e.g. anti-discrimination law, quotas for federal civilservants, disability benefits), the regions (e.g. special placementagencies, wage subsidies) or the communities (e.g.vocational training, sheltered work).Most of what follows is about the Flemish Region and Community,but we will also look briefly at the federal level andmention a few things about the other regions and communities.2. Employment policies for the disabledEmployment policies for the disabled may be divided betweenactive and passive policies. Passive policies allow disabledpeople to (temporarily or definitively) leave the labour marketby providing income replacement benefits . Activepolicies aim at integrating or re-integrating people into thelabour market through vocational training, placement, etc.However, the distinction between both types of policy measuresis not always clear-cut. Benefit schemes may containBelgium has 10,8 million inhabitants, about 58% of whomactive elements avoiding benefit traps and encouraging reci-live in the Flemish Region, 33% in the Walloon Region andpients to go back to work (e.g. by allowing a gradual return10% in Brussels-Capital.to work, combining benefit and income from work).56 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 57

LUK ZELDERLOO • Employment Policies for people with disabilities in Flanders (Belgium)In Belgium, passive policies for the disabled are implemen-Finally, the federal administration has to meet a quota ofemployers) to behave in an intended way, policies may be des-them from acting the way the government intended themted by the federal level, whereas active policies are mainly a3% disabled people among the workforce and is obliged tocribed as regulatory, compensatory and substitution policies.to, which for the disabled people could be to participatematter for the Regions and Communities.provide reasonable accommodation in the recruitment pro-in training and for the employers to hire disabled people.3. Employment policies at the federal levelPolicy measures at the federal level include disability benefitschemes, anti-discrimination legislation and quotas.There are a number of different disability benefit schemes.Insured employees on a private sector contract becomingincapacitated for work may claim a sickness benefit for aperiod of up to one year. If the condition persists longer, theymay go on invalidity benefit. Those not insured under theSickness and Invalidity Act are entitled to a means-testeddisability allowance. There are special schemes for peoplewho become incapacitated due to an occupational accidentor disease. They receive compensation for the damage but,contrary to the recipients of the benefits mentioned earlier,they are not obliged to stop working. Incapacitated publicsector employees from all levels and from the educationsector are entitled to retire and receive an early pension.Two other schemes implemented at the federal level caterfor disabled employees: a small number of people on unemploymentbenefit (which is not time-limited in Belgium) andsome recipients of the residual and means-tested welfarecess and in the workplace. As yet, Belgium has no quotaobligations for the private sector.4. Employment policies at the level of theRegions and CommunitiesBefore 1990, policies for the disabled were national, but inthe nineties several new institutions were created to implementthe competencies of the Regions and the Communitiesin the field of social care and employment:– The Flemish Fund for the Social Integration of Peoplewith Disabilities (from 2004 : Flemish Agency for DisabledPeople / Vlaams Agentschap voor Personen met eenHandicap).– The Walloon Agency for the Integration of Disabled People(Agence Wallone pour l’Intégration des PersonnesHandicapées)– The French Brussels Service for Disabled People (Servicebruxellois francophone des personnes handicapées)– The Agency for Disabled People (Dienststelle für Personenmit Behinderung)5.1. Regulatory policiesRegulatory policies impose or prohibit certain behavioursor provide incentives to obtain a desired behaviour. One ofthe best known type of regulatory policies is the quota obligation.An obligation to employ 4.5% registered disabled isplaced on the Flemish administration, whereas the municipalitiesand provinces have to reach 2%, but there are noquotas for the private sector. The targets are currently notbeing met.In addition to the federal anti-discrimination law of 2007,there are two Flemish decrees (2002 and 2008) banningdiscrimination on the grounds of disability or health and imposingthe provision of reasonable accommodation. Complaintsmay be filed with the federal Centre for equal opportunitiesor one of the regional Flemish complaints offices.Cases brought before the civil or criminal courts may leadto sanctions, but they are extremely rare. Most disputesare solved through conciliation procedures.Apart from the occasional awareness campaign directed atthe general public or the employers, most incentives arepart of a larger ‘Employment Equity and Diversity’ policy ai-Nearly all the compensatory policies in Flanders are implementedby the VDAB or by organisations recognized andsubsidised by it. There are three types of compensatorypolicy measures:– improving the productive capacities of disabled peoplethrough rehabilitation and vocational training;– adapting the production requirements to the abilities ofdisabled people, through measures allowing employersto adapt the working conditions (e.g. compensate reducedproductivity by means of wage-subsidies) or thematerial or social working environment;— improving the matching process between offer and demandon the labour market through specialised screening,mediation, guidance on the pathway to work, jobcoaching, etc.Medical rehabilitation is often a preliminary step on the road(back) to work, but in Belgium it is part of the federal healthpolicy and falls outside the competence of the Flemishgovernment.Compensatory policies require a clarification of the conceptof work-disability. In the decree on the VDAB work disabilitybenefit are partially incapacitated for work.Except for the early retirement scheme for civil servants,the schemes contain ‘activation’ elements; the benefitsmay for instance be extended to people undergoingvocational training or combined with income from work. Foroccupational accidents and diseases, this possibility is unlimited,but an income ceiling is imposed on recipientsof sickness or invalidity benefits, disability allowances, unemploymentbenefits and welfare benefits returning to work.Federal anti-discrimination legislation is another type of activepolicy to remove barriers for disabled people wantingto find work or to remain in work. A 2003 law, revised in2007, bans discrimination in hiring and in many other aspectsof the labour relations on the grounds of a disability orhealth. Discrimination includes failure to provide reasonableaccommodation.In 2006, Flanders mainstreamed employment services for thedisabled and for employers in the regular labour market intothe Flemish Public Employment and Vocational Training Service(Vlaamse Dienst voor Arbeidsbemiddeling en Beroepsopleiding,VDAB). Recognition and financing of sheltered employment isa task for another mainstream Agency, the Flemish SubsidyAgency for Work and Social Economy (Vlaams Subsidieagentschapvoor Werk en Sociale Economie, VSAWSE).5. Policies in FlandersThe target group of the policies described are the inhabitantsof the Flemish Region and the Dutch-speaking inhabitantsof Brussels-Capital.Based on the instruments used by government to induce differentactors on the labour market (job-seekers, employees andmed mostly at several targets groups such as immigrants,older workers or disabled people. An important instrumentof this policy are the so-called ‘diversity plans’ designed tostimulate companies, local authorities, NGOs, etc. to takeconcrete action to gradually raise the employment rate ofdisadvantaged groups to that of the general Flemish population.To assist interested organisations in drafting theirdiversity plan, public funding has been made available forover forty consultants. In 2007, there were more than 600plans, 270 of which contained actions for the disabled.Many plans also make use of compensatory policy instrumentssuch as recruitment and training.5.2 Compensatory policiesIn general, compensatory policies aim at helping actors inthe labour market to overcome the obstacles preventing(arbeidshandicap) is defined as :“Every important and longstanding problem of participationin working life, due to the interaction of impairments of amental, psychological, physical or sensory nature, limitationsin the performance of activities and personal or externalfactors”.This definition does not readily allow to determine whethera person belongs to the target group of disabled for work inneed of compensatory measures. For that purpose, a set ofcriteria providing a possible indication of work-disability hasbeen developed:• recognition as a disabled person by the Flemish Agencyfor the Disabled;• the highest level of education obtained has been obtainedin a special school;58 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 59

• eligibility for a disability allowance;• certification of a permanent incapacity for work by wayof a court decision or a decision of the appropriate federaladministration;• eligibility for a prolonged or increased disability-basedchild allowance;• eligibility for an invalidity benefit;• certification of a disability by a medical doctor, a serviceor an organisation recognized by the VDAB.• wage subsidies for employers;• sheltered employment.Wage subsidies are awarded to employers in the privatesector and in education and to local authorities. The basicscheme is a subsidy of 40 % of the labour costs during thefirst year, 30 % during three consecutive years and 20 %later on. Based on a special assessment, the subsidy maybe raised to a maximum of 60 %. There is also a separatescheme for independent workers.Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanjeosoba s invaliditetom u EuropiMICHAEL BARRETTZaklada Cope CorkIrskaIf at least one of these criteria is met, the person concernedmight belong to the target group of compensatory policy5.3. Substitution policiesmeasures (indicatie van arbeidshandicap). In most cases,these people are referred to a special counsellor from aSpecial Pathways to work and Guidance Service (GespecialiseerdeTrajectbepaling- en Begeleiding, GTB).In determining the appropriate pathway to work, these servicesare assisted by assessment centres (GespecialiseerdeArbeidsonderzoeksdiensten, GA) which screen and assessjob-seekers. One of the options under Pathways to Work, isa vocational training provided by a special centre (GespecialiseerdeOpleidings-, Begeleidings- en Bemiddelingsdienst,GOB). At least half of the training takes place on-the-job.People who are disabled for work are entitled to special employmentmeasures (Bijzondere TewerkstellingsondersteunendeMaatregelen, BTOM’s) on the basis of the type and/orseverity of their disability, their educational background andwork history, or the above-mentioned assessment.These special employment measures include:• adaptations to the working environment (e.g. specialequipment, adapted workstations);• interpreter services for the hearing-impaired;• reimbursement of travelling costs for people in work orin training;This last type of policies has been developed to supplementregulatory and compensatory policies. They are usuallyaimed at the more severely disabled. Sheltered work inworkshops for the disabled is the most common form inBelgium as a whole, but in Flanders there are also “socialworkshops” providing employment opportunities for disabledpeople. Although progression to a regular job is theultimate goal, most employees don’t leave.There is as yet no official programme of supported employmentin Flanders, but there are some ongoing experiments.More detailed information (in Dutch) is provided at:www.werk.be (nota Handicap en Arbeid)www.vdab.be/arbeidshandicap* Special thanks are due to Lina Waterplas for her revisionof this text.PROFESIONALNA REHABILITACIJA OSOBA SINVALIDITETOMPut do ponovnog ulaska na tržište rada u IrskojIma toliko sličnosti, a opet i različitosti između Irske i našihkolegica država članica Europske unije, u načinu kako jedefinirana, promovirana, strukturirana, provedena i kako sedoživljava profesionalna rehabilitacija. Sličnosti su uglavnomvezane za strukturu i obavljanje usluga, a u novije vrijeme,za prava te nacionalno i međunarodno zakonodavstvo kojese temelji na ravnopravnosti. Razlike su uglavnom određenepojedinom fazom povijesnog razvoja pružanja usluga usvakoj zemlji, uspjehom ili neuspjehom, bivšim i sadašnjimgospodarskim sustavima, političkom i društvenom filozofijomi načelima, te entuzijazmom i brzinom lobiranja dionikai zagovaranja. Međutim, u kontekstu ove konferencije glavnizajednički nazivnik koji povezuje profesionalnu rehabilitaciju uIrskoj s drugim zemljama članicama je dijeljenje zajedničkebudućnosti na zajedničkom tržištu rada.Na primjer, u Irskoj postoji opće suvremeno prihvaćanjemeđu profesionalcima koji rade u širem sektoru invaliditetada raskid s praksama iz prošlosti koje su više povezanes pasivnim mjerama (programi dodjele potpora) premakolektivno oblikovanje zajedničke budućnosti profesionalnerehabilitacije. Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetomprolazi kroz stalne potrebne promjene i razvoj.Ova konstantna promjena je dio međunarodnog procesakoji je u razvoju obzirom na postupanje s nama samimakao građanima, a ključanje je za način ponašanja i razvojinkluzivnog društva.Unutar tog okvira, ovaj rad daje široki pregled promjenjiveprirode i konteksta profesionalne rehabilitacije u Irskoj. Prvoće biti dan kratki povijesni pregled evolucijskog kontekstaprofesionalne rehabilitacije u Irskoj. Zatim opisuje tekuće irelevantne državne i međunarodne propise i njihov učinaki utjecaj pri oblikovanju razvoja rehabilitacijskih usluga nanjihovo trenutno stanje. Pruža uvid u sustave i modele provedbeprograma i kako proaktivne vladine politike, u kombinacijis institucionalnom promjenom, dovode do značajneintegracije tih usluga. Nadalje opisuje zakonsku odgovornosti metode financiranja i licenciranja profesionalne rehabilitacije,zajedno s utvrđivanjem različitih modela zapošljavanjakoji se nude osobama s invaliditetom. Na kraju daje sažetak“Novih smjernica”, preporučenog novog pristupa uslugamaprofesionalne rehabilitacije u Irskoj, te raspravlja o izazovimau nastanku i mogućnostima profesionalne rehabilitacijeu cjelini.aktivnim mjerama (mogućnosti zapošljavanja, uključenosti integracija osoba s invaliditetom na tržište rada), u kom-Ova konferencija i njezina teme, profesionalna rehabilitacijaosoba s invaliditetom, stavlja pred sve nas mnoge izazove ibinaciji sa stvaranjem konstruktivnijih i pozitivnijih udruga imogućnosti ostvarenja takve budućnosti, bilo kao govornici/mreža sa svim relevantnim interesnim stranama koje utje-delegati i/ili kao sektorski profesionalci/ interesne strane.ču na kvalitetu života osoba s invaliditetom, nužan je zaTi izazovi i mogućnosti, koje neki opisuju kao barijere, pred-60 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 61

MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europistavljeni u makro i mikro formatu, na makro-razini odnose sestva dodatno su utjecale na prirodu tih usluga konceptimasu važni za temu konferencije o profesionalnoj rehabilitacijipoštuje i provodi Konvenciju UN-a kroz nacionalnu strate-na šira pitanja invaliditeta kao što su prava, zakonodavstvo,nacionalni i međunarodni koncepti i politike, a na mikro-raziniodnose se na goruća pitanja invaliditeta, kao što su sustaviprograma, modeli, ishodi i standardi itd. Oscar Wilde, pjesniki dramatičar, jednom je rekao „Izvedba je postigla velikiuspjeh, ali je publika bila katastrofalna“ 1 . Izazov ove konferencijei budućnosti profesionalne rehabilitacije leži u spoznajida se pravi uspjeh može postići jedino kroz povezivanjes publikom, i da bez te poveznice ili bez publike nema pravoguspjeha. Isto tako, u kontekstu ove konferencije, uspjeh ćebiti postignut tek kada postoji prava veza između predavačai sudionika, između izlaganja i sudionika, između izlaganja iishoda/rezultata konferencije i što je još značajnije, izmeđuishoda/rezultata konferencije i osoba s invaliditetom, stvarne„publike“.Povijesni kontekst rehabilitacije u IrskojProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom u Irskoj razvilase iz sustava institucionalne skrbi tijekom kasnog 19.stoljeća, na temelju tadašnjeg „Zakona o siromašnima“, akoji se očitovao u kulturi suzbijanja i razdvajanja „invalida“,sve do suvremenog sustava usluga usredotočenog na čovjeka,koji je vođen strategijama i politikama koje promiču iolakšavaju mogućnosti jednakosti, integracije i uključenostiza sve osobe s invaliditetom.Tijekom kasnog 20. stoljeća, na razvoj takvih usluga utjecalesu i oblikovale ih u početku dobrovoljne organizacije i udrugeroditelja, pri pružanju stambenih usluga i programa dnevnoguključivanja, a kasnije brojne vladine inicijative i zakonodavstvokoji su promicali i omogućili pomak prema nacionalnomfinanciranju programa rehabilitacije, radu u zaštićenim radionicamai uslugama zapošljavanja 2 .Kako su usluge evoluirale i postale profesionalnije i u sadržajui kontekstu, implikacije nacionalnog i europskog zakonodav-poput integracije, osiguranja kvalitete i akreditacije, što jepostao preduvjet za osiguravanje sredstava za sve pružateljeusluga. Članstvo u Europskoj uniji, pomak prema zajedničkomokviru stručnog osposobljavanja i izobrazbe, uz raznovrsnemogućnosti financijske potpore EU-a i zakonodavstvo koje setemelji na „pravima“, rehabilitacija i ulazak na tržište radapostali su intrinzično povezani s programom usluga i realizacije,s posljedicama koje proizlaze iz različitih modela profesionalnerehabilitacije i inicijativa “koje nalikuju na posao“.Nedavno je završen nacionalni pregled usluga rehabilitacijeu Irskoj, čija je svrha bila dati savjete o preustroju i modernizacijipostojećih financiranih dnevnih usluga za invalide.Izvješće nazvano „Nove smjernice” za usluge osobne podrškeodraslim osobama s invaliditetom 3 , koje treba biti objavljeno2010., iznosi jasan opis preporučenih modela izvršenjadnevnih usluga koji je ugrađen u najbolju praksu, koji je uskladu sa svim relevantnim zakonima i odražava snažni processavjetovanja sa svim relevantnim dionicima, a posebnokorisnicima usluga. U izvješću se ističe plan provedbe zapoboljšanje uvođenja novog preporučenog modela uslugaunutar niza odabranih usluga tijekom 2008., zatim postupakocjene iskustva i ishod novog modela usluga na odabranimpilot-lokacijama te plan aktivnosti i preporučeni vremenskiokvir za preustroj i modernizaciju usluga profesionalne rehabilitacijeu Irskoj.Sadašnje i mjerodavno zakonodavstvoPrava i zakonodavstvo utemeljeno na jednakosti sadrži idalje će biti temeljni mehanizam s kojim se ovaj preustroji modernizacija usluga profesionalne rehabilitacije u Irskojdalje nastavlja razvijati i s kojim se u Irskoj promiče i provodiUN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom 4 . UN-ovuKonvenciju o pravima osoba s invaliditetom Irska je potpisala30.03.2007., ali ju još nije ratificirala. Značajni dijelovi kojinavedeni su u nastavku.Članak 26.: Osposobljavanje i rehabilitacija1. Državne stranke će poduzeti djelotvorne i prikladne mjereda omoguće osobama s invaliditetom stjecanje i održavanjenajveće moguće sposobnosti, samostalnosti i sudjelovanjanudeći programe i usluge osposobljavanja i rehabilitacije.Članak 27.: Rad i zapošljavanjeOsobe s invaliditetom imaju pravo na rad, uključujući i pravona rad u okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno.Države moraju poduzeti odgovarajuće korake za promicanjemogućnosti zapošljavanja i napredovanja u karijeri za osobes invaliditetom.Članci 32. do 50.:Objašnjavaju kako zemlje koje su vezane Konvencijom morajuomogućiti istoj puni učinak. Također objašnjavaju odgovornostdržava da izvještavaju Odbor Ujedinjenih naroda za pravaosoba s invaliditetom o tome kako primjenjuj Konvenciju.Značaj ove konvencije i ovih članaka za unapređivanje profesionalnerehabilitacije sastoji se u tome da predstavlja globalnipredložak ili alat društvenog razvoja u smjeru doista inkluzivnogdruštva, te predstavlja međunarodno dogovoreni političkiinstrument koji povezuje razne vrste invaliditeta, razne sektorei pravno je obvezujući. Ne trebamo ponovno otkrivati topluvodu u kontekstu ovog temeljnog modela društvenih prilika.Provođenje Konvencije UN-a u djeloKontekst profesionalne rehabilitacije u Irskoj i dalje oblikujei razvija raznovrsno zakonodavstvo koje istovremenogiju invaliditeta, koju je vlada uvela tijekom 2004. Strategijase temelji na čvrstom okviru jednakosti koji se ogledau nekoliko zakona o jednakosti. Daje pravne temelje politiciintegracije javnih usluga za osobe s invaliditetom, kojuje vlada usvojila 2000. U tom kontekstu postoji nekolikozakona u Irskoj koji promiču ravnopravnost i štite ljude oddiskriminacije.• Zakon o nacionalnom tijelu za pitanja invaliditeta (NDA) iz1999. 5Zakon ovlašćuje NDA (Nacionalno tijelo za pitanja invaliditeta),kao vodeću državnu agenciju za pitanja invaliditetai univerzalne namjene, da daje nezavisne stručnesavjete Vladi o politici i praksi.• Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju) iz1999. 6Ovaj zakon omogućava osiguranje kvalitete programaprofesionalne rehabilitacije.• Zakon o minimalnoj plaći iz 2000. 7Ovaj zakon ima izravan utjecaj na restrukturiranje zaštićenihradionica u smislu – pitanja „nalik na posao“,prakse zapošljavanja uz potporu i „top-up“ plaćanja namijenjenapovratku na prijašnje stanje itd.• Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravnostiiz 2004. 8Utječe na direktivu EU-a o rasama, zabranjuje diskriminacijuna osnovi 9 točaka, promiče jednakost i osiguravapravo na razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom.• Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007. 9Osigurava pravo na odgovarajuće mjere za osobe s invaliditetomu odnosu na pristup, sudjelovanje i obuku naradu, jednaku plaću u kontekstima „nalik zaposlenju“ koji1 Oscar Wilde – Pjesnik i dramtičar (1854. – 1900.)2 Izvršno tijelo za zdravstvene usluge iz 2009., Ministarstvo zdravstva i djece. Irska3 Nove smjernice, usluge osobne podrške za odrasle osobe s invaliditetom, Izvještaj s revizije Nacionalne radne skupine HSE-ovih financiranih dnevnihusluga za odrasle, Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, 2009.4 Svrha sadašnje Konvencije je promocija, zaštita i osiguranje punog i jednakog korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetomi promicanje poštovanja prema njihovom prirođenom dostojanstvu.5 Zakon o nacionalnom ovlaštenom tijelu za pitanja invaliditeta (NDA): Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska 1999.6 Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju): Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Irska 1999.7 Zakon o minimalnoj plaći: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska 2000.8 Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravnosti iz 2004.: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.9 Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007.: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.62 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 63

MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europisu definirani kao isti, slični, iste vrijednosti stvarnim/normalnimradnim situacijama.za socijalne zajednice i obiteljske poslove snosi odgovornosthabilitacijski trening, zaštićene radionice itd., Ministarstvoza informiranje, savjetovanje i zagovaranje osoba s invaliditetom,Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja• Nacionalni zakon o invaliditetu iz 2005. 10Pruža mogućnost šest vladinih odsjeka da skiciraju sektorskeplanove u kontekstu osoba s invaliditetom. ba s invaliditetom, dok je Ministarstvo obrazovanja odgovor-ima odgovornost za stručno obrazovanje i zapošljavanje oso-• Obrazovanje za osobe s posebnim obrazovnim potrebama no za obrazovne i psihološke službe za osobe s invaliditetom.iz 2004. (EPSEN)11Omogućava procjenu posebnih obrazovnih potreba djece Modeli profesionalne rehabilitacijes teškoćama u razvoju od 0-18 godina, kao i pravo naPrema tim novim institucionalnim raspodjelama, odgovornostza modele profesionalne rehabilitacije sada je došlaizjavu o usluzi i pravo na žalbu.Posljednja dva zakona (za osobe s invaliditetom i EPSEN), pod nadležnost dvaju ministarstava, s dvije odgovarajućezajedno čine novi okvir unutar kojega se trebaju planirati i u agencije koje su odgovorne za financiranje, planiranje, provođenjei vrednovanje usluga za osobe s invaliditetom. Izvršnobudućnosti izvršavati specijalizirane usluge podrške za djecui odrasle s invaliditetom u Irskoj.tijelo za zdravstvene usluge (HSE ) 12 u Ministarstvu zdravstvai djece sada je postalo odgovorno za rehabilitacijskeusluge koje uključuju:Modeli profesionalne rehabilitacije(Strukturne i institucionalne promjene)• rehabilitacijski trening (predstručno osposobljavanje/životnei socijalne vještine)Integracija usluga za osobe s invaliditetom iz travnja 2000.• usluge zaštićenog zapošljavanja (zaštićeni rad/radne aktivnosti)najvažnija je pojedinačna aktivnost (skup aktivnosti) koja jeiz temelja promijenila kontekst profesionalne rehabilitacijeu Irskoj, u smislu normalizacije usluga za osobe s invaliditetom.Prije tih strukturnih i institucionalnih promjena, osobe cama/zapošljavanje u zaštićenim radionicama/zapošlja-• modeli rada „nalik zaposlenju“ (rad u zaštićenim radioni-s invaliditetom bile su dužne prijaviti se kod i/ili ići k Nacionalnomodboru za rehabilitaciju (NOR) koji se nalazi u sklopuvanje uz podršku).Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje (FAS) 13Ministarstva za zdravstvo i djecu, a vezano za sve vrste potrebneili dodijeljene usluge za ispunjavanje njihovih potreba.unutar Ministarstva poduzetništva, trgovine i zapošljavanjasada je postalo odgovorno za obuku i usluge zapošljavanjaPreraspodjela odgovornosti NOR-a, ili integracija usluga zakoje uključuju:osobe s invaliditetom, zauvijek je promijenila okruženje vezanoza invaliditet, s novim naglaskom na kontekstu poslovanja• stručno osposobljavanje (uključujući pružanje uslugastručnjaka)s „građanima“ radije nego s „pacijentima“.• nacionalni program podržanog zapošljavanja (uključujeMinistarstvo pravosuđa i zakonodavne reforme sada je dobiloodgovornost za Nacionalno tijelo za pitanja invaliditeta ipružanje usluga stručnjaka / najmanje 18 sati tjedno /minimalna plaća)Standarde politike i istraživanja za osobe s invaliditetom, Ministarstvozdravstva i djece zadržalo je odgovornost za re-• zapošljavanje na otvorenom tržištu10 Nacionalni zakon o invaliditetu: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.11 Obrazovanje za osobe s posebnim obrazovnim potrebama iz 2004. (EPSEN): Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Irska 2004.12 Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvo zdravstva i djece, www.hse.ie13 FAS, Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje, Irska, www.fas.ieFinanciranje profesionalne rehabilitacijeFinanciranje oba modela usluga profesionalne rehabilitacijekoji su navedeni gore prikazani su kako slijedi, na temeljupodataka iz 2009.Usluge rehabilitacije (HSE):• rehabilitacijsko osposobljavanje (RT) - 2.628 dodijeljenihmjesta u 2009.• sredstva uložena u RT u 2009. = 37.824.804 €• ekvivalent punog radnog vremena od 14.393 € (po osobi)(HSE - Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvozdravstva i djece, Irska 2009.)Usluge osposobljavanja i zapošljavanja (FAS):• specijalizirano stručno osposobljavanje - 1.962 dodjeljenihmjesta godišnje• uložena sredstva - 57€ godišnje• ekvivalent punog radnog vremena od 29.051 € (po osobi)(FAS – Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje,Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, Irska,2009.)Licenciranje profesionalne rehabilitacijeLicenciranje profesionalne rehabilitacije u Irskoj imalo je kontinuiranirazvoj koji je općenito bio pod utjecajem i vezanza naš ulazak na Europsko ekonomsko tržište (EEZ), koje jedanas poznato kao Europska unija, te posljedično mijenjanjeizvora financiranja, kao što su Europski socijalni fond i od nedavnoizravno kroz Irsko ministarstvo financija. U nastavkuje opisano trenutno stanje licenciranja profesionalne rehabilitacijeu Irskoj, iako ovaj status podliježe reviziji u skladu snovijim strukturalnim pregledima i promjenama.• Standard za rehabilitacijsku obuku - QA00/01 (HSE –Ministarstvo zdravstva i djece)• Standard za stručno osposobljavanje - QA00/01 (FAS –Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja)• FETAC – Vijeće za daljnje obrazovanje i osposobljavanje(Ministarstvo obrazovanja i znanosti)• Nacionalni okvir kvalifikacija - NFQI (Nacionalno kvalifikacijskotijelo Irske)• Europski kvalifikacijski okvir - EQFModeli zapošljavanja uz profesionalnu rehabilitacijuModeli zapošljavanja su slični strukturom i kontekstom većinieuropskih modela. Oni se uglavnom provode pod okriljemdvaju nacionalnih agencija koje smo ranije spomenuli, a općenitoih izvode specijalizirane organizacije davatelja usluga.Usluge profesionalne rehabilitacije koje pruža Nacionalnotijelo za zdravstvene usluge (HSE) preko specijaliziranih pružateljauključuju:• terapijski rad u zaštićenim radionicama (profesionalneusluge)• komercijalni rad u zaštićenim radionicama (zaštićene radionice)• rad u zaštićenim radionicama/rad nalik zaposlenju (mjestonalik zaposlenju)• vanjski rad/nalik zaposlenju (zapošljavanje uz potporu)Stručne usluge zapošljavanja koje pruža Nacionalno tijelo zaosposobljavanje i zapošljavanje(FAS) uključuje:• Nacionalni program zapošljavanja uz potporu 14 za osobes invaliditetom koje se smatra „radno sposobnima“ i sposobnimaza rad najmanje 18 sati tjedno.• zapošljavanje na otvorenom tržištuProfesionalna rehabilitacija u Irskoj – provjerastvarnosti?Ne dirajući u dani pregled evolucije i razvoja profesionalnerehabilitacije, uključujući prava i zakonodavstvo temeljeno najednakosti koje je doneseno u svjetlu kontinuirane integracije14 Nacionalni program zapošljavanja uz potporu je aktivna inicijativa za tržište rada namijenjena pomoći tražiteljima posla s invaliditetom da nađu posaona otvorenom tržištu rada.64 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 65

MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europiosoba s invaliditetom u irsko društvo, stvarnost koja je opisa-Ova Nacionalna revizija nije završena i izvješće – Novepravima za osobe s invaliditetom u praktičnom smislu, i gdjepojam i/ili kontradikcija obuke i razvoja osoba s invalidi-na u nastavku u pogledu invaliditeta i sudjelovanju radne snagesugerira da je putovanje tek započelo i da je, bez obzira neveć puno toga ostvarenoga, potrebno još mnogo toga učiniti.Invaliditet i sudjelovanje radne snage:Ukupan broj osoba s invaliditetom: 393.785Irci: 362.239Neirske nacionalnosti: 24.267Ukupno zaposlenih: 93.841Nezaposleni, koji su izgubili ili dali ostavku na ranijem poslu:14.343Ukupan broj nezaposlenih: 266.688Stopa sudjelovanja u radnoj snazi: 26,0%(Središnji ured za statistiku, Irska - Popis stanovništva iz2006. Invaliditet: Sudjelovanje radne snage. Skinuto u siječnju2010. sa http://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)Preporučeni novi pristup profesionalnojrehabilitaciji u IrskojU listopadu 2005. HSE je započeo Nacionalnu reviziju zaštićenihusluga za osobe s invaliditetom. To je inicirao HSEkao dio svojih obveza prema Zakonu o jednoakosti i Zakonuo invaliditetu. Svrha te revizije bila je dobiti informacije osvim aspektima zaštićenih usluga, uključujući i izradu popisausluga prema lokaciji, kapacitetu i profesionalnim uslugama.Ovaj pregled je bio upoznat s radom koje je početkom2005. započelo Ministarstvo zdravstva i djece vezano zafinanciranje usluga rada u zaštićenim radionicama. Ishodovog početnog pregleda istaknuo je pitanje pružanja uslugakoja je trebalo riješiti u odnosu na postojeću praksu radau zaštićenim radionicama i dana je preporuka da bi u ciljupotpunog rješavanja svih tih pitanja trebalo hitno naložiti iobaviti reviziju svih dnevnih usluga za odrasle koje financiraHSE. Osnovana je nacionalna radna skupina sastavljena odpredstavnika svih zainteresiranih strana u kolovozu 2007.,smjernice, Usluge osobne podrške odraslim osobama s invaliditetom,koje treba biti objavljeno 2010., opisuje vizijupreustroja i modernizacije dnevnih usluga temeljenu naizboru od 12 osobnih usluga potpore za odrasle osobe sinvaliditetom koje imaju uporište u temeljnim vrijednostima:• usmjerenost na osobu• uključivanje zajednice i aktivno građanstvo• kvaliteta12 usluga podrške uključuje podršku za;• stvaranje mogućnosti i planova• tranzicije i progresiju• uključivanje u lokalnu zajednicu pojedinca• pristup obrazovanju/formalnom učenju• maksimaliziranje neovisnosti• osobni i socijalni razvoj• zdravlje i dobrobit• pristup programima premošćivanja za stručno osposobljavanje• pristup stručnom osposobljavanju i radnim mogućnostima• osobni izraz i kreativnost• ostvarenje značajne društvene uloge• utjecaj na uslužnu politiku i praksuDvije od značajnijih preporuka iz izvješća su preraspodjelafinanciranja zaštićenog zapošljavanja i zapošljavanja uz potporui odgovornosti za isto s Ministarstva zdravstva i djecena Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, kao iosnivanje višesektorske skupine sastavljene od svih relevantnihvladinih tijela, uključujući HSE i FAS, uključenih državnihagencija, kako bi se odredili prioriteti i provele preporuke izizvještaja i planova. Ova kontinuirana i trajna preobrazba imodernizacija profesionalne rehabilitacije u Irskoj predstavljadaljnji dokaz najbolje prakse, ne samo u kontekstu preobrazbese profesionalnu rehabilitaciju realno može promovirati kaoistinski “put prema ulasku/ponovnom ulasku na zajedničko tržišterada za sve ljude, uključujući i one s invaliditetom.Zajednički izazovi i mogućnosti (Prepreke)Trebamo biti oprezno zadovoljni s razvojnim putem profesionalnerehabilitacije kao načina ponovnog ulaska na tržišterada za osobe s invaliditetom u Irskoj. Međutim, ta „vrata“mogu ponekad biti zatvorena, postati uska grla i/ili se pretvoritiu prepreke, ako nismo dovoljno pažljivi. Neka od pitanjakoja zahtijevaju pažnju, a ja smatram paradigmatsku promjenuu pristupu svih nas, kao stručnjaka koji se bave pitanjimainvaliditeta, smještena su u kontekst žarišnih područja kaošto su filozofija, percepcija, praksa, terminologija i jezik.Na primjer:• „Inkluzivno društvo“‘ nasuprot „integracije“: Pitanje je linetko dio i osjeća li se dijelom inkluzivnog društva nasuprotstalnom nastojanju „izvana“ oko uključivanja iintegracije? Kontekst je takav da se sektor invaliditetane smatra dijelom inkluzivnog društva i gdje se uslugeza osobe s invaliditetom koje posjećuju rezidencijalnecentre, zaštićene radionice i programe zapošljavanjauz potporu sporadično usude ući izvana, ali se neizbježnopovlače natrag u svoje matične centre ili programe.Dok kontekst inkluzivnog društva znači da je netko već unjemu ili zavisni dio tog društva i gdje pružatelji uslugakontinuirano nastoje učiniti ga što više inkluzivnim za svekoji su u njemu.• Percepcija: Pojam „posebnog“ nasuprot „normalnom“?Opet u kontekstu percepcije i inkluzivnog društva, pitanjeodnošenja prema nekim ljudima s invaliditetom kaoposebnima (imaju posebne potrebe) pretpostavlja da surazličiti/drugačiji od normalnog, umjesto da se smatraili prema njima odnosi kao da su isti ili “normalni” (ali sposebnim potrebama).• Usluge: Usmjeren na osobe nasuprot usmjerenom nasustav? Pitanje za razmatranje koje se ovdje postavlja jetetom kroz sustave i prakse koji su „usmjereni na osobe“da se integriraju i/ili napreduju do integracijskog obrazovanja,obuke ili zapošljavanja, pri čemu su ove usluge iprakse uglavnom „usmjerene na sustav“.• Obrazovanje: Specijalno (isključeno) u odnosu na integrirano(uključeno/općenito/ redovito)? Obrazovanje zaosobe s invaliditetom još je jedno područje kontinuiranerasprave i diskusije u pogledu vrijednosti i prednosti inkluzivnogobrazovanja, nasuprot specijalnom obrazovanju.Pitanje koje se ovdje postavlja glasi: obrazovanje jeobrazovanje i kolektivna potreba da se bude oprezan ukorištenju termina kako ne bi zvučali kao previše dijelećii/ili isključujući. Čak i izraz „inkluzivno obrazovanje“ imakonotaciju „dozvole nekome izvana da uđe“. „Obrazovanjeza sve“ trebao bi biti preduvjet za ovu raspravu.• Posao/ zaposlenje: Zaštićeno/ podržano/ otvoreno nasuprotzaposlenom/ poslu/ radu? Opet mi se čini da jezik iterminologija dijele sektor invaliditeta od onoga koji seuobičajeno koristi u kontekstu integriranog. Mogao bi setvrditi da je termin „zapošljavanja uz potporu“ postao moderniekvivalent za „zaštićeno zapošljavanje“, po tome štonosi konotacije posebne povezanosti s „invaliditetom“.• Društvo i kultura: osobe s posebnim potrebama/ paraolimpijskeigre/ korisnici invalidskih kolica u odnosu naosobe koje su marginalizirane/ zimske olimpijske igre/osobe koje koriste invalidska kolica/ itd. U društvenomi kulturnom smislu, opet bi se moglo tvrditi da je određenakultura nastala i razvila se oko pitanja invaliditetaopćenito, koji naginje prema snishodljivom, zaštitničkomi izolacijskom po načinu prikazivanja, pomaganja, promoviranjai integriranja samih osoba s invaliditetom i pitanjainvaliditeta.Abraham Lincoln 15 jednom je rekao: “Ne možete pobjeći odgovornostiza sutra, tako da ju izbjegnete danas”. Možda sugore navedena pitanja preveliki izazov koji se prerano pojavioi može zahtijevati paradigmatsku promjenu kulture u smisluda ih se stavi na dnevni red rasprava. Međutim, ona su ključnaza daljnju specifičnu raspravu i konferenciju, čija bi temasa zadatkom provedbe Nacionalne revizije u vremenskomi stvaranja zajedničke budućnosti koje smo ranije spomenuli,roku od 12 mjeseci.nego i pri promicanju i provedbi UN-ove konvencije o ljudskim15 Abraham Lincoln, američki predsjednik (1861. – 1865.)66 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 67

trebala sadržavati sliku konteksta invaliditeta. Bez obzirana to, ona su istinski i temeljno povezana sa slikom i provedbomsuvremene profesionalne rehabilitacije, te načinomnjezinog predstavljanja, percepcije i doživljaja od strane svihzainteresiranih, kao put prema ponovnom ulasku na tržišterada za osobe s invaliditetom.Zar ne postoji nešto što bismo trebali svizajedno raditi?U zaključku, cilj ove konferencije je početak izgradnje “Europskogcentra znanja”. Svojim sličnostima i razlikama koje suovdje danas predstavljene gradimo naše kolektivno znanje itime pomažemo stvoriti učinkovitije europske platforme zaprofesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Možda jenajneposredniji i najteži izazov ove konferencije i stvaranjaovog centra znanja kako mi, kao dionici sustava profesionalnerehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, djelujućikao jedno tijelo, zamišljamo svoju zajedničku budućnost inezaobilazne izazove koji će se pojaviti u smislu identifikacijei usuglašavanja sustava zajedničkog/ združenog razmišljanja,zajedničkih/ združenih strategija, zajedničkih/ združenihakcija, i što je još važnije i značajnije, zajedničke/ združenerezultate.ReferenceSredišnji statistički ured, Irska - Popis stanovništva iz 2006.Invaliditet: sudjelovanje radne snage. Skinuto u siječnju 2010.s http://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007.: Ministarstvopravosuđa, ravnopravnosti i zakonodavne reforme,Irska.Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravnostiiz 2004.: Ministarstvo pravosuđa, ravnopravnosti i zakonodavnereforme, Irska.FAS – Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje.Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, Irska2009.Nove smjernice, usluge osobne podrške za odrasle osobe sinvaliditetom, Izvještaj s nacionalne radne grupe oreviziji usluga za odrasle koje financira HSE, Izvršno tijelo zazdravstvene usluge, 2009.Zakon o obrazovanju osoba s posebnim obrazovnim potrebama(EPSEN): Ministarstvo obrazovanja i znanosti 2004,Irska.Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvo zdravstvai djece, Irska 2009. www.hse.ieZakon o minimalnoj plaći: Ministarstvo pravosuđa, ravnopravnostii zakonodavne reforme 2000., Irska.Nacionalni zakon o invaliditetu: Ministarstvo pravosuđa, ravnopravnostii zakonodavne reforme 2005., Irska.Nacionalni zakon o invaliditetu (NDA): Ministarstvo pravosuđa,ravnopravnosti i zakonodavne reforme 1999., Irska.Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju): Ministarstvoznanosti i obrazovanja 1999., Irska.The vocational rehabilitationand employment of people withdisabilities in EuropePROFESSIONAL REHABILITATION OFPERSONS WITH DISABILITIESGateway for re-entering the labormarket in IrelandThere are so many similarities, yet so many differencesbetween Ireland and our fellow European member states, interms of how professional rehabilitation is defined, promoted,structured, delivered and experienced. The similaritiesare generally related to the structure and delivery of serviceprovision, and more recently, with rights and equality basednational and international legislation. The differences aregenerally defined by the particular stage of historical evolutionof service provision in each country, by the success, orlack of success, of past and present economies, by politicaland social philosophy and principle, and by the enthusiasmand velocity of stakeholder lobbying and advocacy activities.However, in the context of this conference, the over-archingcommon denominator linking professional rehabilitation inIreland with the other member states is the sharing of acommon future in a common labour market.In Ireland for example, there is general contemporary acceptanceamong professionals working within the broader disabilitysector, that breaking with past practices, which aremore readily associated with Passive(contributory transferprogrammes) to Active measures (employability, inclusion,MICHAEL BARRETTCope Foundation CorkIrelandand the integration of persons with disabilities into the labourmarket), combined with forging more constructive andpositive associations and networks with all relevant stakeholders,who influence the quality of life of people with disabilities,is imperative to collectively shaping this shared andcommon future of Professional Rehabilitation. The professionalrehabilitation of persons with disabilities is undergoingnecessary constant change and development. This on-goingchange is part of an evolving international process in termsof how we treat ourselves as citizens, and is fundamental tohow we behave and develop an inclusive society.Within this framework, this paper sets out to provide a broadoverview of the changing nature and context of professionalrehabilitation in Ireland. Firstly, it will outline a briefhistorical overview of the evolutionary context of professionalrehabilitation in Ireland. It then outlines both currentand relevant national and international legislation and theirimpact and influence in shaping the development of rehabilitativeservices to their current state. It provides an insightinto the systems and models of program delivery and howpro-active government policies combined with institutionalchange significantly brought about the mainstreaming ofthose services. It further describes statutory responsibilityand methods of financing and licensing professional rehabilitation,along with identifying the different models ofemployment available for people with disabilities. Finally,it summarises “New Directions”, the recommended newapproach to professional rehabilitation services in Ireland,68 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 69

MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europeand discusses emerging challenges and opportunities forfor equality, integration and inclusion, for all persons withwithin a number of selected services during 2008, a pro-Articles 32 – 50:professional rehabilitation in general.This conference and its theme, the professional rehabilitationof persons with disabilities, present us all with manychallenges and opportunities in realising this future, bothas presenters/delegates, and/or as sector professionals/stakeholders. These challenges and opportunities, describedby some as barriers, present in both macro and microformat, at macro level relating to the broader disabilityissues such as rights, legislation, national and internationalconcepts and policies, and at micro level relating to coalfacedisability issues such as program systems, models, outcomesand standards etc. Oscar Wilde, poet and dramatistonce said “The play was a great success but the audiencewas a disaster”1. The challenge for this conference and forthe future of professional rehabilitation is in the realisationthat real success can only be achieved through connectingwith the audience, and that without this connection, or withoutthe audience, there can be no real success. Likewise,in the context of this conference, success will only be achievedwhen there is a real connection between the presenterand the participants, between the presentations and theparticipants, between the presentations and the conferenceproducts/results, and more significantly, between the conferenceproducts/results and people with disabilities, thereal ‘audience’.The Historical Context of Rehabilitation inIrelanddisabilities.During the late 20 th century, the development of such serviceswas influenced and shaped, initially by voluntary organisationsand parent associations, in the provision of residentialservices and day activation programmes, and laterthrough a number of government initiatives and legislationwhich promoted and facilitated the move towards nationallyfunded rehabilitation programmes, sheltered workshopsand employment development services 2 .As services evolved and became more professional in bothcontent and context, the implications of both national andEuropean legislation, further influenced the nature of theseservices with concepts such as mainstreaming, qualityassurance, and accreditation, becoming a prerequisite tosecure funding for all service providers. Membership ofthe European Union, the move towards a more commonframework of vocational education and training, coupledwith a diverse range of EU funding opportunities and ‘rights’driven legislation, rehabilitation and entry to the labourmarket became intrinsically linked with programmeservice and delivery, with emerging consequences for differentmodels of professional rehabilitation and ‘like work’initiatives.A national review of rehabilitation services in Ireland, commissionedto advise on the reconfiguration and modernisationof existing Funded Day Services has recently beencompleted. The report “New Directions” Personal SupportServices for Adults with Disabilities 3 , due for publicationcess to review the experience and outcome of the newservice model in the selected pilot sites and an actionplan and recommended timeframe for the reconfigurationand modernisation of professional rehabilitation servicesin Ireland.Current & Relevant LegislationRights and equality based legislation has, and continues tobe, the fundamental mechanism through which this reconfigurationand modernisation of professional rehabilitationservices in Ireland continues to be developed, and throughwhich the UN Convention on the rights of persons withdisabilities is being promoted and implemented in Ireland 4 .The UN Convention on the Rights of persons with Disabilitieswas signed by Ireland on the 30-03-2007, but hasnot yet been ratified. The significant sections relevant tothe conference theme of Professional Rehabilitation areoutlined below.Article 26: Habilitation and RehabilitationCountries must take effective and appropriate measuresto enable people with disabilities to develop, attain andmaintain maximum ability, independence and participationthrough the provision of habilitation and rehabilitation servicesand programmes.Explain how countries which are bound by the Conventionmust give it full effect. They also explain the responsibility ofcountries to report to the United Nations Committee on theRights of Persons with Disabilities on how they are puttingthe Convention into effect.The significance of the convention and these articles foradvancing the case of professional rehabilitation is that itprovides a global template or tool for social development towardsa truly inclusive society, and it represents an internationallyagreed policy instrument, which is cross-disability,cross-sectoral and is legally binding. We do not need tore-invent the wheel in the context of this fundamental modelof social opportunity.Putting the UN Convention in to EffectThe context of professional rehabilitation in Ireland continuesto be shaped and developed through various legislationwhich both compliments and gives effect to the UN conventionthrough the national disability strategy, which wasintroduced by the government during 2004. The Strategybuilds on a strong equality framework, which is reflectedin several pieces of equality legislation. It puts the policy ofmainstreaming of public services for people with disabilities,which was adopted by Government in 2000, on a legalfooting. Against this background, several laws exist withinIreland to promote equality and to protect people from discrimination.The professional rehabilitation of people with disabilitiesin Ireland has evolved from a system of institutional typecare during the late 19 th century, based on the then ‘PoorLaw’, and which was manifest by a culture of containmentand separation for the ‘handicapped’, through to a modernday person centred system of services, driven by strategiesand policies which promote and facilitate opportunitiesduring 2010, sets out a clear description of a recommendedmodel/s of Day Service delivery that is embeddedin best practice, that complies with all relevant legislationand is reflective of a robust consultative process withall relevant stakeholders and in particular service users.The report outlines an implementation plan to progressthe introduction of the new recommended service modelArticle 27: Work and EmploymentPeople with disabilities have the right to work, including theright to work in an environment that is open, inclusive andaccessible. Countries must take appropriate steps to promoteemployment opportunities and career advancementfor people with disabilities.• The National Disability Authority Act, NDA 1999 5The act gives authority to the NDA as being the leadstate agency on disability issues and universal design,providing independent expert advice to the Governmenton policy and practice.• The Qualifications (Education & Training) Act 1999 61 Oscar Wilde – Poet and Dramatist (1854-1900).2 Health Service Executive 2009. Department of Health & Children, Ireland.3 New Directions, Personal Support Services for Adults with Disabilities, Report from the National Working Group Review of HSE Funded Adult DayServices, Health Service Executive, Ireland. 2009.4 The purpose of the present Convention is to promote, protect and ensure the full and equal enjoyment of all human rights and fundamentalfreedoms by all persons with disabilities, and to promote respect for their inherent dignity.5 The National Disability Authority Act (NDA): Department of Justice, Equality and Law Reform , Ireland 1999.6 The Qualifications (Education & Training) Act: Department of Science and Education, Ireland 1999.70 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 71

MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in EuropeThis act ensures Quality Assurance of Professional RehabilitationProgrammes.• The Minimum Wage Act 2000 7This act has direct implications for the restructuringof sheltered workshops in terms of – ‘like work’issues, supported employment practices, and top-uppayments, etc.• Equal Status Act 2000 & Equality Act 2004 8Give effect to the EU race directive, prohibits discriminationacross 9 grounds, promotes equality and ensuresthe right to reasonable accommodation for peoplewith disabilities.• Employment Equality Acts 1998 & 2007 9Provide the right to appropriate measures for peoplewith disabilities in relation to access, participation andtraining in employment, equal pay for ‘like work’ contexts,defined as the same, similar, of equal value toreal/normal work situations.• The National Disability Act 2005 10Makes provision for Six Government Departments tooutline Sectoral Plans in the context of people with disabilities.• The Education for Persons with Special EducationalNeeds Act 2004 (EPSEN) 11This provides for assessment of special education needs forchildren with disabilities from 0-18yrs, as well as the rightto a service statement and right of appeal.The latter two Acts (Disability Act and EPSEN), togetherprovide the new framework within which specialist supportservices to children and adults with disabilities in Ireland,are to be planned and delivered into the future.Models of Professional Rehabilitation(Structural & Institutional Change)The Mainstreaming of Services for PWD in April 2000, isthe single most important action (set of actions) which fundamentallychanged the context of professional rehabilitationIn Ireland, in terms of the normalisation of services forpeople with disabilities. Prior to these structural and institutionalchanges, people with disabilities were required toapply and/or go to the National Rehabilitation Board underthe auspices of the Department of Health & Children, forall/any type of required or allocated service to meet theirneeds. The re-allocation of the NRB responsibilities, or mainstreamingof services for people with disabilities, changedthe disability landscape forever, with the new emphasis asbeing in the context of dealing with the ‘citizen’ rather thanwith the ‘patient’.7 The Minimum Wage Act: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland 2000.The Department of Justice & Law Reform now charged withhaving responsibility for the National Disability Authority andPolicy Standards and Research for people with disabilities,the Department of Health & Children retaining responsibilityfor rehabilitative training, sheltered workshops, etc, theDepartment of Social Community & Family Affairs having theresponsibility for Information, Advice and Advocacy for peoplewith disabilities, the Department of Enterprise Trade &Employment having the responsibility for Vocational Trainingand Employment for people with disabilities, and the Departmentof Education having responsibility for Education andPsychological Services for people with disabilities.Models of Professional Rehabilitation8 Equal Status Act 2000 & Equality Act 2004: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland.9 Employment Equality Acts 1998 & 2007: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland.10 The National Disability Act: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland 2005.Under these new institutional arrangements, responsibilityfor models of professional rehabilitation were now theresponsibility of two government departments, with two11 The Education for Persons with Special Educational Needs Act (EPSEN): Department of Education & Science, Ireland 2004.respective departmental agencies being responsible for thefunding, planning, delivery and evaluation of services for peoplewith disabilities. The Health Service Executive (HSE) 12under the Department of Health & Children now had responsibilityfor Rehabilitation Services which included;• Rehabilitative Training (pre-vocational training/life andsocial skills)• Sheltered Occupational Services (sheltered work/occupationalactivity)• ‘Like Work’ Opportunities (sheltered work/sheltered employment/supportedemployment).The National Training & Employment Authority (FÁS) 13 underthe Department of Enterprise Trade & Employment now hadresponsibility for Training and Employment Services whichIncluded;• Vocational Training (incorporating specialist service provision)• The National Supported Employment Program ( incorporatingspecialist service provision/minimum of 18 hoursper week/minimum wage)• Open EmploymentFinancing Professional RehabilitationThe financing of both models of professional rehabilitationservices as specified above are as outlined as follows, subjectto 2009 data provision.Rehabilitation Services (HSE):• Rehabilitative Training (RT) – 2,628 allocated places in2009• Funding Invested in RT 2009 = €37,824,804• €14,393 Whole Time Equivalent (per person)(HSE – Health Service Executive, Department of health &Children, Ireland 2009)Training & Employment Services (FÁS):• Specialised Vocational Training – 1,962 allocated placesper annum• Funding invested - €57m per annum• €29,051 Whole Time Equivalent (per person)(FÁS - National Training & Employment Authority, Departmentof Enterprise Trade & Employment, Ireland 2009)Licensing of Professional RehabilitationThe licensing of professional rehabilitation in Ireland has undergonecontinuous development generally driven and relatedto our joining of the European Economic Market (EEC)now known as the European Union and consequent changingfunding sources, such as the European Social Fund and morerecently, directly through the Irish Exchequer. The followingis the current status for the licensing of professional rehabilitationin Ireland, although this status is subject to review inline with more recent structural reviews and changes.• The Standard for Rehabilitative Training –QA00/01 (HSE– Department of Health & Children)• The Standard for Vocational Training – QA00/01 (FÁS, –Department of Enterprise Trade & Employment)• FETAC – Further Education & Training Awards Council(Department of Education & Science)• National Framework of Qualifications – NFQI (NationalQualifications Authority of Ireland)• European Qualifications Framework - EQFProfessional Rehabilitation EmploymentModels12 Health Service Executive, Department of Health & Children, www.hse.ie13 FÁS, The National Training & Employment Authority, Ireland, www.fas.ieModels of employment are similar both in structure andcontext to most European models. These are in the mainprovided under the auspices of the two national agencies72 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 73

MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europementioned previously and are generally delivered by specialistprovider organizations.Professional Rehabilitation Services provided by the HealthService Executive (HSE) through specialist providers include;• Sheltered Work Therapeutic (occupational services)• Sheltered Work Commercial (sheltered workshops)• Sheltered Work/like work (like work placement)• External Work/Like Work (Supported Employment)Professional Employment Services provided by the NationalTraining & Employment Authority (FÁS) include:• The National Supported Employment Program 14 for peoplewith disabilities who are deemed to be ‘work ready’and capable of working a minimum 18 hours per week.• Open EmploymentProfessional Rehabilitation in Ireland - AReality Check?Not withstanding the above overview of the evolution and developmentof professional rehabilitation, including rights andequality based legislation, enacted in terms of the continuedintegration of people with disabilities in Irish society, the realityas outlined below in relation to disability and workforceparticipation, suggests that the journey has only begun, andthat while much has been achieved, much more remains tobe done.Disability & Workforce Participation:Total number of persons with disabilities: 393,785Irish: 362,239Non-Irish: 24,267Total in Labour Force: 93,841Unemployed, having lost or given up previous job: 14,343Total not in labour force: 266,688Labour Force participation rate: 26.0%(Central Statistics Office, Ireland - Census 2006. Disability:Work Force Participation. Retrieved January 2010, fromhttp://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)The Recommended New Approach toProfessional Rehabilitation in IrelandIn October 2005, the HSE commenced a National Reviewof Sheltered Services for People with Disabilities. This wasinitiated by the HSE as part of its obligations under EqualityLegislation and the Disability Act. The purpose of that reviewwas to obtain information on all aspects of ShelteredServices, including establishing a listing of services by location,capacity and occupational services. This review wasinformed by work initiated early in 2005 by the Departmentof Health and Children regarding funding arrangements forSheltered Work Services. The outcome from this initial reviewhighlighted service delivery issues that needed to beaddressed in relation to existing Sheltered Work Practicesand recommended that in order to fully address all of theseissues, a review of all HSE Funded Adult Day Services shouldbe commissioned and delivered as a matter of urgency.A National Working Group representative of all stakeholderswas established in August 2007 to conduct a National Reviewwithin a 12 month timeframe.This National Review has now been completed and thereport – New Directions, Personal Support Services forAdults with Disabilities, due for publication during 2010,sets out a vision for the reconfiguration and modernisationof day services, based on the choice of 12 Personal SupportServices for Adults with Disabilities, underpinned bythe Core Values of• Person Centeredness• Community Inclusion and Active Citizenship• Quality.14 The National Supported Employment Programme is an active labour market initiative to assist jobseekers with a disability to find employment in theopen labour market.The 12 support services include Support for;• Making Choices and Plans• Making Transitions and Progression• Inclusion in One’s Local Community• Accessing Education/Formal Learning• Maximising Independence• Personal & Social Development• Health & Wellbeing• Accessing Bridging Programmes to Vocational Training• Accessing Vocational Training & Work Opportunities• Personal Expression & Creativity• Having Meaningful Social Roles• Influencing Service policy & PracticeTwo of the more significant recommendations included inthe report are the re-allocation of Sheltered Employmentand Supported Employment funding and responsibility, fromthe Department of Health & Children to the Departmentof Enterprise Trade and Employment and the developmentof a Cross Sectoral Group comprised of all relevant governmentaldepartments including the HSE and FÁS, the respectivegovernment agencies, to prioritise and implementthe report recommendations and plans. This continuous andon-going re-configuration and modernisation of professionalrehabilitation in Ireland, represents further evidence of bestpractice, not only in the context of re-shaping and developinga common future previously referred to, but also in promotingand implementing the UN Convention of Human Rightsfor People with Disabilities in a practical sense, and whereProfessional Rehabilitation can realistically be promoted astruly the “Gateway for Entering/Re-entering a common LabourMarket for all people, including those with disabilities.Common Challenges & Opportunities(Barriers)We should be cautiously satisfied with the developmentaljourney of professional rehabilitation as a gateway for reenteringthe labour market for people with disabilities inIreland. However, ‘gateways’ can sometimes be closed, becomebottlenecks and/or present as barriers, if we are notdiligently careful. Some issues which require attention and Iwould argue a paradigm change of approach for all us all, asprofessionals working within the disability sector, are in thecontext of coalface areas such as philosophy, perception,practice, terminology and language.For example;• ‘Inclusive Society’ versus ‘Integration’: The issue of beingand feeling part of an inclusive society versus theconstant striving, from the ‘outside’, for inclusion andintegration? The context being that the disability sectoris perceived as not being part of the inclusive societyand where services for people with disabilities attendingresidential centres, sheltered workshops and supportedemployment programs sporadically venture in from theoutside, but inevitably withdraw back out to their respectivecentres or programs. Whereas the context ofan inclusive society means that one is already inside ora contingent part of this society and where service providersare continuously striving to make it more inclusivefor all inside.• Perception: The notion of ‘special’ versus ‘normal’? Againin the context of perception and an inclusive society, theissue of referring to some people with disabilities asbeing special (having special needs) presupposes thatthey are different/outside of the normal, rather than beingconsidered or referred too as the same or as being‘normal’ (but having specific needs).• Services: Person Centred versus System Centred? Theissue for consideration being raised here is the notionand/or contradiction of training and developing peoplewith disabilities, by means of ‘person centred’ systemsand practices, to integrate and/or to progress to mainstreameducation, training or employment, where theseservices and practices are predominantly ‘system centred’.• Education: Special (excluded) versus Mainstream (inclusive/general/regular)?Education for people with disabilitiesis another area of continuous debate and discussionin terms of the merits and advantages of inclusive edu-74 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 75

MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europecation versus special education. The issue being raisedIsn’t there something we should all be doingAs services evolved and became more professional in bothEmployment Equality Acts 1998 & 2007: Department ofhere is that education is education and the collectiveneed to be careful in terms of the terminology used, asnot seeming to divisive and/or exclusive. Even the term‘inclusive education’, has connotations of ‘allowing one infrom the outside’. ‘Education for all’ should be the prerequisiteto this debate.• Work/Employment: Sheltered/Supported/Open versusEmployed/Job/Work? Again, language and terminologyseems to separate the disability sector from that commonlyused in the mainstream. The case could be madethat the term ‘supported employment’ has become themodern day equivalent of ‘sheltered employment’, in thatit carries connotations of specifically being associatedwith ‘disability’.• Social & Cultural: Special Needs/Special Olympics/Wheelchair users versus persons who are Marginalised/WinterOlympics/Persons who use wheelchairs/etc. In social and cultural terms, again it could be arguedthat a specific culture has grown and developedaround the issue of disability in general, which tendsto be condescending, patronising and isolationist inhow the issue of disability and indeed people with disabilitiesare presented, facilitated, promoted and integrated.Abraham Lincoln 15 once said “You cannot escape the responsibilityof tomorrow, by evading it to-day”. Perhaps theabove issues are a challenge too far, and too soon, andmay well require a paradigm change of culture in termsof putting them on the discussion table. They are however,material for a further specific debate and conference,the theme of which should incorporate the image contextof disability. Regardless, they are intrinsically and fundamentallylinked to the image and delivery of contemporaryProfessional Rehabilitation, and how it is presented, perceived,and experienced by all stakeholders, as a Gatewayto Re-entering the Labour Market for People with Disa-together?In conclusion, the aim of this conference is to begin theconstruction of a “European Knowledge Centre”. It is throughour respective similarities and differences presentedhere today, that we build on our collective knowledge, thushelping to create a more efficient European platform forthe Professional Rehabilitation of People with Disabilities.Perhaps the most immediate and difficult challengefor this conference and for the creation of this knowledgecentre, is how we as stakeholders in the vocationalrehabilitation and employment of people with disabilities,acting as a common entity, engage our common futureand the inevitable emerging challenges, in terms of identifyingand agreeing a system of common/joined up thinking,common/joined up strategies, common/joined up actions,and even more important and significant, common/joinedup results.Paper SummaryThe professional rehabilitation of people with disabilitiesin Ireland has evolved from a system of institutional typecare during the late 19 th century, based on the then ‘PoorLaw’, and which was manifest by a culture of containmentand separation for the ‘handicapped’, through to a modernday person centred system of services, driven by strategiesand policies which promote and facilitate opportunitiesfor equality, integration and inclusion, for all persons withdisabilities.During the late 20 th century, the development of such serviceswas influenced and shaped, initially by voluntary organisationsand parent associations, in the provision of residentialservices and day activation programmes, and laterthrough a number of government initiatives and legislationwhich promoted and facilitated the move towards nationallyfunded rehabilitation programmes, sheltered workshopscontent and context, the implications of both national andEuropean legislation, further influenced the nature of theseservices with concepts such as mainstreaming, qualityassurance, and accreditation, becoming a prerequisite tosecure funding for all service providers.Membership of the European Union, the move towards amore common framework of vocational education and training,coupled with a diverse range of EU funding opportunitiesand ‘rights’ driven legislation, rehabilitation and entryto the labour market became intrinsically linked with programmeservice and delivery, with emerging consequencesfor different models of professional rehabilitation and ‘likework’ initiatives.The challenge for this conference is how we as stakeholdersin the vocational rehabilitation and employment of peoplewith disabilities, as a common entity, engage the futureand these emerging challenges, in terms of identifying andagreeing a system of common/joined up thinking, common/joined up strategies, common/joined up action, and evenmore important and significant, common/joined up results.ReferencesCentral Statistics Office, Ireland - Census 2006. Disability:Work Force Participation. Retrieved January 2010, fromhttp://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)Justice, Equality and Law Reform, Ireland.Equal Status Act 2000 & Equality Act 2004: Department ofJustice, Equality and Law Reform, Ireland.FÁS – The National Training & Employment Authority,Department of Enterprise Trade & Employment, Ireland2009.New Directions, Personal Support Services for Adults withDisabilities, Report from the National Working group Reviewof HSE Funded Adult Day Services,Health Service Executive,Ireland. 2009.The Education for Persons with Special Educational NeedsAct (EPSEN): Department of Education & Science 2004,Ireland.The Health Service Executive, Department of Health & Children,Ireland 2009. www.hse.ieThe Minimum Wage Act: Department of Justice, Equalityand Law Reform 2000, Ireland.The National Disability Act: Department of Justice, Equalityand Law Reform 2005, Ireland.The National Disability Authority Act (NDA): Department ofJustice, Equality and Law Reform 1999, Ireland.The Qualifications (Education & Training) Act: Department ofScience and Education 1999, Ireland.bilities.and employment development services.15 Abraham Lincoln, American President (1861-1865)76 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 77

Trendovi (re)integracije natržište rada u NizozemskojRana intervencija kao poveznica izmeđuradne i medicinske rehabilitacijeHANS VRINDpredsjednik organizacije Workability Europe i direktor kompanije Salo Holding AGNizozemskaPovijestTijekom 60-ih godina prošlog stoljeća sustav socijalnog osiguranjau Nizozemskoj započet je pa čak i dovršen. Stvorenaje socijalna država prema nacrtu Williama Henrya Beveridgea,koji je 1942. taj nacrt skicirao u svom izvješću “Socijalnoosiguranje i srodne službe” i koji je nakon toga usvojilanizozemska Vlada (Van Rijn).Jedna od posljedica navedene reforme bila je i završetak osiguranjaod nezgode (koje je obuhvaćalo nezgode zaposlenikana poslu) i invalidskog osiguranja (dobrovoljno pokrivanjemedicinskih posljedica uslijed nezgode) te stupanje na snagunovog zakona “Wet op de Arbeidsongeschiktheidsverzekering”ili WAO (1967. godine). 180 000 korisnika sukladnostarom zakonu prebačeno je u novi režim. Konceptualno gledajući,radilo se o prijelazu s profesionalnog rizika na socijalnirizik. Tako je prihod svakog radnika (u dobi od 18 - 65godina) osiguran, u slučaju bilo kakve nezgode ili bolesti, uvisini od 70% posljednjeg zarađenog primanja. Nakon 10godina samozaposlene osobe i mladi uključeni su u ovu shemusocijalnog osiguranja.250 medicinskih liječnika i stručnjaka za profesionalnu(radnu) rehabilitaciju, kao zaposlenici i aktivno uključeni uprocjenu - premješteni su iz Državne osiguravajuće banke uSredišnji medicinski odjel. A.G. Mater, prvi predstojnik togodjela držao se mantre: “Profesionalna rehabilitacija započi-nje na nosilima”. Ovo je ostalo istinito sve do danas, ali unatočsvojoj mudrosti, ovaj stručnjak nije mogao spriječiti nepredvidiveposljedice koje su nastale u sljedećih 25 godina.1974. godine Hans Vrind (već tada premlad i previše pokvaren!)imenovan je voditeljem financijskog i organizacijskogodjela (Bedrijfs-economische Afdeling) Vijeća socijalnesigurnosti (Sociale Verzekeringsraad), nadzornog tijela Institucijaza socijalno osiguranje u Nizozemskoj, uključujući iSredišnji medicinski odjel.78 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 79

HANS VRIND • Trendovi (re)integracije na tržište rada u NizozemskojU to se vrijeme već osjećalo koliko je to pitanje hitno. Dokzaposlenje? Tada smo mnogo naučili o profesionalnoj rehabi-korist lokalne zajednice!! Uklanjanje svih neuspješnih struč-procjena prihoda od 360 milijuna eura. Ključni su UWV (or-su svi spavali broj korisnika temeljem WAO-a narastao je nagotovo 340 000 (1974.). Svi su ulazili, ali nitko nije izlazio!Reintegracija na tržište rada, logična i zakonski reguliranamjera nije funkcionirala!Prije no što nastavim s ovim teoretskim pregledom, osvrnutću se na jednu definiciju koju je dao Ali Kitis, izvanredni profesor,Pamukkale, Sveučilište Denizli, Turska. Želim istaknutida je organizacija Workability Europe surađivala s tim Sveučilištemna projektu Osobe s invaliditetom na poslu (Disabledat Work) (2008. – 2010.). Kitis je za mene istražio što jezapravo profesionalna rehabilitacija?litaciji, a dva navedena centra još rade, ali rezultati, gledanoiz sadašnje perspektive, dakle 35 godina kasnije, relativnosu mali.njaka iz njihovih preskupih zgrada L!!Nizozemska je jedna od najžustrijih zagovornica briselskognačina razmišljanja: privatno tržište rješava svaki problem!To znači da je potrebno privatno rješenje za rehabilitacijskeslužbe, a naručitelj će biti UWV ili osiguravatelji ili poslodavciili sami klijenti.150 privatnih stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju/organizacijeujedinjene u krvnu privatnu organizaciju Boaborea(što znači ime??).• Službe za zaštitu na radu (ARBO-diensten)ganizacija socijalne sigurnosti), lokalne vlade i klijenti koji naraspolaganju imaju osobni budžet (Individuele Reintegratieovereenkomst IRO) osobni budžet za radnu nesposobnost je€ 5.000, za nezaposlenost € 4.000.Sadašnja me situacija, temeljem 35 godina iskustva na područjurehabilitacije, uopće ne usrećuje. Mislim da je samozbog dva čimbenika bilo moguće smanjiti broj korisnika sa1.000.000 na 850.000:1. zakonsko smanjenje iznosa invalidnine2. sprječavanje uključivanja većine osoba s invaliditetom daProfesionalna rehabilitacija je: kombinacija medicinskih, psi-• Savjetnici za ranu intervencijubudu uključeni u shemu osiguranja.ho-socijalnih, socijalnih i radnih aktivnosti koje se poduzimajus ciljem ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti i preduvjetaza povratak na tržište rada, odnosno na posao ili potraguza poslom, oboljelih ili ozlijeđenih osoba s prethodnimradnim iskustvom(Gobelet & Franchignoni 2006.)ilimeđu-organizacijski napor koji se poduzima kako bi se uhvatilou koštac s problemima koji su previše složeni i predugoodgađani da bi ih se moglo riješiti aktivnostima na razinisamo jedne organizacije (Gray i Wood 1991.).Sada ću se vratiti u prošlost. 1975. godine Vijeće socijalnesigurnosti poduzelo je u osnovi dvije aktivnosti:1. provedbu znanstvenog istraživanja o uzroku alarmantnogporasta na području opće (profesionalne) nesposobnostiza rad2. izrada alata za rehabilitaciju i strukturiranje postupakaunutar i oko Središnjeg medicinskog odjela.Moj odjel, zajedno s medicinskim odjelom bio je zadužen zaizradu alata za rehabilitaciju. Uz prilično neograničena sredstva(50 milijuna) sagrađena su dva centra za rehabilitaciju,Hoensbroeck i Werkenrode. Veliku potporu pružilo je Ministarstvosocijalne skrbi. Ali kako osposobiti centar?? Gdjenaći pogodne kandidate i tko će platiti dnevne troškove? Toje bila velika borba s birokracijom u Nizozemskoj, a nadasvepostavljalo se pitanje - dok se god klijentu (zakonom) jamčida njegovo primanje naknade (invalidnine) nije upitno, zaštoZnanstveno istraživanje završilo je političkim neslaganjem.Rezultati bjesomučnog prikupljanja i istraživanja (vidi grafičkiprikaz) :Od 1988. invalidnine (za koje Nizozemska izdvaja oko 20milijardi godišnje) nikad nisu sišle s dnevnog reda političara.Rezultat su političke krize, pad ministarstava, pa čak i padvlade.Ipak, što je s profesionalnom rehabilitacijom sada i kakva jebudućnost?Sadašnja situacijaRana intervencija je ključan termin, drugim riječima, naglasakje na prevenciji. Danas je zakonom određeno da svakiposlodavac mora imati sklopljen ugovor sa službom za zaštituna radu (ARBO-dienst). Ukoliko se pojavi trajni invaliditet,zakonom su prvotne ovlasti dane poslodavcu i zaposleniku(prve dvije godine) za započinjanje rehabilitacije. Sve organizacijedržavnog tipa povlače se u posljednjim godinama:što je krajnja osveta političara. Samo jedna je, kad se radio zaposlenju, ostala (do sada): UWV (Institucija za socijalnusigurnost vezanu uz radne aktivnosti), koja se bavi većinomprocjenama, invalidninama, procedurama, revizijama i fi-• Preorijentacija / konzultanti za odabir karijere• Službe za reintegraciju• Poslovni savjetnikKvaliteta aktivnosti ovih pružatelja usluga kontrolira se internimpotvrdama, bez toga nema produženja ugovora odVlade.Izvan Boaboreae 400 ostalih stručnjaka/malih tvrtki poslujepružajući rehabilitaciju.Ali što je zapravo tržište?? Tržište se može podijeliti na dvijekomponente: poduzeća u odnosu na poduzeća i poduzeća uodnosu na VladuPoduzeća u odnosu na poduzeća• prevencija i bolovanje• intervencije• preorijentacijaprocjena prihoda od 1 milijarde eura. Ključni su poslodavci,zaposlenici, osiguranje – tvrtke i ostali pružatelji uslugaPoduzeća u odnosu na Vladu• reintegracija osoba s invaliditetom• nezaposleni• građanska integracija• poslovno savjetovanjeAli što je sa svim onim osobama o kojima nema statističkihpodataka? Bojim se da je samo nekolicina sretnika dobilaprofesionalne savjete za rehabilitaciju te su mogli iskoristitisvoje sposobnosti za sudjelovanje u društvu. Ostali, radnoneaktivni, sjede kod kuće.Iz spomenutih podataka vidljivo je i da postoji ogromnomiješanje pojma rehabilitacija. Mislim na miješanje s (bezobzira na dobru volju oko aktivnosti za) nezaposlenošću,građanskom integracijom, društvenom aktivacijom… Zatosam dobio ideju za temu ove konferencije: “Profesionalnarehabilitacija osoba s invaliditetom – put za ponovni ulazakna tržište rada”.Ogromni gubitci u edukaciji, usavršavanju od strane poslodavacai društva te samopoštovanje nisu prikazani statistikama.Naš sustav nesposoban je za pronalazak većine osobakoje žele rehabilitaciju. Multidisciplinarna suradnja i intenzivnousmjeravanje ključni su za uspjeh. Trebamo ih koristiti.Osoba s invaliditetom ima pravo na naš trud. Mnogi čekajuna naše aktivnosti. To je izazov za stručnjake na područjurehabilitacije, poput nas. Kakva je budućnost naše profesijei koji koncept koristimo?BudućnostKao predsjednik organizacije Workability Europe prije šestgodina susreo sam se s uljezom koji je (pretpostavljam sasvimslučajno) upotrijebio izraz Work Ability (radna sposob-bi se on uopće vraćao na posao, čak i uz potpomognutonancijama. Nazire se nova reorganizacija: decentralizacija u• društvena aktivacijanost). (A možda ipak i nismo bili tako originalni kada smo80 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 81

HANS VRIND • Trendovi (re)integracije na tržište rada u Nizozemskoj2001. stvorili Workability Europe J) Taj uljez bio je profe-poduzeti pravovremene aktivnosti kako bi se izbjegle smet-Australci imaju na raspolaganju dobru opciju:sor Ilmarinen. Ovdje mogu sa zadovoljstvom navesti citatHansa Martina Hasselhorn, Sveučilište Wuppertal, Njemačka(podatke o njemu možete pronaći na internetu):Koncept radne sposobnostiWORK ABILITYWORKnje te smanjio ili izbjegao invaliditet.WAI prema Hasselhornu zaslužuje trajno mjesto u zdravstvu,radnim uvjetima i kadrovskoj službi organizacije. Važnoje i povezivanje s ostalim politikama jer je WAI samo pomoćnialat, a ne samodostatni cilj.U Australiji se učinkovitost privatnih pružatelja rehabilitacijskihusluga poboljšala nakon uvođenja takozvanog sustavaocjenjivanja zvjezdicama, koji vodi Vlada.Taj referentni sustav temelji se na neto učinkovitosti ugovornihstrana. Time se unajmljuju najuspješniji ugovorni dje-Godine 2005. u Washingtonu sam upoznao jednog od (tada)latnici i daju se dodatni poticaji kako bi oni poboljšali svojenovih članova organizacije Workability Europe, Rolfa Saloa.aktivnosti u održivom odnosu s klijentom. Time se unutarVALUESOn je vlasnik najveće privatne organizacije za rehabilitacijuu Njemačkoj. Nakon njegovog predavanja (koje je održao uArlingtonu) sve je sjelo na svoje mjesto:• profesionalna rehabilitacija započinje na nosilimausmjeravanja i savjetovanja baziranog na cijeni za kvalitetuotvara prostor za inovativnost (izvor TNO).U Nizozemskoj nismo još tako daleko dogurali!!“‘Radna sposobnost’ od velike je važnosti svakom radniku tenjegovoj/njezinoj organizaciji. Finski znanstvenici Ilmarinen iTuomi (2004.) navode da je radnu sposobnost moguće povezatis tim ‘koliko je radnik dobar sada, u skoroj budućnostite koliko je on/ona sposoban/na obavljati svoj posao u odnosuna zahtjeve posla te mentalne i zdravstvene resurse.’ Ovase definicija temelji na takozvanom ‘konceptu radne sposobnosti’(Ilmarinen, 2004.) prema kojem je radna sposobnostrezultat interakcije radnika i njegovog/njezinog rada. Radnasposobnost može se opisati i kao ravnoteža zaposlenikovihresursa i zahtjeva posla.Radnik doprinosi svojoj radnoj sposobnosti putem svojihzdravstvenih i funkcionalnih sposobnosti, znanjem, vještinama,stavovima i motivacijom. Radno mjesto utječe na radnusposobnost putem čimbenika organizacije rada - posebicepitanjima vezanim uz upravu i vodstvo - zahtjevima posla iradnim okruženjem, uključujući društvene čimbenike.Uz povećanu potrebu sudjelovanja starijih osoba na tržišturada, opadanje mogućnosti prijevremenog završavanja radnogvijeka te slabljenje socijalne mreže, radna sposobnostpostaje sve važniji koncept u Europi.”Again Hasselhorn: “Prijenos ‘koncepta radne sposobnosti’ uorganizaciju može se ilustrirati modelom ‘kuće radne sposobnosti’(Ilmarinen 2004.). Tim je modelom pokazano da jezdravlje radnika (prizemlje) temelj radne sposobnosti. Prizemlje,temelj, može nositi zahtjeve posla samo uz dostupnostPROFESSIONALCOMPENTENCEHELTHVažnost drugog kata povećava se u današnje vrijeme kadaje neprestana promjena postala glavna odrednica radnogvijeka. Treći kat predstavlja društvene i moralne vrijednostiradnika. Tu glavnu ulogu imaju poštovanje,vjera u vlastitesposobnosti i pravda, kao i posvećenost organizaciji, motivacijii angažiranju. Te vrijednosti utječu na sposobnost imotivaciju za učenjem i daljnjim kvalifikacijama (2. kat). 4.kat sažetak je svih aspekta radnog sadržaja (fizičke, psihološkei društvene zahtjeve), radno okruženje i organizacijurada. Tu vodstvo ima ključnu ulogu, al i čimbenici poputmogućnosti daljnjeg napredovanja i utjecaja na radnommjestu. Blizu se nalaze i obitelj radnika, privatni, društveniživot i sama zajednica, koji isto tako utječu na radnu sposobnost.”Ilmarinen je stvorio takozvani indeks radne sposobnosti.Time se poslodavcu i zaposleniku nudi mogućnost za točno• rana intervencija• orijentirajte se na pojedinca• udružite medicinske, psihosocijalne, socijalne i radne aktivnostis ciljem ponovnog uspostavljanja radne sposobnostii preduvjeta za povratak na tržište rada kod oboljelihili ozlijeđenih osoba s prethodnim radnim iskustvom• uključivati obitelj, društvenu mrežu i sadašnjeg poslodavca• bez profesionalnih dostojanstvenika, već treba kreirati iodržavati proces međusobne kolegijalnosti (izbjeći dominantnostliječnika!!)• bez institucionaliziranja!• poslovni savjetnik mora biti na ključnim pozicijama• pronađite odgovarajuću financijsku potporu!• pratite rezultateA rezultati su tu, tako da 2 od 3 klijenta uspijevaju dobiti(ponovno) profesionalni status na radnom mjestu koje im sesviđa i koje ih veseli. U usporedbi s Nizozemskom, razlika ješokantna!Time dolazim do posljednje stavke, a to je mjerenje rezultata.Statistike lažu! Svima u našem poslu poznat je izraz“požnjeti uspjeh za ono što je i onako već napola obavljeno”,a to znači: primate plaću za provedbu uspješne rehabilitacije,dok je najveći napredak ka nalaženju posla obavila samaosoba s invaliditetom (zato što joj je npr. bilo dosta birokracijeili poslovnih savjetnika). Dakle, kako da mi rehabilitatoriZaključci1. Koristite privatne tvrtke, ne institucije.2. Reintegracija na tržište rada počinje na nosilima.3. Stvorite uvjete za ranu intervenciju. Nađite posao (bivšiposlodavac??), kako biste postavili cilj!4. Koristite multidisciplinarne timove (na ravnopravnojosnovi, bez medicinskih careva).5. Za vještine rehabilitacije nemojte koristiti skupine.Usredotočite se na pojedinca, ali imajte na umu da zasvaku osobu treba vremena. Uzmite si vremena!6. To košta, ali imate dobar argument: na kocki su budućeinvalidnine!7. Koristiti kriterije prema modelu ‘kuća radne sposobnosti’(Ilmarinen 2004).8. Imati na umu obitelj, oni nisu samo suradnici.9. Koristiti sposobnosti svake osobe.10. Cilj: biti uspješan barem u dva od tri slučaja.Sa svakom pojedinom osobom koja u potpunosti može koristitisvoje radne sposobnosti, možeš osvojiti svijet!Rijswijk, 5. svibnja, 2010. Hans VrindZa detaljnije informacije, vidi Hans Martin Hasselhorn, SveučilišteWuppertal, Njemačka:• Ahonen G, Bjurström LM, Hussi T. Economic Effective-dostatne profesionalne i socijalne kompetencije.skiciranje dugoročne zapošljivosti neke osobe. Tako se mogumjerimo vlastita postignuća??ness of the Maintenance and Promotion of Work Abili-82 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 83

HANS VRIND • Developments of (re)integration to work in The NetherlandsThe work ability concepttions. Rooted in the rest of the policy is important becausecalled Star Rating system, operated by the Government.the WAI only a supportive tool, not an end in itself.This benchmark system is based on the net effectivenessWORK ABILITYWORKIn 2005 I met in Washington one of the (then) new membersof Workability Europe: Rolf Salo. He is the owner ofthe biggest privately – owned German rehabilitation orga-of contracting parties. Thus they shall be able to providethe best performing contractors to hire and give additionalincentives to contractors to improve performance in a su-nizations. His lecture (then, in Arlington) made everythingstainable relationship with the client. It gives guidance onfall into place:price-quality space for innovation. (source TNO)• Vocational re-Integration starts on the stretcherIn The Netherlands we are not that far!!“‘Work ability’ is of high relevance for each worker and for hisor her organisation. According to the Finnish researchers Ilmarinen& Tuomi (2004), work ability may be understood asVALUES• early – intervention• keep it purely individual• Join medical, psychosocial, social and occupational ac-Conclusions1. Use Private companies, no institutions‘how good is the worker at present, in the near future, andhow able is he/she to do his/her work with respect to thework demands, health and mental resources’. This definitionis based on a so called ‘concept of work ability’ (Ilmarinen,2004) according to which, work ability is the result of theinteraction of the worker and his or her work. Work abilitymay also be described as the balance of the workers’ resourcesand the work demands.The worker contributes to his work ability via his health andPROFESSIONALCOMPENTENCEHELTHtivities together aiming to re-establish among sick orinjured people with previous work history their workingcapacity and prerequisites for returning to the labormarket• involve the family, their social network and their presentemployer• cess of inter-collegiality (avoid the medical dominance!!• do not institutionalize!2. Vocational re-Integration starts on the stretcher3. Create a situation of Early intervention. Find a job (oldemployer??), to set a goal!4. Use Multi disciplinary Teams (on equal basis, no medicalemperors)5. Use no groups to offer skills for rehabilitation. Focuson the individual, but remind every person is time –consuming. Take your time!functional abilities, with knowledge, skills, attitudes andmotivation. The workplace influences the work ability throughwork organizational factors - especially leadership andmanagement issues - by work demands and by the workenvironment, including social factors.Given the increasing necessity of older people’s participationin the labour market, the decreasing possibilities for prematuredeparture from working life and also the weakeningof the social networks, work ability becomes a more andmore relevant concept in Europe.”Again Hasselhorn: “The translation of the ‘concept of workability’ into an organisation may be illustrated by the ‘houseof work ability’ (Ilmarinen 2004). This visualizes that theworkers’ health (1st floor) is a foundation for work ability.The 1st (ground) floor can bear the work demands only whenenough professional and social competence is available.The relevance of the 2nd floor is increasing in current timesral values of the worker. Here, respect, esteem and justiceplay a role as much as commitment to the organisation,motivation and engagement. These values influence the abilityand motivation for learning and qualification (2nd floor).The 4 th floor, finally, summarises all aspects of the workcontent (physical, psychological and social demands), thework environment and work organisation. Here, leadershiphas a core influential role, but also work factors such aspossibilities for development and influence at work. Close byare the worker’s family, private social life and society, whichalso have an impact on work ability.”Ilmarinen created a so called Work Ability IndexThis offers employees and employers the opportunity tosomeone’s long-term employability accurate mapping. Onthat basis, they can take timely action to avoid disruptionsand reduce or prevent disability.• put the job-coach on the focal point• find the relevant financiers!• steer on results!And results are there, so about 2 of 3 clients do reach(again) a professional status in the job they wish and inwhich they are happy. Compared to The Netherlands, thedifference is shocking!That brings me to my last point. Measuring on results. Statisticsare lies! Everybody in our industry knows the term:“picking low hanging fruit”, what means: get paid for successfulrehabilitation while the real progression to a job wasmade by the disabled person himself single handed. (Forinstance because he or she was sick of the bureaucracyand/or the coach). So: how do we, re-habilitators measureour success:??The Australians have a good option:6. That cost a lot of money, but you have a good argument:The saving of the future allowances is at stake!7. Use The ‘house of work ability’ criteria (Ilmarinen 2004)8. Be aware of the Family, they are not only cooperative9. Use the abilities of every person10. Target: Be successful at least with 2 out of 3With every single person, who can use his full abilities in ajob, you win the world!Rijswijk, 5 th of May 2010, Hans VrindFor reference and readings, see Hans Martin Hasselhorn,University of Wuppertal, Germany:• Ahonen G, Bjurström LM, Hussi T. Economic Effectivenessof the Maintenance and Promotion of Work Ability.In: Peltomäki P, Hussi T, Julin H, Launis K, Liira J, RäsänenK. Maintenance of Work Ability – Research and Assess-when continuous change is becoming a main characteristicWAI deserves – according to Hasselhorn - a permanentIn Australia the effectiveness of private providers of reha-ment: Summaries. Ministry of Social Affaires and Health,of working life. The 3rd floor represents the social and mo-place in the health, working conditions and staffing organiza-bilitation services improved after the introduction of a so-Finnish Institute of Occupational Health. 2002, 33-44.88 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 89

• Hasselhorn HM, Freude G. Der Work Ability Index– ein Leitfaden. Schriftenreihe der Bundesanstaltfür Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin, NW VerlagBremerhaven, 2007, ISBN 978-3-86509-6, 2007.[German]• Ilmarinen J. Preface. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past,Present and Future of Work Ability. People and Work –Research Reports 65, Finnish Institute of OccupationalHealth, 2004; ISBN 951-802-581-9 [English]Reports 65, Finnish Institute of Occupational Health,2004; ISBN 951- 802-581-9 [English]• Ilmarinen J. Towards a Longer Worklife! Ageing and thequality of worklife in the European Union. National Institutefor Occupational Health, Helsinki, Finland, 2006[English]• Peltomäki P et al. Maintenance of Work Ability Researchand Assessment: Summaries. Finnish Institute of OccupationalHealth, 2004; ISBN 951-802-502-9Radionice u kontekstu politikezapošljavanja i socijalne politikeu Europskoj unijiTHOMAS UMSONSTBAG WfbM, Ured za europske i međunarodne vezeNjemačka• Ilmarinen J & Tuomi K. Past, Present and Future ofWork Ability. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past, Present• Tuomi K, Ilmarinen J, Jahkola A, Katajarinne L, Tulkki A.Work Ability Index (2 nd Edition). Helsinki: Finnish Insti-and Future of Work Ability. People and Work – Researchtute of Occupational Health 1998 [English]Ja dolazim iz Njemačke i ovdje predstavljam njemačke radi-to je potrebna socijalna pravna država spremna na obranu,onice za osobe s invaliditetom, rehabilitacijsku ustanovu kojakoja izgrađuje političku, gospodarsku i socijalnu ravnotežu.ima svoje zakonsko uporište u socijalnom pravu. U svojojU njemačkom jeziku je za to izmišljena riječ “demokrat-prezentaciji danas htio bih se kratko osvrnuti na povijest iska država” koja mora ustrajati na standardu socijalnepravnu osnovu tih ponuda rehabilitacije u saveznom zako-pravde. Socijalno-državno načelo u Ustavu Savezne Repu-nodavstvu. Pri tome ću se osvrnuti i na ustavne odredbe.blike Njemačke je društveno-politički temelj na kojem seSvrha je toga omogućiti usporedbu s pravilima Europskeposljednjih trideset godina mogla postepeno graditi pravnaunije. Želio bih zaključiti svoje izlaganje jednom ponudom ijednakost čak i teških invalida 1 . To je bio dugotrajan proces,molbom za Vas.djelomično obilježen i žestokim diskusijama, koji se uvijekOd 1. prosinca prošle godine na snazi je Lisabonski ugovor.On se primjenjuje u svim zemljama članicama Europske unije.Ovim Reformskim ugovor okončano je 23-godišnje razdobljekoje je započelo Jedinstvenim europskim aktom 1986.godine. Tada je iz Europske ekonomske zajednice nastala Europskaunija. Europska unija koja će stvaranjem zajedničkogmorao oslanjati na druge, puno jače i utjecajnije socijalnepokrete i na organizacije za samopomoć, bez kojih danaspostignuti uspjeh ne bi bio moguć. Taj razvoj započeo je uSaveznoj Republici Njemačkoj 1949. proglašenjem Ustava iodređivanjem prirode te nove Republike u članku 20., stavku1., rečenici 1l. Ustava:jedinstvenog tržišta ubuduće također sudjelovati u stvaranju“Savezna Republika Njemačka je demokratska i socijalna sa-politike zapošljavanja i socijalne politike. Time kakvo će namvezna država.”postupanje u budućnosti predstojati trebalo bi završiti mojedanašnje predavanje ovdje.Konceptualne temelje za njemačke radionice stvorio je ParlamentSavezne Republike Njemačke, njemački “Bundestag”,Dozvolite mi da kažem nešto o povijesti i pravnim temeljima5. prosinca 1974. U njemačkoj povijesti to je jedna poseb-naših institucija u Saveznoj Republici Njemačkoj. Demokrat-nost od povijesnog značaja jer se nikada ranije nijedan suve-ska zajednica je osnovni politički preduvjet da bi sva ljud-reni vladar Njemačke nije tako dosljedno, konkretno i s takoska bića mogla koristiti katalog temeljnih i ljudskih prava.dalekosežnim posljedicama stavio na stranu osoba s invali-No, demokracija i sloboda nisu dovoljni da zaštite najslabijeditetom i teškim invaliditetom. U konceptu 2 koji je izglasao,članove društva i da im zajamče kompenzacijska prava. ZaParlament je preuzeo mnoge od brojnih prijedloga udruga1 “Savezna Republika Njemačka je demokratska i socijalna savezna država.” (čl. 20., st. 1. Ustava Republike Njemačke). I “Propisi doneseni u skladu sUstavom u saveznim državama moraju udovoljavati načelima republikanske, demokratske i socijalne pravne države u smislu ovog Ustava.” (čl. 28., st.1., toč. 1. Ustava)2 Tiskanica njemačkog parlamenta 7/3999/ 05.12.1974.90 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 91

THOMAS UMSONST • Radionice u kontekstu politike zapošljavanja i socijalne politike u Europskoj unijiroditelja i udruga za socijalnu skrb i stručnjaka koji su većstavio pojedinačne knjige Zakonika o socijalnom osiguranju,3. Sloboda pružanja usluga: to je sloboda pružanja usluga ii pojmove. Ona pravi razliku između socijalne sigurnostiod kasnih 1960-ih razvijali novi, odgovarajući oblik rada zaradno nesposobne, teške invalide kao model.U Saveznoj Republici Njemačkoj postoje vrlo različite skupineljudi koje se smatraju invalidima. Za njih je stvoren stručnivokabular koji se teško može prevesti na druge jezike jersu pojedini izrazi odraz specifične njemačke socijalne povijestii njenog daljnjeg razvoja. U njemačkom jeziku postojeskupine osoba s invaliditetom, teškim invaliditetom i najtežimoblikom invaliditeta. Postoje zaposlenici s invaliditetomi zaposlenici s teškim invaliditetom 3 . Nemaju sve osobe sinvaliditetom i teškim invaliditetom zbog svoga invaliditetasmanjenu sposobnost rada, odnosno nisu djelomično ili ucijelosti nesposobni za rad. Prema definiciji postoji još i skupinaosoba s invaliditetom koje žele raditi i u manjem obimuto i mogu ostvariti, ali koja ipak ne spada među radnike. Tuspadaju zaposleni u radionicama. Oni su ovako opisano uzakonu:To su osobe koje zbog svoje invalidnosti ne mogu, još nemogu, ili još ne mogu ponovno raditi na otvorenom tržišturada.Za pravo na mjesto u radionici nije, dakle, bitan stupanjinvaliditeta. I stupanj radne sposobnosti također nema značaja.Isto tako su nevažni priroda i razloga invaliditeta. Ikonačno, nije bitno zašto te osobe s invaliditetom ne mogudobiti bilo kakav posao, ako je invalidnost presudni kriterij.Odlučujuća su dakle isključivo ova tri kriterija: ne mogu, jošne mogu ili još ne mogu ponovno raditi na otvorenom tržišturada. I naravno, kod prava na mjesto u radionici podrazumijevase da invalidnost ne smije imati za posljedicu da čovjekugrožava sebe ili druge i da uopće ne može obavljati nikakvudjelatnost.1970-ih godina je u Saveznoj Republici Njemačkoj uvedenasocijalna država u kojoj se mogao izgraditi uzorni sustav uslugaza osobe s invaliditetom. Ovaj sustav usluga ima potporuu visoko razvijenom pravnom sustavu. Na tome se temeljenije mi bilo dovoljno vrijeme koje sam imao na raspolaganju.Ukoliko trebate dodatne informacije o tome, preporučio bihVam našu publikaciju:”Ujedinjeni u raznolikosti” (“United inDiversity”) na engleskom jeziku. Ovdje možete naći skoro sveodgovore na svoja pitanja o radionicama.Radije bih iskoristio vrijeme koje mi je preostalo da napravimpoveznicu prema Europskoj uniji. Kao što sam spomenuo napočetku, Reformski ugovor iz Lisabona stupio je na snagu01. prosinca 2009. Jedan od nacrta dokumenata za njegazvao se ustav. Ali sigurno je i Vama u Hrvatskoj, koja još niječlanica, bilo jasno da su u početku stanovnici Francuske iNizozemske više puta odbili ovo nastojanje pod tim imenom.Dobro je spomenuti, da bi se dobio potpuni uvid, da su i Ircibili rezervirani prema sadašnjem Reformskom ugovoru; ali“sve je dobro što se dobro svrši”, kako mi kažemo u Njemačkoj.Lisabonski ugovor je pravomoćan, vrijedi u cijeloj Uniji i ponovnoorganizira ugovore bivših zajednica koji čine primarnopravo, objedinjuje ih i povezuje, na primjer, s Poveljom o temeljnimpravima. S njegovim stupanjem na snagu povećalase i važnost socijalnih pitanja i njihov daljnji razvoj u Europskojuniji. Čitav niz ugovornih pristupa i uredaba povećavaulogu socijalne politike, ali ne definira ju sveobuhvatno zaUniju. Socijalni aspekti moraju se usporediti i uskladiti sostalim aspektima zakonodavstva Unije. Pri tome središnjuulogu igraju socijalne usluge. Za osiguranje skrbi za općudobrobit, skrbi u zdravstvenom sektoru ili u pitanjima kojase odnose na socijalno osiguranje, koriste se usluge.U svjetlu stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, u središtepažnje dolaze temeljna pitanja. Pojam usluge pokrećeprimjenu zakonodavstva Unije. Sjećate se, stvaranjem jedinstvenogeuropskog zajedničkog tržišta trebale bi biti zajamčenečetiri temeljne slobode u gospodarskom životu Unije:1. Slobodno kretanje osoba: to je sloboda stanovnika Unijeda se neograničeno kreću unutar zajedničkog tržišta;poslovnog nastanka u zemljama članicama;4. Sloboda kretanja kapitala: to je stvaranje otvorenog, integriranogfinancijskog tržišta kako bi se olakšale financijsketransakcijeTe četiri temeljne slobode stupile su na snagu 1993. i odtada se dalje razvijaju. S Lisabonskim ugovorom pojavio se usocijalno-političkom sektoru niz novih pravila i odredaba. Osimsamog ugovora, jednaka je težina dana i Povelji o temeljnimpravima Europske unije 4 . To uključuje različita specifična temeljnaprava koja utječu na živote osoba s invaliditetom. Čaki jasnije nego u našem njemačkom ustavu, na primjer, proglašavase u članku 26. Povelje o temeljnim pravima da:“Unija priznaje i poštuje pravo osoba s invaliditetom na mjerekoje osiguravaju njihovu neovisnost, socijalnu i profesionalnuintegracija i njihovo sudjelovanje u životu zajednice.”Ovo temeljno pravo mnogo je šire od ustavnog amandmanau našem Ustavu, članak 3., stavak 2., rečenica 2.:“Nikoga se ne smije diskriminirati zbog njegovog invaliditeta.”Temeljno ljudsko pravo Unije zahtjeva još jasnije uključivanjeosoba s invaliditetom u društvo. Promatrat ćemo ovajzahtjev u podzakonskih aktima. Ali dozvolite mi prvo da sejoš zadržim na Povelji o temeljnim pravima EU-a. Pojam socijalnihusluga također se koristi u njoj. Članak 34. (Socijalnoosiguranje i socijalna pomoć) u poglavlju IV. o solidarnostiUnije poziva u trećem stavku:“U cilju borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva,Unija priznaje i poštuje pravo na socijalnu pomoć i pomoćvezanu uz stanovanje kako bi se osigurao dostojan život svimakoji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima kojautvrđuju pravo Zajednice te nacionalni zakoni i praksa.”Povelja o temeljnim pravima preuzima standarde zakonodavstvaZajednice i Europske socijalne povelje, uključujućii podrške te zaštite zdravlja u sljedećem članku. Gorecitirani stavak 3. nadovezuje se na članak 13. Europskesocijalne povelje. U članku 34., stavku 1. Povelje o temeljnimpravima spominje se pravo na pristup sustavusolidarnosti i socijalnim službama. Oni potvrđuju socijalnudimenziju Europske unije. Pojedinac uživa zaštitu u okviruopćeg sustava osiguranja za zaštitu od rizika, pri čemutakvi sustavi redovito imaju obilježje solidarnosti, ovisni suo doprinosima, a ako su neovisni, onda djeluju na temeljukonkretne nužde. Pravo na pristup sustavima socijalnesigurnosti upotpunjeno je pravom na pristup socijalnimslužbama. Socijalne službe prvenstveno osiguravaju zaštituod nepoštivanja ljudskog dostojanstva. Zaštititi jepotrebno pojedinca u njegovim individualnim slučajevimanužde ili potrebe, koja je ugrađena u društveni život. Ciljevisu osiguranje egzistencije dostojne čovjeka i borba protivsocijalne isključenosti i siromaštva. 5U Njemačkoj se za usluge koje treba obavljati vrhovna vlastuvriježio naziv usluga od općeg interesa. On danas više neodražava društvenu i pravnu stvarnost. Umjesto toga, u središtupozornosti nalaze se “usluge od općeg ekonomskoginteresa”. Ovaj pojam koristi se u tekstu članka 14. (Službe)i članka 106., stavka 2. (Usluge) općih odredbi Ugovora oEU-u, te je uobičajen i poznat i u drugim jezičnim verzijamarelevantnih dokumenata Komisije (services of general economicinterest; services d´intérêt économique général).Obzirom na ispunjenje socijalnih zadaća, potrebno je objasnitirazliku u odnosu na “usluge od općeg interesa”, daklene-ekonomske usluge, čije pružanje je usmjereno na općudobrobit.Dakle, postoje dvije vrste usluga od općeg interesa, koja ćetrebati nadalje razlikovati. Kod usluga od općeg ekonomskoginteresa radi se o uslugama gospodarske naravi koje podliježupravilima unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja.zahtjevi osoba s invaliditetom za usluge i u slučaju nužde2. Slobodno kretanje robe: to je sloboda razmjene robe namoraju se izboriti pravnim putem. Da bih Vam danas pred-unutarnjem tržištu bez carine;3 usp. § 2 i § 73 Socijalnog zakonika (SGB) IX4 Čl. 6., st. 1. Ugovora o Europskoj uniji: “Unija počiva na načelima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravnedržave; ta su načela zajednička svim državama članicama.”5 Riedel, u: Meyer: (izdavač) Komentar uz Povelju o temeljnim pravima, 2. izdanje 2006., čl. 34., Rndn. 21f.92 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 93

THOMAS UMSONST • Radionice u kontekstu politike zapošljavanja i socijalne politike u Europskoj unijiPojam usluga od općeg interesa izveden je iz apstraktnogosobnim uslugama. Aktivnosti za ispunjenje takvih zadaćačajnoj mjeri financira iz poreza i doprinosa osoba koje upla-sekundarno stvaraju gospodarske rezultate putem radapojma usluga od općeg ekonomskog interesa, ali seže daljeod toga. 6 On se odnosi kako na tržišno orijentirane tako inetržišne usluge. 7 Potonje u načelu ne podliježu propisimaEuropske unije, tako da se konkretno pravila jedinstvenogtržišta i pravila tržišnog natjecanja u načelu ne primjenjuju.Točne definicije pojma “usluga od općeg ekonomskog interesa”nema u ugovorima. Prepušteno je nacionalnim vladamada same definiraju ova područja. 8 Trebaju se osloniti na širokispektar mišljenja, posebno uzimajući u obzir korisnike tihusluga. 9 U pravilu se mora raditi o gospodarskoj djelatnostikoja je povezana s posebnim obvezama skrbi za opću dobrobiti koja se obavlja u interesu javnosti. 10Glavno obilježje socijalnih usluga je da se pružaju iz socijalnihrazloga koji se ogledaju u prirodi njihova izvršenja, a često i uzahtjevima koji se postavljaju pružateljima usluga. Mnoge sesocijalne usluge nalaze pod predznakom pokrivanja troškovaili se čak ne mogu pružiti tako da budu pokriveni troškovi.Zbog važnosti socijalnih ciljeva dobiva se financijska ili organizacijskapodrška od državnih tijela. Tim ću se financijskimaspektom još baviti na kraju, vezano za moguće financiranjestruktura nalik radionicama u Hrvatskoj, ako bi se moglapostići politička većina u Vašoj zemlji.U jednom priopćenju Europske komisije iz 2006. godine,Komisija je utvrdila osobne usluge koje služe individualnojpodršci onima kojima je potrebna zaštita. Usluge individualnogpraćenja i savjetovanja redovito su vrlo usko povezane sočuvanjem ljudskog dostojanstva.redovito se nalaze u složenom međuodnosu i često se nemogu izolirati, a time niti učiniti ekonomski ocjenjivima. Priobavljanju poslova često surađuju državna tijela i slobodninositelji socijalne skrbi. U prilog tome da se ne radi isključivoo ekonomskom pristupu govori i organizacija aktivnosti snaglašenim dobrovoljnim sudjelovanjem pojedinaca i uključivanjemdonacija za financiranje. Ako se neka usluga pruža učisto dobrotvorne svrhe, za nju se ne dobiva naknada i stogase ne smatra uslugom sukladno člancima 56. i 57. Ugovorao funkcioniranju Europske unije. 11Ti kriteriji odgovaraju načelima zakonodavstva Unije o tržišnomnatjecanju. Prema tumačenju pojma tvrtke iz članka101. ff Ugovora o funkcioniranju Europske unije, organizacijeili udruženja nisu tržišno orijentirane tvrtke u smisluugovora, ako posluju na načelima solidarnosti. Ovo načelou proturječnosti je s tržišnim načelom “do ut des” . To seposebno odnosi na strukture koje djeluju unutar sustava socijalnesigurnosti.Kod svake usluge treba zasebno provjeriti čini li njezinuosnovu međusobni odnos koji se temelji na gospodarskojbazi. Budući da nije bilo aktivnosti sukladno slobodi pružanjausluga prema člancima 56. i 57. Ugovora o funkcioniranjuEuropske unije od samog početka, paušalne ocjenesu neprikladne. Što je jača poveznica s očuvanjem ljudskogdostojanstva ugroženih osoba, to je vjerojatnije da se radi one-ekonomskih uslugama. Financiranje sredstvima od općihporeza ili dodatno financiranje iz privatnih donacija ukazujena nepostojanje uzajamnog odnosa. Ako osobna bliskost ili in-ćuju socijalno osiguranje. Radionice za osobe s invaliditetomorganiziraju na više od 2.400 lokacija u Saveznoj RepubliciNjemačkoj mogućnosti rehabilitacije za više od 280.000osoba s djelomično teškim i/ili višestrukim invaliditetom. Njihovaje namjera omogućiti osoba kojima je potrebna pomoći zaštita da žive dostojanstveno putem ponuda za ravnopravnosudjelovanje u radnom životu. Jamstvo i zakonska zaštitate zadaće, kao dio cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti,jest i ostaje zadatak nacionalne države, čak i pored sadapravno važećeg Lisabonskog ugovora. Temelje toga čini idejasolidarnosti. Ponude financira stanovništvo kroz poreze,doprinose i slična davanja.Ne želim prekoračiti granice Vaše pažnje i time sam došaodo kraja svog izlaganja, ali imam jednu molbu i jednu ponuduza buduću zemlju članicu Hrvatsku:1. Surađujte s nama na daljnjem razvoju rehabilitacijskihponuda u zaštitnim radionicama za osobe s invaliditetom,koje su zakonski obvezne ispunjavati osnovnu inajvažniju svrhu očuvanja ljudskog dostojanstva, a samona tržištu;2. Iskoristimo priliku na sajmu radionica sljedeće godineu Nürnbergu da konkretnije razgovaramo o sadržajimatakve suradnje. Osim toga, želim Vam prenijeti srdačnepozdrave moga kolege iz pokrajinske radne zajednice izBerlina. Pripremite svoje nacionalno zakonodavstvo nastvaranje ponuda koje se ne temelje na načelu reciprociteta,nego su namijenjene zaštiti ljudskog dostojanstva.Nije u skladu s dostojanstvom osobe s invaliditetom da nebude uključena u proces rada i u društveni život samo zatošto ima teže duševne poremećaje. Osigurajte političku većinuza državno financiranje takvih institucija i pri tome imajtena umu trenutnu političku situaciju u Europi: ako je nekastruktura poput bankarskog sektora važna za sustav, ondaju se štiti milijardama poreznog novca, iako ovdje govorimoo komercijalnim tvrtkama koje potpuno djeluju na načelu uzajamnosti.Ja bi svoj porezni novac radije dao slabima i izopćenicima izovog društva.To posebno vrijedi za usluge koje su usmjerene na skrb oosobama s invaliditetom. Ali i na usluge koje se pružaju kro-dividualni odnos između sudionika igra značajnu ulogu, ondasocijalna namjena dolazi u prvi plan.nično oboljelima, ovisnicima o drogama ili pretjerano zadu-Radionice za osobe s invaliditetom u Saveznoj Republici Nje-ženim osobama. Svi oni predstavljaju usluge kojima je ciljmačkoj privređuju samo oko 20 posto svojih ukupnih prihodadruštvena integracija tih ljudi. Osim toga, radi se o izrazitokroz gospodarsko djelovanje. Preostalih 80 posto se u zna-6 KOM (2004.) 374 konač., str. 277 KOM (2004.) 374 konač., str. 278 Priopćenja Komisije “Usluge od općeg interesa u Europi” (2001/C 17/04) od 19.1.2001., Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. /redak 379 Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. 3710 Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. 3811 Müller-Graff, u: Streinz (izdavač), EUV/EGV komentar, 1. izdanje 2003., čl. 49, Rdnr. 2394 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 95

Werkstätten im Kontext einerBeschäftigungs – und Sozialpolitikin der Europäischen UnionTHOMAS UMSONSTBundesarbeitgemeinschaft der Werkstätten füf behinderte Menschen e. v.DeutschlandIch komme aus Deutschland und vertrete hier die deutschenWerkstätten für behinderte Menschen, eine Rehabilitationseinrichtung,die wir im Sozialrecht gesetzlichverankert haben. In meinem Vortrag heute möchte ichkurz auf die Geschichte und die bundesgesetzliche Grundlagedieser Rehabilitationsangebote eingehen. Dabeiwerde ich mich auch auf verfassungsrechtliche Bestimmungenbeziehen. Dies erfolgt in der Absicht, einenVergleich mit europäische Regelungen der Union zu ermöglichen.Abschließen möchte ich meinen Vortrag miteinem Angebot und einer Bitte an Sie.Seit 1. Dezember des vergangenen Jahres ist der Lissabon-Vertragin Kraft. Er gilt in allen Mitgliedsländern derEuropäischen Union. Mit diesem Reformvertrag findet eine23-jährige Entwicklung ihren Abschluß, die mit der einheitlichen,europäischen Akte 1986 ihren Anfang nahm. Aus derEuropäischen Wirtschaftsgemeinschaft wurde in dieser Zeiteine Europäische Union. Eine Europäische Union, die durchdie Schaffung eines gemeinsamen Binnenmarktes zukünftigauch die Beschäftigungs- und Sozialpolitik mitgestalten will.Welches Handeln sich zukünftig für uns hieraus ergibtsoll meinen Beitrag heute hier abschließen.Lassen Sie mich also auf die Geschichte und gesetzlichenGrundlagen unserer Einrichtungen in der BundesrepublikDeutschland eingehen. Ein demokratisches Gemeinwesenist die politische Grundvoraussetzung dafür, daß alle Menschenden Grundrechts‐ und Menschenrechtskatalog fürsich beanspruchen können. Doch Demokratie und Freiheitreichen nicht aus, die schwächsten Gesellschaftsmitgliederzu schützen und ihnen ausgleichende Rechte zuzugestehen.Es ist der verteidigungsbereite soziale Rechtsstaat, der denpolitischen, wirtschaftlichen und sozialen Ausgleich schafft.In der deutschen Sprache wurde dafür der Begriff “demokratischerSozialstaat” gefunden, der dem Maßstabder sozialen Gerechtigkeit standhalten muß. Der sozialstaatlicheGrundsatz in der Verfassung der BundesrepublikDeutschland ist das sozialpolitische Fundament, auf demin den letzten dreißig Jahren nach und nach die rechtlicheGleichstellung auch schwer behinderter Menschen aufgebautwerden konnte. 1 Das war ein langer Prozeß zum Teilheftiger Auseinandersetzungen, der sich stets auf andere,wesentlich stärkere und einflußreichere soziale Bewegungenund auf Selbsthilfeorganisationen stützen mußte, ohne dieder heute erreichte Erfolg nicht möglich gewesen wäre. DieseEntwicklung in der Bundesrepublik Deutschland nahmihren Anfang 1949 mit der Verkündung des Grundgesetzesund der Bestimmung des Charakters dieser neuen Republikin Artikel 20, Absatz 1, Satz 1 des Grundgesetzes:1 „Die Bundesrepublik Deutschland ist ein demokratischer und sozialer Bundesstaat.“ (Art. 20, Abs. 1 Grundgesetz der Bundesrepublik Deutschland[GG]). Und: „Die verfassungsmäßige Ordnung in den Ländern muß den Grundsätzen des republikanischen, demokratischen und sozialen Rechtsstaatesim Sinne dieses Grundgesetzes entsprechen.“ (Art. 28, Abs. 1 Satz 1 GG)96 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 97

THOMAS UMSONST • Werkstätten im Kontext einer Beschäftigungs - und Sozialpolitik in der Europäischen Unionauf Zugang zu Solidarsystemen und zu sozialen Diensten.Sie bestätigen die soziale Dimension der Europäischen Union.Das Individuum genießt Schutz im Rahmen allgemeinerSicherungssysteme, um Risiken abzusichern, wobei dieseSysteme regelmäßig solidarischen Charakter tragen, beitragsabhängigsind und insofern unabhängig von einer konkretenBedürftigkeit leisten. Dem Recht auf Zugang zu denSystemen sozialer Sicherheit wird das Recht auf Zugangzu sozialen Diensten an die Seite gestellt. Soziale Dienstegewährleisten zuvörderst Schutz von Mißachtung der Menschenwürde.Schützenswert ist das Individuum in seiner individuellenNotsituation oder Bedürftigkeit, die in das sozialeLeben eingebettet ist. Ziele sind die Gewährleistung einesmenschenwürdigen Daseins und die Bekämpfung sozialerAusgrenzung und Armut. 5In Deutschland hat sich für Dienste, die hoheitlich erbrachtwerden der Begriff der Daseinsvorsorge etabliert. Er bildetdie gesellschaftliche und rechtliche Realität heutzutage nichtmehr ab. Stattdessen stehen „Dienste von allgemeinemwirtschaftlichen Interesse“ im Mittelpunkt. Dieser Begriffwird im Text des Artikels 14 (Dienste) und des Artikels 106Absatz 2 (Dienstleistungen) der allgemeinen Bestimmungenzum EU-Vertrag verwendet und ist in anderen sprachlichenFassungen einschlägiger Kommissionsdokumente durchgängiggeläufig (services of general economic interest;services d´intérêt économique général).Vor dem Hintergrund der Erfüllung sozialer Aufgaben istder Unterschied zu den „Dienstleistungen von allgemeinemInteresse“ zu klären, also zu nicht-wirtschaftlichen Dienstleistungen,deren Erbringen Gemeinwohlziele verfolgt.Es gibt also zwei Arten von Dienstleistungen im allgemeinenInteresse, die nachfolgend zu unterscheiden sind. Bei denDienstleistungen im allgemeinen wirtschaftlichen Interessehandelt es sich um solche wirtschaftlicher Natur, welcheden Binnenmarkt- und Wettbewerbsregeln unterliegen.Der Begriff der Dienstleistungen im allgemeinen Interesseleitet sich von der Begrifflichkeit der Dienstleistungenim allgemeinen wirtschaftlichen Interesse ab, geht aberweiter als dieser. 6 Er bezieht sich sowohl auf marktbezogeneals auch auf nicht marktbezogene Dienstleistungen. 7Letztere unterliegen grundsätzlich keinen Vorschriftender Europäischen Union, sodass insbesondere Binnenmarkts-und Wettbewerbsregeln in aller Regel nichtanwendbar sind.Eine exakte Definition des Begriffes „Dienstleistungen vonallgemeinem wirtschaftlichem Interesse“ fehlt in den Verträgen.Es obliegt den nationalen Regierungen diese Bereichefür sich zu definieren. 8 Stützen sollen sie sich auf ein breitesMeinungsspektrum unter besonderer Berücksichtigung derNutzer dieser Dienstleistungen. 9 Es muss sich grundsätzlichum eine wirtschaftliche Tätigkeit handeln, welche mitbesonderen Gemeinwohlverpflichtungen verbunden ist undim Interesse der Allgemeinheit erbracht wird. 10Das zentrale Kennzeichen sozialer Dienstleistungen ist,dass sie zu einem sozialen Zweck erbracht werden, der sichin der Art der Erbringung und oftmals auch in den Anforderungenan den Leistungserbringer niederschlägt. Vielfachstehen soziale Dienstleistungen unter dem Vorzeichen derKostendeckung oder können nicht einmal kostendeckend erbrachtwerden. Aufgrund der Bedeutung der sozialen Zieleerfolgt eine finanzielle oder organisatorische Unterstützungdurch staatliche Stellen. Auf diesen finanziellen Aspekt werdeich abschliessend noch eingehen im Hinblick auf einemögliche Finanzierung werkstattähnlicher Strukturen in Kroatien,sollte sich hierfür eine politische Mehrheit im ihremLand organisieren lassen.5 Riedel, in: Meyer: (Hrsg.) Kommentar zur Grundrechtecharta, 2. Auflage 2006, Art. 34, Rndn.21f.6 KOM (2004) 374 endg., S. 27.7 KOM (2004) 374 endg., S. 27.8 Mitteilungen der Kommission „Leistungen der Daseinsvorsorge in Europa (2001/C 17/04) vom 19.1.2001, Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art.86, Rn. 37.9 Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art. 86, Rn. 37.10 Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art. 86, Rn. 38.In einer Mitteilung der Europäischen Kommission aus dem Jede Dienstleistung ist gesondert darauf zu untersuchen,Jahr 2006 identifiziert die Kommission persönliche Dienstleistungen,die der individuellen Unterstützung von Schutz-Basis zu Grunde liegt. Da keine Tätigkeit der Dienstleistun-ob ihr ein Gegenseitigkeitsverhältnis auf wirtschaftlicherbedürftigen dienen. Leistungen der individuellen Betreuung gsfreiheit nach den Artikeln 56 und 57 des Vertrages überund Beratung sind regelmäßig besonders stark mit der Wahrungder Menschenwürde verknüpft.entzogen ist, sind pauschale Bewertungen unangebracht.die Arbeitsweise der Europäischen Union von vornhereinJe stärker der Bezug zur Wahrung der MenschenwürdeIn besonderem Maße trifft dies auf Dienstleistungen zu,von Schutzbedürftigen, desto eher handelt es sich um nicht-wirtschaftlicheDienstleistungen. Eine Finanzierung ausdie auf die Betreuung von Menschen mit Behinderung ausgerichtetsind. Aber auch auf Dienstleistungen, die erbrachtwerden für chronisch erkrankte Menschen, droge-allgemeinen Steuern oder zusätzlich aus privaten Spendendeutet auf das Fehlen eines Gegenseitigkeitsverhältnissesnabhängige Menschen oder von Überschuldung betroffenehin. Wenn die persönliche Nähe oder individuelle BeziehungMenschen. Sie alle stellen Dienstleistungen dar, die auf diezwischen den Beteiligten eine große Rolle spielt, rückt dergesellschaftliche Integration dieser Menschen abzielen. Essoziale Zweck in den Vordergrund.handelt sich darüber hinaus um höchstpersönliche Dienstleistungen.Tätigkeiten zur Erfüllung solcher Aufgaben stehenregelmäßig in einem komplexen Gesamtzusammenhang blik Deutschland erwirtschaften nur rund 20 Prozent ihrerWerkstätten für behinderte Menschen in der Bundesrepu-und können oft nicht isoliert und damit nicht wirtschaftlichbewertbar gemacht werden. Bei der Aufgabenerfüllung Die restlichen 80 Prozent sind im wesentlichen steuerfi-Gesamteinnahmen durch ihre wirtschaftliche Betätigung.wirken oftmals staatliche Stellen und freie Träger der Wohlfahrtspflegezusammen. Gegen eine ausschließlich wirts-Werkstätten für behinderte Menschen organisieren annanziert und durch Beiträge der Sozialversicherungsträger.chaftliche Betrachtungsweise spricht außerdem, wenn die über 2.400 Standorten in der Bundesrepublik DeutschlandOrganisation der Tätigkeit mit starkem ehrenamtlichem EngagementEinzelner und unter Einbeziehen von Spenden zur mit einer teils schweren und/oder einer mehrfachen Behin-Rehabilitationsangebote für mehr als 280.000 MenschenFinanzierung erfolgt. Wird eine Leistung zu rein karitativen derung. Ihr Zweck ist es, hilfs- und schutzbedürftigen Personenein Leben in Würde zu ermöglichen über AngeboteZwecken erbracht, ist sie nicht entgeltlich und damit keineDienstleistung nach den Artikeln 56 und 57 des Vertrages zur gleichberechtigten Teilhabe am Arbeitsleben. Die Gewährleistungund gesetzliche Absicherung dieser Aufgabeüber die Arbeitsweise der Europäischen Union. 11als Teil des Gesamtsystems sozialer Sicherung ist und bleibtAufgabe des Nationalstaates auch mit dem nun recht-Diese Kriterien entsprechen den Grundsätzen desWettbewerbsrechts der Union. Nach der Rechtsprechungskräftig gültigen Lissabonvertrag. Ihnen liegt der Gedankezum Unternehmensbegriff des Artikels 101 ff. des Vertragesüber die Arbeitsweise der Europäischen Union sindder Solidarität zugrunde. Die Angebote werden durch dieBevölkerung über Steuern, Beiträge und ähnliche EntgelteOrganisationen oder Vereinigungen keine marktbezogenenfinanziert.Wirtschaftsunternehmen im Sinne dieses Vertrages, wennsie auf der Grundlage solidarischer Prinzipien tätig werden. Ich möchte Ihre Aufmerksamkeit nicht über die Maße strapazierenund komme nun zum Ende meiner Ausführung mitDiesem Prinzip widerspricht das Marktprinzip des „do utdes.“ 12 Dies betrifft insbesondere Strukturen, die im Rahmender Systeme sozialer Sicherheit tätig werden. sland Kroatien:einer Bitte und einem Angebot an das zukünftige Mitglied-11 Müller-Graff, in: Streinz (Hrsg.), EUV/EGV-Kommentar, 1. Aufl. 2003, Art. 49, Rdnr. 23.12 EuGH, Rs. C-218/00 (Cisal / INAIL), Slg. 2002, I-691, Rdnr. 31 ff.; Rs. C-159/91 und C-160/91 (Poucet und Pistre), Slg. 1993, I-637, Rdnr. 17 f.100 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 101

1. Arbeiten Sie mit uns gemeinsam an der Weiterentwicklungvon Rehabilitationsangeboten in Werkstättenfür behinderte Menschen, die primär undwesentlich dem Zweck der Wahrung der Menschenwürdegesetzlich verpflichtet sind und nur nachgeordnetein wirtschaftliches Ergebnis durch Marktbetätigungerbringen;2. Lassen Sie uns die Gelegenheit der Werkstätten:Messeim kommenden Jahr in Nürnberg nutzen, um konkreterüber die Inhalte einer solchen Zusammenarbeit zu sprechen.Hierzu soll ich Ihnen die herzlichen Grüsse meinerKollegen von der Landesarbeitsgemeinschaft Berlinübermitteln. Bereiten Sie Ihre nationale Gesetzgebungdarauf vor, Angebote zu schaffen, die nicht auf dem Gegenseitigkeitsprinzipberuhen, sondern zum Schutze derMenschenwürde geschaffen werden.Es entspricht nicht der Würde eines behinderten Menschennur deshalb nicht in den Arbeits-prozess und das gesellschaftlicheLeben eingebunden zu werden, weil er schwergeistigbehindert ist. Organisieren Sie politische Mehrheitenzur staatlichen Finanzierung dieser Einrichtungen und denkenSie dabei an die derzeitige politische Lage in Europa: ist eineStruktur wie der Bankensektor systemrelevant, wird er auchmit Steuergeldern in Milliardenhöhe gestützt, obwohl wirhier von wirtschaftlichen Unternehmen sprechen, die ganzeindeutig dem Gegenseitigkeitsprinzip unterworfen sind.Ich würde mein Steuergeld lieber für die Schwachen undAusgestossenen dieser Gesellschaft ausgeben.Profesionalna rehabilitacija osobas invaliditetom – primjer SlovenijeCVETO URŠIČgeneralni direktor, Uprava za osobe s invaliditetom, Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbiSlovenijaI. Zapošljavanje osoba s invaliditetom uSlovenijiSvijet se trenutno suočava s najvećom financijskom i gospodarskomkrizom u posljednjih nekoliko desetljeća i kriza jeznačajno utjecala na funkcioniranje socijalne države. Kriza,kao što je istaknuo slovenski ministar za rad, obitelj i socijalnuskrb, dr. Ivan Svetlik na konferenciji u srpnju ove godinepredstavljajući OECD-ov „Ekonomska kontrola Slovenijeu 2009.“, također je „test čovječnosti i međugeneracijskesolidarnosti, posebno u društvima koja stare... Kriza je prilikada se ponovo razmotre naše vrijednosti i nastavi već započetamodernizacija sustava socijalne skrbi i zapošljavanja... kako bi dugoročno donijela pozitivne efekte, istovremenokoristeći kratkoročne mjere za ublažavanje utjecaja gospodarskei financijske krize koja je najteže pogodila one kojiimaju najmanje.”1. Predstavljanje programa u SlovenijiTemeljne mjere kojima se promiče zapošljavanje osoba s invaliditetomu Sloveniji su 1 :Profesionalna rehabilitacijaZakon o rehabilitaciji zapošljavanjem i zapošljavanju osoba sinvaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon) uveo je pravo osobas invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju. Osobe s invaliditetomimaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju premaZakonu samo ako sukladno s drugim propisima (npr. Zakono mirovinskom i invalidskom osiguranju) nemaju pravo naiste usluge. Dužnost je i pravo osoba s invaliditetom da prvenstvenoostvare pravo na rehabilitaciju na osnovu propisaprema kojem im je dodijeljen status osobe s invaliditetom.Pravo na profesionalnu rehabilitaciju je individualno pravoosoba s invaliditetom koje one same ostvaruju.Najvažniji cilj profesionalne rehabilitacije je pružanje odgovarajućepomoći osobama s invaliditetom kako bi mogleprepoznati svoje sposobnosti i aktivno sudjelovati u rješavanjusvojih problema s ciljem zadržavanja ili dobivanja posla.Poslodavci pružaju usluge stručne rehabilitacije za osobe sinvaliditetom ne samo radi rješavanja socijalnih problema ionih vezanih uz rad, već i radi ulaganja u ljudske resurse izadovoljstvo zaposlenika.1 Iz Uršić C., Peterlin D., Tabaj A., Dular T., (2007). Uvodna pojasnila k Zakonu o zaposlitveni rehabilitaciji in zaposlovanju invalidov (Introductory explanationsto the Vocational Rehabilitation and Employment of Disabled Persons Act; u: Destovnik K., Uršič C., Kalčič M. (ed.) Zaposlitvena rehabilitacijain zaposlovanje invalidov (Employment Rehabilitation and Employment of Persons with Disabilities). Ljubljana: Centerkontura (u daljnjem tekstu: Uršič,2007.), str. 13-41102 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 103

CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer SlovenijeSudjelovanje osoba s invaliditetom dio je njihove pripreme zazapošljavanje, koja ih čini kvalificiranima, kao što je slučaj uprogramima aktivne politike zapošljavanja, na određene novčanepotpore u skladu sa zakonom, o čemu od slučaja doslučaja odlučuje Slovenski zavod za zapošljavanje.Pružatelji profesionalne rehabilitacije, koja se nudi kao javnausluga, mogu biti javne ustanove ili koncesionari unutarmreže pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije kojeje odobrio ministar rada, obitelji i socijalne skrbi. Sljedećanačela se prije svega primjenjuju prilikom uspostave mrežepružatelja usluga:– racionalnost - mreža pružatelja izgrađena je tako damože u najvećoj mogućoj mjeri i na najbolji način zadovoljitipotrebe pojedinih skupina osoba s invaliditetomobzirom na njihov invaliditet. Racionalnost mreže očitujese u tome što su njezine aktivnosti organizirane na nacionalnoj,regionalnoj i lokalnoj razini, ovisno o potrebamapojedinih ciljnih skupina osoba s invaliditetom i uzimajućiu obzir čimbenike okruženja.– gospodarstvo – ekonomsko načelo očituje se kroz mrežupružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koji pružajuone usluge koje osobe s invaliditetom najviše trebaju obziromna njihov invaliditet i prepreke pri zapošljavanju.– ekonomičnost – načelo ekonomičnosti označava mrežupružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koja dajenajbolje rezultate kod pružanja usluga profesionalne rehabilitacijeuz razumni i pažljivo razmotreni trošak.– jednak pristup za sve osobe s invaliditetom bez obzira nanjihovo prebivalište ili vrstu invaliditeta.– mreža pružatelja usluga temelji se na integraciji - izmeđupružatelja i općeg poslovnog okruženja. Davatelji se morajupovezati s poslodavcima kako bi osigurati mogućnostiosposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom.– financijska održivost sustava - mreže pružatelja uslugaprofesionalne rehabilitacije temelje se na stabilnom istalnom financiranju usluga profesionalne rehabilitacijekoje omogućava stalno i neprekidno uključivanje osobas invaliditetom u profesionalnu rehabilitaciju. Time sejamče zakonska prava osoba s invaliditetom na profesionalnurehabilitaciju.Sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetomMjera promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom obuhvaćenaZakonom jest obvezno zapošljavanje osoba s invaliditetomkod svih poslodavaca u minimalnoj brojci od 20zaposlenika. Strana veleposlanstava i konzulati, socijalnapoduzeća i centri za zapošljavanje izuzeti su od propisanihkvota.Kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom određuje VladaRepublike Slovenije na prijedlog Gospodarskog i socijalnogvijeća, uzimajući u obzir djelatnost poslodavca. Najviše i najnižezakonom propisane kvote iznose 6%, odnosno 2% ukupnogosoblja. Sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene nanajmanje 20 sati tjedno uključene su u kvotu. Osobe s invaliditetomzaposlene na mjestima za pružanje podrške računajuse kao dvije zaposlene osobe s invaliditetom u sustavukvota. Poslodavci koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetomi ne ispunjavaju propisane kvote imaju mogućnost da umjestoispunjenja kvote sklope sporazum o poslovnoj suradnjis centrom za zapošljavanje ili tvrtkom socijalnog karaktera.Poslodavci bez zaposlenih osoba s invaliditetom i koji ne ispunjavajupropisane kvote te ne primjenjuju zamjenu za ispunjenjekvote moraju davati doprinos fondu. Doprinos za svakuosobu s invaliditetom koju bi poslodavac trebao zaposlitiunutar kvote je 70% minimalne mjesečne plaće. Ako fondutvrdi da poslodavac nije izvršio plaćanje, dobit će pismenizahtjev za plaćanje i obračunatim zateznim kamatama. Akoposlodavac ne plati u predviđenom roku niti dokaže da jeizuzet od plaćanja, fond prosljeđuje predmet poreznoj upravina naplatu.Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetomZakonom je predviđeno nekoliko vrsta financijskih poticajaza smanjenje broja nezaposlenih osoba s invaliditetom ipoticanje poslodavaca da shvate da zapošljavanje osoba sinvaliditetom ne predstavlja nikakvo dodatno opterećenje zaposlodavca jer osobe s invaliditetom mogu, uz odgovarajućupotporu, ravnopravno sudjelovati u procesu rada. Zakonpredviđa sljedeće financijske poticaje:– subvencioniranje plaća osoba s invaliditetom;– plaćanje troškova za prilagodbu radnih mjesta i opremeosobama s invaliditetom;– plaćanje troškova usluga kod poslova podrške;Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavajuznačajno je porastao od usvajanja Zakona sredinom 2005.– izuzeće od plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidskoNa primjer, u četiri godine prije stupanja Zakona na snagu,osiguranje za zaposlene osobe s invaliditetom;prosječno je 890 nezaposlenih osoba s invaliditetom našlo– bonuse za prekoračenje kvota;– godišnje nagrade poslodavcima za dobru praksu u zapošljavanjuosoba s invaliditetom iposao svake godine. U razdoblju između 2006. i 2009.prosječna brojka je iznosila 1765, što predstavlja porastod 98% u odnosu na razdoblje prije donošenja Zakona. Povećanjese sigurno može pripisati uvođenju sustava kvota,– druge poticaje u zapošljavanju osoba s invaliditetom, tepoticajima za zapošljavanje i povoljnoj gospodarskoj klimiočuvanje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.koja je također poboljšala mogućnosti zapošljavanja osobaZakon određuje financijske poticaje kao prava osoba s invaliditetoms invaliditetom.i poslodavaca vezano uz zapošljavanje osoba sTakođer treba napomenuti da je udio zaposlenih osoba sinvaliditetom. Oni omogućavaju osobama s invaliditetom dainvaliditetom između svih zaposlenih osoba ostao na stabilnojrazini između 3,9% i 4% u razdoblju od 2006. doravnopravno sudjeluju na tržištu rada.2009. (ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom iznosi2. Zapošljavanja osoba s invaliditetom u oko 34.000).SlovenijiPodaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u 2009. na prvipogled ne idu u prilog izjavi da se položaj osoba s invaliditetomu Sloveniji znatno pogoršao u vrijeme krize. Broj svihnezaposlenih porastao je za 37% u Sloveniji u 2009., dokje sukladno povećanje nezaposlenosti osoba s invaliditetomiznosilo 16%.Tablica 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavaju po godinamaGodina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.Broj 874 949 830 987 1298 1928 1746 1776 1629Grafikon 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje suse nedavno zaposlile po godinama104 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 105

CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer SlovenijeTablica 2: Broj primljenih, odobrenih i odbijenih zahtijeva zanaknadom za vrijeme nezaposlenosti, da osobe s invalidi-broj novih radnih mjesta u socijalnim poduzećima ostao jeCentri za zapošljavanjeutvrđivanje osnove za prestanak ugovora o radu koji su podneseniKomisiji za utvrđivanje osnove za prestanak ugovora oradu unutar Ministarstva rada, obitelji i socijalne skrbiPRIJAVE 1133 866 839 1156POZITIVNE 599 723 572 913NEGATIVNE 160 166 142 150DRUGO 64 49 70 782006. 2007. 2008. 2009.• Druga mjera vrijedna spomena je zaštita od otpuštanja.Apsolutna zaštita od otpuštanja spomenuta u prethodnomZakonu o radu bila je prekruta i nanijela je više štete negokoristi osobama s invaliditetom. Nove odredbe Zakona omirovinskom i invalidskom osiguranju i Zakona pozitivansu primjer rješavanja tog pitanja. Kombinacija poticaja zazapošljavanje, mjere očuvanja radnih mjesta i mogućnostraskida ugovora o radu pod određenim uvjetima i premapropisanoj proceduri svakako je prikladno rješenje koje ideu korist i osobama s invaliditetom i poslodavcima. Međutim,treba dodati da ako osobe s invaliditetom izgubeposao, trebalo bi im odmah ili u što kraćem roku datipravo da sudjeluju u stručnom osposobljavanju, koje bi imtetom ne ostanu nezaposlene duže vrijeme.Profesionalna rehabilitacijaMinistar nadležno za zaštitu osoba s invaliditetom izgradioje mrežu pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije u13,5 timova u 2005. Mreža se temelji na stvarnim potrebamau danom trenutku i na načelima jednakog pristupa zasve osobe s invaliditetom bez obzira na njihovo prebivalište,racionalnost i gospodarstvo, isplativost, osiguravanje stručnogusavršavanja i sl. U prosjeku je 1165 osoba s invaliditetombilo godišnje uključeno u programe profesionalnerehabilitacije.Ministar je sastavio novu mrežu za razdoblje 2010.-2013.,uz povećanje broja timova na 17. Opseg sufinanciranja takođerje povećan. Planira se uključivanje oko 1700 osoba sinvaliditetom u godišnje programe mreže za profesionalnurehabilitaciju.Što se tiče procjene učinka programa profesionalne rehabilitacije,treba napomenuti da Zavod za zapošljavanje koristizapošljavanje nakon dvije godine od završetka rehabilitacijekao jedan od kriterija. Malo više od polovice osoba s invaliditetomuključenih u stručnu rehabilitaciju u 2007. pronašloje posao u promatranom razdoblju.Također treba napomenuti da je veliki broj nezaposlenih osobas invaliditetom bio uključen u različite mjere aktivne politikezapošljavanja. Najveći porast doživio je broj osoba s invaliditetomkoje sudjeluju u javnim radovima, gdje je broj uključenihosoba porastao za 90% u dvije promatrane godine.Sustav kvotaSustav kvota je jedan od glavnih doprinositelja uspjehu politikezapošljavanja osoba s invaliditetom u Sloveniji. Slovenijaima sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom većčetiri godine. Analiza njegove provedbe pokazuje pozitivnepomake u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sudeći premaodgovoru poslodavaca, većina njih prihvaća sustav kvota kaoprikladan način rješavanja pitanja zapošljavanja osoba s invaliditetom,kako bi osobe s invaliditetom dobile bolje izgledeza pronalaženje zaposlenja.isti, dok je broj u centrima za zapošljavanje rastao svake godine.Također je zanimljivo da se najveći porast dogodio kodbroja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ane podliježu kvotama. Njihov broj se učetverostručio otkadaje uveden sustav kvota prije tri godine.Da bi se analizirala učinkovitost sustava kvota, važno je znatida broj poslodavaca koji ne ispunjavaju kvotu i zbog togamoraju vršiti uplate u fond ostaje više-manje konstantan,što znači da su odlučili ili zaposliti osobu s invaliditetom ilikoristiti alternativu kvoti. Broj poslodavaca koji prekoračujukvotu ujednačeno raste.Socijalno poduzetništvoSocijalna poduzećaSocijalna poduzeća imaju 60-godišnju tradiciju u Sloveniji.Njihov razvoj je bio osobito dinamičan otkad se Slovenijaosamostalila 1991. Njihov broj se povećao za više od petputa od tada (s manje od 30 u 1990. godini na više od 150u 2004.). Struktura osoba s invaliditetom zaposlenih u timtvrtkama također se počela mijenjati – osobe nesposobneza rad „preseljene“ iz matičnih tvrtki u socijalna poduzećapostale su dominantne. Rastući broj socijalnih poduzeća is time povezano povećanje broja zaposlenih osoba (s invaliditetomi bez invaliditeta ) s jedne strane je rezultat nacionalnepolitike koja potiče gospodarstvo da restrukturiraosoblje, a s druge proizašao je iz privatne poduzetničke inicijative(uključujući i inicijative osoba s invaliditetom i njihovihorganizacija). Treba napomenuti da su ključne mjere kojimase daju potpora socijalnim poduzećima ostale iste.Danas su socijalna poduzeća tvrtke koje obučavaju i zapošljavajuosobe s invaliditetom koje se obzirom na stupanjsvog invaliditeta i preostale radne sposobnosti, kao i na svojezdravstveno stanje, ne mogu osposobiti i zaposliti podistim uvjetima kao druge osobe s invaliditetom. Socijalnopoduzeće može biti društvo s ograničenom odgovornošću,javno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću ilipartnerstvo ograničeno dionicama koje tijekom financijskegodine obučava i zapošljava najmanje 40% osoba s invaliditetomkao dio svog ukupnog osoblja. Potrebna je suglasnostSukladno članku 43. dopune Zakona, centri za zapošljavanjesu pravne osobe koje su osnovane radi zapošljavanja osoba sinvaliditetom isključivo na zaštićenim radnim mjestima i ispunjavanjukadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete kojeje propisao nadležni ministar za zaštitu osoba s invaliditetom(uvjeti su propisani Pravilnikom o centrima za zapošljavanje)(“Službeni list Republike Slovenije, br. 117/05) i koje su izradileposlovni plan. Općine su odgovorne za promicanje osnivanjai rada centara za zapošljavanje na njihovom teritoriju.Centar za zapošljavanje mora imati najmanje pet osoba s invaliditetomzaposlenih u zaštićenim radionicama i koje radeu sjedištu centra i njegovim poslovnim jedinicama, a ponekad,na temelju ugovora, i kod njegovih poslovnih partnerate kod kuće.Centri za zapošljavanje oslobođeni su plaćanja doprinosaza mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu iroditeljsku zaštitu. To znači da nema izdvajanja iz plaća zate svrhe (kako za invalide, tako i osobe bez invaliditeta), štoiznosi 38% bruto plaće zaposlenika.Plaće zaposlenih osoba s invaliditetom subvencioniraju se uiznosu od 30-70% minimalne plaće.Troškove rada stručnjaka i druge troškove rada centara zazapošljavanje pokriva Ministarstvo rada, obitelji i socijalneskrbi na temelju godišnjih financijskih ugovora.Svi bonusi, osim subvencioniranih plaća, povezani su s centromza zapošljavanje, dok su subvencionirane plaće individualnopravo osoba s invaliditetom zaposlenih u takvom centru,ali se uplaćuju na poslovni račun centra za zapošljavanje.Centri za zapošljavanje stekli su oko 70% svojih operativnihprihoda od gospodarskih poticaja, dok je preostali udio zarađenna tržištu prodajom proizvoda i usluga.Planirane promjene u 2010.Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi započelo je izradutreće dopune Zakona u 2009. godini. Promjene su prvenstvenopotrebne radi usklađivanja Zakona s Uredbom Komisijeo skupnom izuzeću (EZ) br. 800/2008 od 6. kolovoza2008. kojom se određene kategorije potpora proglašavajuomogućilo da nastave ravnopravno sudjelovati na tržištuSustav kvota prvenstveno je utjecao na povećanje broja oso-Vlade Republike Slovenije za dobivanje statusa socijalnogusklađenima sa zajedničkim tržištem pri primjeni članakarada. To je jedini način, u kombinaciji s uravnoteženomba s invaliditetom koje su zaposlene na općem tržištu rada;poduzeća.87. i 88. Ugovora, a kojom se propisuje državna potpora106 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 107

CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer Slovenijeposlodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Ured-– pristup inkluzivnom obrazovanju, zdravlju, načinu života,– postupak podnošenja zahtjeva za osobnu pomoć;Nacrt Zakona o dugotrajnoj skrbi i dugoročnom osiguranjuba ne određuje izvore državnih potpora, ali propisuje načinnjihova korištenja. Usklađivanje sa zakonodavstvom EU-abit će povezano s izmjenama i dopunama određenih drugihodredbi koje je potrebno promijeniti, kao što se pokazalo priprovedbi Zakona. Time bi se poboljšala efikasnost Zakona,pojednostavnile procedure za korisnike i općenito olakšalaprimjena Zakona. Ove promjene prije svega uključuju:– nadzor nad korištenjem doprinosa kojih se odreklo, uvođenjemobveznih revizija njihova korištenja;– detaljniji raspored postupaka u primjeni financijskih poticaja;– obvezno kontinuirano usavršavanje stručnjaka za pružanjeusluga profesionalne rehabilitacije i članova odboraza rehabilitaciju u Slovenskom zavodu za zapošljavanje;– promjene glede drugih financijskih poticaja (financiranjeprilagodbe radnih mjesta i opreme te podrške osobamas najtežim invaliditetom);– smanjivanje državne potpore najvećem dijelu socijalnihpoduzeća i zadržavanje sadašnjih pogodnosti samo zasocijalna poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetomkoje najteže pronalaze posao itd.II. Druge mjere za osiguranje jednakihmogućnostiMinistarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi priprema izmjenei dopune brojnim propisa ove godine koji će imati veliki utjecajna živote osoba s invaliditetom.Zakon o jednakim mogućnostima za osobe s invaliditetominformacijama, kulturnim dobrima i javnom prijevozu.Drugi važan dio nacrta zakona su mjere za jednake mogućnostiosoba s invaliditetom. Prva mjera je pravo na sufinanciranjedodatnog pribora koji se koristi za prevladavanjekomunikacijskih prepreka kod osoba sa senzornim smetnjama(slijepi, slabovidni, gluhi, osobe sa oštećenjem sluha,gluhonijemi i osobe s poremećajem govora) kao potporaza njihovo socijalno uključivanje. Oni će biti u mogućnostiostvariti prava koja se odnose na tu dodatnu opremu poredopreme koja je predviđena drugim propisima. Sljedeća mjerakoju treba istaknuti je plaćanje troškova prilagodbe vozila.Naknadu troškova prilagodbe vozila mogu tražiti osobe s tjelesniminvaliditetom koje bi mogle voziti ukoliko bi se voziloprilagodilo. Treća važna mjera je pozivni centar za gluhe iosobe s oštećenjem sluha. Osobe s oštećenjem sluha moglebi koristiti centar za dobivanje informacija o tijelima državneuprave, lokalnim upravama, nositeljima javne vlasti i izvođačimajavnih radova. Ministarstvo rada, zdravstva i socijalneskrbi sufinancirat će iz državnog proračuna provedbu posebnihsocijalnih programa za poboljšanje socijalnog uključivanjaosoba s invaliditetom i nadopunu javnih službi.Nacrt zakona također propisuje kazne za kršenje njegovihodredbi te razdoblje u kojem mora biti osigurana pristupačnostjavnih objekata, dostupnost javnog prijevoza, dostupnostroba i usluga i odgovarajuće prilagodbe studija.Zakon o osobnoj pomoćiZakon o osobnoj pomoći je prvi zakon u Sloveniji koji reguliraprava koja se odnose na osobnu pomoć u vidu asistenta. Trebanapomenuti da nije namjera nacrta zakona regulirati svapodručja i sva prava osoba s invaliditetom koja se odnose na– provedbu osobne pomoći.Nacrt zakona također regulira vođenje evidencije o korisnicimai pružateljima osobne pomoći. I konačno, prijedlog zakonapropisuje kazne za kršenje korisnika vezano za nedostavljanjepodataka i neovlašteno pružanje osobne pomoći.Ostale važne novineIzmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju– pri čemu je ključna reforma mirovinskog sustava- usmjerene su na povećanje broja osoba s invaliditetomuključenih u profesionalnu rehabilitaciju.Nacrt novog Obiteljskog zakonika sadrži odjeljak ključan zaosobe s invaliditetom u kojem se utvrđuje da je stavljanjeodrasle osobe pod nečije skrbništvo i imenovanje skrbnikanije vezano za gubitak sposobnosti djelovanja u skladu s navedenimu postojećem zakonu. Pojava gubitka sposobnostidjelovanja ukida se u nacrtu izmjena i dopuna tog zakona.Osoba koja se ne može skrbiti za svoja prava i povlasticezbog zapreka u razvoju ili poremećaja mentalnog zdravlja iliiz nekog drugog razloga koji utječu na sposobnost donošenjaodluka bit će stavljena pod nadzor suda i bit će joj dodijeljenskrbnik.Nacrt Zakona o davanjima za socijalnu sigurnost izmeđuostaloga povećava socijalnu pomoć onim osobama s invaliditetomkoje su trajno nesposobne za rad. Utvrđeno je da jetrenutni iznos ne pokriva osnovne troškove života. Novi iznosza osobe koje žive u nezavisnim kućanstvima bio bi otprilike450 € mjesečno.skrbiDugotrajna skrbi dobiva na značaju posljednjih godina u socijalnimpolitikama razvijenih zemalja. Razlog je starenje stanovništvai porast udjela starijih osoba koje trebaju pomoć usvakodnevnom životu. Činjenica je da se rizik od dugotrajnenjege povećava s dobi, tako da trećina osoba starijih od 80godina u Europi treba više ili manje redovitu pomoć. Drugirazlog leži u porastu broja osoba s invaliditetom kojima jepotrebna velika potpora da bi živjele samostalno izvan institucije.Na temelju obveznog osiguranja, osiguranici koji ispunjavajukriterije imale bi pravo na naknadu troškova dugotrajneskrbi u opsegu i prema standarde koji su sukladni zakonu,pravo na socijalnu pomoć za dugotrajnu skrb, te kombinacijunaknade troška dugoročne skrbi i socijalne pomoći, pravona isplatu za osobnog asistenta, pravo na naknadu troškovaadaptacije stambenog prostora i za plaćanje opreme zadugotrajnu skrb.III. ZaključakFinancijska i ekonomska kriza pogađa i osobe s invaliditetom.U nekim slučajevima mnogo više nego “zdrave” ljude.Vlada, ako govorimo o socijalnoj državi, treba usvojiti politikei mjere za smanjenje socijalnih rizika za najranjivije skupine ipovećanje socijalne uključenosti. Vrijeme krize također možebiti prilika za analizu kratkoročnih i dugoročnih mjera - kao ipronalaženje odgovora na izazove koje donosi. To je, naravno,vrijeme prilike i izazova da se oživotvore smjernice i realizirajuobveze iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.Nacrt zakona regulira jednake mogućnosti i nediskriminacijuosoba s invaliditetom. Odlomak u kojem se zabranjuje diskriminacijana temelju invaliditeta određuje:skrb. Korištenje prava osoba s invaliditetom na dugoročnuskrb propisano je Zakonom o dugotrajnoj njezi i dugoročnomosiguranju njege. Ta dva zakona se nadopunjuju.– zabranu diskriminacije pred obnašateljima javnih dužnosti;Nacrt zakona obuhvaća sljedeće teme:– ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u proce-– definiranje osobne pomoći;durama;– kvalificirane osobe, usluge osobnog asistenta i poveznice– pristup uslugama, te korištenje i prilagodbu javnih zgrada;s drugim propisima;– zabranu pisanja i objavljivanja diskriminirajućih poruka i– pružanje osobne pomoći;simbola;– financiranje osobne pomoći;108 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 109

Vocational rehabilitation of personswith disabilities – the case of SloveniaCVETO URŠIČdirector general, Directorate for Persons with Disabilities, Ministry of Labour, Family and Social AffairsSloveniaI. Employing persons with disabilities inSloveniaThe world is currently facing the biggest financial and economiccrisis in recent decades and the crisis has had asignificant impact on the workings of welfare state. Thecrisis, as Slovenian minister for Labour, Family and SocialAffairs dr. Ivan Svetlik noted at the conference in July thisyear presenting the OECD’s “Economic Review of Slovenia2009”, is also a “test of humanity and intergenerationalsolidarity, in particular within the ageing societies. .. Thecrisis is an opportunity to reconsider our values and continuethe already initiated modernisation of the welfare andemployment systems ... to bring positive effects in the longrun while at the same using short-term measures to mitigatethe impacts of the economic and financial crisis whichhit the hardest those who have the least.”1. Presentation of the arrangement inSloveniaThe core measures promoting employment of persons withdisabilities in Slovenia are 1 :– vocational rehabilitation;the Employment Rehabilitation and Employment of DisabledPersons Act (hereinafter: the Act) has introduced a rightof persons with disabilities to vocational rehabilitation. Personswith disabilities have the right to vocational rehabilitationunder the Act only if under other regulations (e.g. thePension and Disability Insurance Act) they have no right tothe same services. It is a duty and a right of persons withdisabilities to primarily exercise the right to rehabilitationpursuant to the regulation under which they were grantedthe disabled person status. The right to vocational rehabilitationis an individual right of persons with disabilitiesexercised by themselves.The most important objective of vocational rehabilitation isto offer appropriate assistance to persons with disabilitiesso that they may recognise their abilities and actively participatein resolution of their problem with the aim of keepingor getting a job. Employers render the vocational rehabilitationservices to persons with disabilities not only to resolvesocial and work-related problems but also to invest in humanresources and employee satisfaction.Participation of persons with disabilities is a part of theirpreparation to employment making them eligible, as is thecase in active employment policy programmes, to certainmoney transfers in line with the law which is decided on acase-by-case basis by the Employment Service of Slovenia.1 From Uršič C., Peterlin D., Tabaj A., Dular T., (2007) Uvodna pojasnila k Zakonu o zaposlitveni rehabilitaciji in zaposlovanju invalidov (Introductoryexplanations to the Vocational Rehabilitation and Employment of Disabled Persons Act; in: Destovnik K., Uršič C., Kalčič M. (ed.) Zaposlitvena rehabilitacijain zaposlovanje invalidov (Employment Rehabilitation and Employment of Persons with Disabilities). Ljubljana: Centerkontura (hereinafter: Uršič,2007), p. 13-41110 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 111

CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of SloveniaThe providers of vocational rehabilitation – performed as apublic service – may be public institutions or concessionaireswithin the network of vocational rehabilitation providersas approved by the Minister of Labour, Family and SocialAffairs. The following principles primarily apply in setting upof the network of providers:– rationality – the network of providers is set up so that itmay satisfy to the maximum extent and in the best possibleway the needs of individual groups of persons withdisabilities with regard to their disability. The network’srationality is shown by basing its setting up on activitiesat the national, regional and local level, depending on theneeds of individual target groups of persons with disabilitiesand by accounting for the factors of environment.– Economy – the economy principle is shown by thenetwork of vocational rehabilitation providers renderingthose services that the persons with disabilities needthe most with regard to their disability and the hindrancesto employment.– Cost-effectiveness – the cost-effectiveness principle meansa network of vocational rehabilitation providers givingthe best results by rendering vocational rehabilitationservices at a reasonable and carefully considered cost.– Equal access for all persons with disabilities regardlessof their residence or disability type.– The network of providers is based on integration –between the providers and with the general jobs environment.The providers must link with employers toprovide for possibilities of training and employment ofpersons with disabilities.– Financial sustainability of the system – the network ofvocational rehabilitation providers is based on stableand continuous financing of vocational rehabilitationservices enabling constant and uninterrupted inclusionof persons with disabilities in vocational rehabilitation.That ensures the legal right of persons with disabilitiesto vocational rehabilitation.A quota system for employing persons with disabilitiesA measure of promoting employment of persons with disabilitiesincluded in the Act is compulsory employment of personswith disabilities by all employers with at least 20 employees.Foreign embassies and consulates, social enterprises andemployment centres are exempt from the prescribed quota.The quota for employing persons with disabilities is set by theGovernment of the Republic of Slovenia upon a proposal fromthe Economic and Social Council taking into account the activityof the employer. The highest and the lowest legally prescribedquota is 6% and 2% of the total staff, respectively.All persons with disabilities employed for at least 20 hoursa week are included in the quota. Persons with disabilitiesemployed in a support job count for two employed personswith disabilities in the quota system. Employers not employingpersons with disabilities and employers not meetingthe prescribed quota have the option of substitute fulfilmentof the quota by concluding an agreement on business cooperationwith an employment centre or a social enterprise.Employers with no employed persons with disabilities andemployers not meeting the prescribed quota and not implementingsubstitute quota fulfilment must contribute toa fund. The contribution for each person with disabilitiesthat the employer should employ under the quota is 70%of the minimum wage monthly. If the fund determines thatan employer has defaulted on payment, a call to pay will bemade in writing and default interest charged. If an employerneither pays within the set deadline nor proves that it isexempt from payment, the fund forwards the matter to thetax administration for collection.Incentives for employing persons with disabilitiesThe law provides for several types of financial incentives toreduce the number of unemployed persons with disabilitiesand to encourage employers to realise that employingpersons with disabilities puts no additional burden on theemployer as persons with disabilities may, with suitablesupport, equally participate in the work process. The lawprovides for the following financial incentives:subsidising wages of persons with disabilities;– paying the cost for adaptation of work posts and tools topersons with disabilities;– paying the cost of services in support jobs;– exempting from payment of contributions for pensionand disability insurance for employed persons with disabilities;– bonuses for exceeding the quota;– annual rewards to employers for good practice in employmentof persons with disabilities; and– other incentives in employment of persons with disabilitiesand preservation of jobs for persons with disabilities.The number of unemployed persons with disabilities gettinga job has risen significantly since the adoption of the Act inthe mid-2005. For example, in the four years before entryinto force of the Act, an average of 890 unemployed personswith disabilities found a job each year. In the 2006-2009 period, the average figure was 1765 representing a98% increase from the period before the Act was adopted.The increase was certainly due to introduction of the quotasystem, employment incentives and a favourable economicThe law specifies financial incentives as the rights of personswith disabilities and employers related to employmentclimate which also improved employment possibilities forpersons with disabilities.of persons with disabilities. They enable persons with disabilitiesto equally participate on the labour market. It should also be noted that the share of employed personswith disabilities in all employed persons remained stablybetween 3.9% and 4% in the 2006-2009 period (the total2. Employing persons with disabilities in SloveniaData on employment of persons with disabilities in 2009number of employed persons with disabilities has beenabout 34.000).at first glance offer no support to the statement that theposition of persons with disabilities in Slovenia became significantlyworse in the crisis. The number of all unemployedrose by 37% in Slovenia in 2009 while the respective increasefor persons with disabilities was 16%.Table 1: Number of unemployed persons with disabilities getting employment by yearYEAR 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009NUMBER 874 949 830 987 1298 1928 1746 1776 1629Chart 1: Number of unemployed persons with disabilitieswho were newly employed by year112 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 113

CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of SloveniaTable 2: The number of received, approved and rejectedof unemployment, to expect that persons with disabilitiesThe quota system has had an impact primarily on the incre-hout the financial year trains and employs at least 40% ofapplications for determining the basis for termination of em-would not remain jobless for an extended period.asing number of persons with disabilities employed in thepersons with disabilities of the total staff. An approval of theployment contract submitted to the Commission establishinggrounds for termination of employment contract of the Ministryof Labour, Family and Social AffairsAPPLICATIONS 1133 866 839 1156POSITIVE 599 723 572 913NEGATIVE 160 166 142 150OTHER 64 49 70 782006. 2007. 2008. 2009.Another measure worthy of special attention is protectionfrom firing. The absolute protection from firing stipulatedin the previous labour law was too rigid and did more harmthan good to persons with disabilities. The new provisionsof the Pension and Disability Insurance Act and the Act area positive example of resolving of the matter. A combinationof hiring incentives, job preservation measures and thepossibility for termination of employment contract subjectto certain conditions and under the prescribed procedure iscertainly an appropriate solution benefiting persons with disabilitiesand employers alike. It should be added, however,that if persons with disabilities lose their job, they should beimmediately or as soon as possible given the right to participatein vocational training enabling them to continue theirVocational rehabilitationThe minister responsible for protection of persons withdisabilities adopted a network of vocational rehabilitationproviders of 13.5 teams in 2005. The network was basedon the actual needs at the time and on principles such asequal access for all persons with disabilities regardless oftheir residence, rationality and economy, cost-effectiveness,providing for professional development etc. An averageof 1165 persons with disabilities was included annually invocational rehabilitation programmes.The minister adopted a new network for 2010-2013 increasingthe number of teams to 17. The scope of co-financingwas also increased. Roughly 1700 persons with disabilitiesare planned to be included annually in vocational rehabilitationprogrammes of the network.As regards performance assessments of vocational rehabilitationprogrammes, it should be noted that the EmploymentService uses employment after two years fromthe rehabilitation as one of the criteria. Slightly over half ofthe persons with disabilities included in vocational rehabilitationin 2007 found a job in the observed period.It should also be noted that a large number of unemployedpersons with disabilities were included in various active employmentpolicy measures. The biggest increase was in thenumber of persons with disabilities participating in publicworks where the number of inclusions rose by 90% in thetwo years in question.Quota systemThe quota system is a major contributor to the success ofthe policy concerning employment of persons with disabilitiesin Slovenia. Slovenia has had the quota system for employingpersons with disabilities for four years. The analysesof its implementation show positive effects in employmentof persons with disabilities. Judging by the response of employers,the majority of them accepts the quota system asa suitable way to resolve the matter of employing personsgeneral work environment; the number of new jobs in socialenterprises remained constant while that in employmentcentres grew each year. It is also interesting that the biggestincrease was in the number of employers employingpersons with disabilities not being subject to the quota.Their number has risen fourfold since the quota system wasintroduced three years ago.In order to analyse performance of the quota system, it isimportant to know that the number of employers not meetingthe quota and therefore subject to payment to the fundremains more or less constant meaning that they have decidedto employ persons with disabilities or for substitutequota fulfilment. The number of employers exceeding thequota is steadily growing.Social entrepreneurshipSocial enterprisesSocial enterprises have 60 years of tradition in Slovenia.Their development has been particularly dynamic since Sloveniabecame independent in 1991. Their number has increasedby more than fivefold since then (from less than 30 in1990 to more than 150 in 2004). The structure of personswith disabilities employed by those companies began tochange too – the occupationally disabled “transferred” fromthe parent company to the social enterprise became predominant.The rising number of social enterprises and theresulting increasing number of (disabled and non-disabled)persons employed by them was on the one hand a result ofthe national policy supporting the economy in staff restructuringand on the other sprang from private entrepreneurialinitiative (including that of persons with disabilities and theirorganisations). It should be noted that the key measuresgiving support to social enterprises stayed the same.Social enterprises today are companies training and employingpersons with disabilities who, given the level of theirdisability and the remaining working ability as well as theirhealth condition, cannot be trained and employed under thesame conditions as other persons with disabilities. A socialGovernment of the Republic of Slovenia is required to obtainthe status of a social enterprise.Employment centresPursuant to Article 43 of the supplement to the Act, employmentcentres are legal entities established for employingpersons with disabilities exclusively in protectedjobs and meeting the staff, organisational, technical andother conditions prescribed by the minister responsible forprotection of persons with disabilities (the conditions arelaid down in the Rules on employment centres (Official Gazetteof the Republic of Slovenia, no. 117/05 and havingdevised a business plan. Municipalities are responsible forpromoting establishment and operation of employment centresin their territory.An employment centre must have at least five persons withdisabilities employed in protected jobs who are given workat the centre’s registered office and its business units andoccasionally, based on contracts, at its business partnersand as home work.Employment centres are exempt from payment of contributionsfor pension and disability insurance, health careand parental protection. Meaning that no contribution fromwages for those purposes is made (of both disabled andnon-disabled persons) which equals 38% of gross salary ofan employee.Wages of employed persons with disabilities are subsidisedin the amount of 30-70% of the minimum wage.Labour costs for experts and other labour costs of employmentcentres are covered by the Ministry of Labour, Familyand Social Affairs based on annual financing contracts.All bonuses except wage subsidies are linked to the employmentcentre while wage subsidies are an individual rightof persons with disabilities employed by such centre but areremitted to the business account of the employment centre.Employment centres acquired roughly 70% of their operatingrevenue from economic incentives while the remainingequal participation on the labour market. It is the only way,with disabilities in order to give persons with disabilitiesenterprise may be a limited liability company, public limitedshare was earned on the market by selling products andcoupled with a balanced welfare payment during the periodbetter chances in finding a job.company or a partnerships limited by shares which throug-services.114 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 115

CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of SloveniaPlanned changes in 2010The Ministry of Labour, Family and Social Affairs beganEqual Opportunities of Disabled Persons ActThe draft law regulates equal opportunities and non-discri-Personal Assistance ActThe Personal Assistance Act is the first law in Slovenia toability to make judgments will be placed under custodyby the court and a guardian will be appointed.drafting the third supplement to the Act in 2009. Changesare needed primarily for harmonisation of the Act withthe Commission Regulation on the general block exemption(EC) no. 800/2008 of 6 August 2008 declaring certaincategories of aid compatible with the common market inapplication of Articles 87 and 88 of the Treaty prescribingstate aid to employers employing disabled persons. TheRegulation does not prescribe the sources of state aid butdoes prescribe the method of their use. Harmonisationwith the EU law will be coupled with amendments and supplementsto certain other provisions which need changeas the implementation of the Act has revealed. That wouldimprove efficiency of the Act, simplify procedures for theusers and generally facilitate the Act’s application. Thesechanges foremost include:– supervision over the use of forgone contributions by introducingcompulsory audits of their use;– a more detailed arrangement of procedures in applyingfor financial incentives;– compulsory ongoing additional training for experts renderingvocational rehabilitation services and for membersof rehabilitation committees at the EmploymentService of Slovenia;– changes concerning other financial incentives (financingadaptation of the work posts and tools and support jobsfor the persons with the gravest disabilities);– reducing state aid to the major part of social enterprisesand maintaining the current benefits only for socialenterprises employing persons with disabilities who arethe hardest to employ; etc.II. Other measures to ensure equalopportunitiesThe Ministry of Labour, Family and Social Affairs is preparingamendments to a number of regulations this yearmination of persons with disabilities. The section prohibitingdiscrimination on grounds of disability sets out:– prohibition of discrimination before holders of public office;– equal participation of persons with disabilities in procedures;– access to services and use and adaptation of public buildings;– prohibition of writing and posting discriminatory messagesand symbols;– access to inclusive education, health, way of life, information,cultural goods and public transport.The second important section of the draft law is measuresfor equal opportunities of persons with disabilities. The firstmeasure is the right to co-financing of accessories usedto overcome communications obstacles needed by personswith sensory disabilities (blind, partially sighted, deaf, hearingimpaired, deaf & blind and persons with speech disabilities)as a support to their social inclusion. They willbe able to exercise the rights related to those accessoriesin addition to those accessories provided for under otherregulations. The next measure to be highlighted is paymentof the cost of vehicle adaptation. Payment of the cost ofvehicle adaptation could be claimed by persons with physicaldisabilities who would be able to drive if the vehicle wasadapted. The third important measure is a call centre forthe deaf and hearing impaired. The persons with impairedhearing would be able to use the centre to obtain informationconcerning government authorities, local authorities,public powers holders and public service contractors. TheMinistry of Labour, Health and Social Affairs will co-financefrom the national budget implementation of special welfareprogrammes improving social inclusion of persons with disabilitiesand supplementing public services.The draft law also lays down misdemeanours for violationsof its provisions and the period in which accessibility of publicbuildings, accessibility of public transport, accessibilityregulate the rights concerning personal assistance. It shouldbe noted that the draft law is not intended to regulateall areas and all rights of persons with disabilities relatedto care. Exercising of the rights of persons with disabilitiesto long-term care is laid down by the Act on long-term careand long-term care insurance. The two acts supplementeach other.The draft law covers the following topics:– definition of personal assistance;– eligible persons, personal assistance services and relationsto other regulations;– provision of personal assistance;– financing of personal assistance;– procedure of applying for personal assistance;– implementation of personal assistance.The draft law also regulates keeping of records on the usersand providers of personal assistance. And, finally, the draftlaw lays down misdemeanours and fines for violations by theusers concerning non-submitting of data and for unauthorisedrendering of personal assistance.Other important noveltiesAmendments to the Pension and Disability Insurance Act –the pension system reform being the key among them – areaimed at increasing the number of persons with disabilitiesincluded in vocational rehabilitation.The draft new Family Code has a section crucial to personswith disabilities which sets out that placement of an adultunder custody and appointment of a guardian is not linked tothe loss of capacity to act as stipulated under the currentlaw. The institute of loss of capacity to act wouldbe abolished under the draft amendments to the law.A person who cannot provide for his or her rights andbenefits due to a hindrance in development or a mentalhealth handicaps or for another reason affecting theThe draft Social Security Income Act among other things increaseswelfare payment to those persons with disabilitieswho are permanently unable to work. It was found that thecurrent amount does not cover the basic cost of living. Thenew amount for persons living in independent householdswould be roughly € 450 per month.The draft Act on long-term care and long-term care insuranceLong-term care is gaining importance in recent yearsin social policies of developed countries. The reason is theageing population and the rising share of the elderly whoneed assistance in daily tasks. It is a fact that the risk forlong-term care rises with age so that a third of people over80 in Europe need more or less regular assistance. Thesecond reason lies in an increasing number of persons withdisabilities who need much support to live independentlyoutside an institution. Based on a compulsory insurance,the insured persons meeting the criteria would beeligible to payment of the cost of long-term care withinthe scope and standards in line with the law, towelfare payment for long-term care, to a combinationof payment of the cost of long-term care and welfarepayment, to payment of the rights of a personal assistant,to payment of the cost of adaptation of housingand to payment of accessories for long-term care.ConclusionThe financial and economic crisis hurt persons with disabilitiesas well. In some cases much more than their “healthy”counterparts. The government, if we speak of a welfarestate, should adopt policies and measures to reduce socialrisks to the most vulnerable groups and to increase socialinclusion. A time of crisis can also be an opportunity toanalyse the short- and long-term measures – as well as toprovide answers to the challenges it poses. It is of course atime of opportunity and challenge to bring to life the guidelinesand commitments from the Convention on the Rights ofPersons with Disabilities.that will have a great impact on the lives of persons withof goods and services and suitable adjustment of study co-disabilities.urses must be provided.116 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 117

Profesionalna rehabilitacija osoba sinvaliditetom – vrata za ponovni ulazaku svijet rada u Republici HrvatskojLELIA KIŠ-GLAVAŠSveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetVIŠNJA MAJSEC SOBOTAURIHOJASENKA SUČECFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetomMIRJANA ZEĆIREVIĆHrvatski zavod za zapošljavanjeHrvatskaUvodNa samom početku, dužnost nam je upozoriti čitatelje daovaj rad nikako nije rezultat sustavne analize stanja i potrebaprofesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj (štoje uostalom jedna od mjera Nacionalne strategije izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do2015. godine (NN, 63/07) – Provesti evaluaciju primjenepostojeće zakonske regulative i aktualne politike u područjurehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom od straneneovisnog tijela; za čiju je provedbu već odavno prošao rok,no nije izvršena) već ostvrt na aktualno stanje koji proizlaziiz profesionalnih i osobnih iskustava i timskog rada autorica,stečenih kroz višegodišnji rad u provođenju profesionalnerehabilitacije i analizi i interpretaciji znanstvenih rezultatai pokušaja njihove implementacije u praksu te intenzivnesuradnje. Dakle, rad koji je pred vama najvjerovatnije nijeobjektivna datost, već subjektivni prikaz aktualnog trenutkaprofesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj, percipiranod strane samih sudionika procesa.Profesionalna rehabilitacija proces je koji bi osobama s invaliditetomtrebao osigurati aktivnu participaciju u socijalnomživotu i realizaciju temeljnih ljudskih prava, prije svega dostojanstvoi jednakost. Ovo potonje svakako uključuje moguć-nost vršenja izbora, sudjelovanje na ravnopravnoj osnovi sdrugima i preuzimanje obveza (Council of Europe, 2003). Izperspektive ljudskih prava osobe s invaliditetom su subjekti,a ne objekti, na njih se ne gleda kao na problem, već kao nanositelje prava (Quinn, Degener, 2002; prema Rioux, Carbert,2006). Tako bi im se trebalo pristupati i u postupkuprofesionalne rehabilitacije.Profesionalna rehabilitacija sastoji se od tri nedjeljive cjeline:profesionalno usmjeravanje (uključujući profesionalnoprosvjećivanje, informiranje, savjetovanje i radnu dijagnostiku),osposobljavanje za produktivni rad (uključuje profesionalnoi radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikacijui stručno usavršavanje) i zapošljavanje (uključuje i programeradno-socijalne integracije, kao i tranzicijske programe)(Rački, 1997). Bez obzira radi li se o djeci s teškoćama urazvoju koja stječu svoje prvo zanimanje ili radne i radno-socijalnevještine i sposobnosti ili se radi o odraslim osobamas invaliditetom koje zbog naknadnog stjecanja invaliditeta ilipogoršanja stanja potrebuju postupak profesionalne rehabilitacije,ona uvijek mora sadržavati sve tri navedene komponente.Osim toga, jedno od osnovnih načela profesionalne rehabilitacijeje tzv. ekološki pristup, kojim se ističe značaj uključe-118 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 119

L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskojnosti svih ekoloških sustava (na mikro, mezo i makro razini)Najutjecajniji zakonski propisi s područja profesionalne re-• razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetomciju i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom, što dugoroč-u provođenje profesionalne rehabilitacije: obitelji osobe s in-habilitaciju u RH jesu: Zakon o profesionalnoj rehabilitacijiu korištenju odabrane tehnologije,no znači prenamjenu dijela sredstava namijenjenih za njihovuvaliditetom, lokalne zajednice i države (Rački, 1997). Obiteljprije svega ima ulogu pružanja psihološke potpore osobi sinvaliditetom, ali i razvoja i prihvaćanja realnih stavova premaosobi i njezinim potencijalima, lokalna zajednica trebakreirati mogućnosti sudjelovanja osobe s invaliditetom usvim aktivnostima od edukativnih do kulturnih i sportskih, adržava donošenjem kvalitetne zakonske regulative koja osiguravajednakost pristupa, primjenom donesenih propisa upraksi i evaluacijom njene učinkovitosti radi daljnjeg unapređenjai prilagođavanja suvremenim promjenama, treba datiokvir za djelovanje.I naša je država to učinila donošenjem čitavog niza propisa.Ovdje ćemo samo istaknuti Nacionalnu strategiju izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do2015. godine (NN, 63/07), koja u uvodu ističe da „Temljnoodređenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politikeljudskih prava proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnihdokumenata...“ te „...da je posebice potrebno skrbiti o zaštitiranjivih društvenih skupina, kao što su osobe s invaliditetomi djeca s teškoćama u razvoju.“. Dakle, čini se dase naša država opredjelila za zaštitu ljudskih prava osobas invaliditetom ne stoga što se podrazumijeva da su osobes invaliditetom doista građani ravnopravni s ostalima većtime pokušava slijediti međunarodne dokumente te „skrbećio zaštiti“, osobe s invaliditetom, čini se, i dalje percipira kaoproblem i kao objekte navedene skrbi. Ipak, mjere Nacionalnestrategije, posebice u području Profesionalna rehabilitacija,zapošljavanje i rad, što predstavlja nacionalnu politikuu ovom području, vrlo su kvalitetno postavljene, a na njihovuprimjenu u praksi, osvrnut ćemo se nešto kasnije.Aktualna zakonska regulativaU Priručniku zakonskih prava osoba s invaliditetom (Sindikatinvalida Hrvatske, 2006), ističe se da je „...nevjerovatnopuno različitih zakona i provedbenih propisa koji regulirajuprava osoba s invaliditetom i još k tome mnogi od njih nisuslužbeno pročišćeni tekstovi.“ Također se ističe i da se unjima teško snalaze i pravni stručnjaci, a kamoli ne oni kojito nisu.i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, 143/02,33/05),Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00,59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05,79/07, 35/08), Zakon o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, 174/04,92/05, 107/07, 65/09, 137/09) i Zakon o posredovanju prizapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (32/02,86/02, 114/03, 151/03, 94/09) kao i niz drugih zakona iprovedbenih propisa.Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) u cilju zaštite osoba sinvaliditetom propisuju se prava osoba s invaliditetom naprofesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređujupojmovi osobe s invaliditetom i smanjene radne sposobnosti,zapošlja vanje i rad osoba s invaliditetom pod općim i podposebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručnatijela u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnojradionici i radnom centru, mjere za poticanje zapošljavanja irada osoba s invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornostza provedbe odredaba ovoga Zakona. Profesionalnarehabilitacija obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:• utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,• profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti,• analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenjau rad,• procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanjapro grama profesionalnog osposobljavanja,• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju iprograme za održavanje i usavršavanje radnih i radnosocijalnihvještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,• informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenjui radu,• pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radnosoci jalne uključenosti u zajednicu,• savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija itehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene,• pretprofesionalno učenje, planiranje i primjenu odabranetehnologije,• tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata,• informiranje i podršku u izvorima financiranja.Ovdje je potrebno napomenuti da se samo dio navedenih aktivnostiprovodi u praksi i to vrlo često nedostatno i ne uvijekprema postavljenim načelima profesionalne rehabilitacije.Temeljni cilj ovog Zakona je, između ostalog, stvaranje mogućnostiintenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom naotvoreno tržište rada, mada je također činjenica da će zadio osoba s invaliditetom uvijek biti potrebne i zaštitne radionice,koje su kao i radni centri, također predviđene spomenutimzakonom. Uvedena je i obveza zapošljavanja osobas invaliditetom, ali samo za poslodavce u javnom sektoru.Predviđena novčana kazna za nepoštivanje ovog dijela Zakonavrlo je mala, tako reći simbolična, čime je zapravo umanjenamogućnost da se uvođenjem „kvotnog sustava“ značajnijepoveća broj zaposlenih osoba s invaliditetom, a što je bilanamjera zakonodavca. Naime, u situaciji kada vrlo mali brojposlodavaca ima iskustva s osobama s invaliditetom kaoradnicima (samo 25,9% poslodavaca u Republici Hrvatskoj;prema Kiš-Glavaš, Sokač, 2005), ovakva „prisilna“ mjera,više je nego dobrodošla. Uz pomoć ove mjere ipak se možepovećati upoznavanje poslodavaca s mogućnostima osoba sinvaliditetom, a osobama s invaliditetom pružiti šansa. Akoje iskoriste na pravi način i dokažu se kao kvalitetna radnasnaga, na taj način bi kroz pozitivna iskustva poslodavacatrebali otvoriti put zapošljavanju sve većeg broja osoba sinvaliditetom (Kiš-Glavaš, Majsec Sobota, Sokač, Gavrilović,Sobota, 2008).Temeljno opredjeljenje Zakona je uvažavanje, a ne zanemarivanjezakonitosti tržišta rada, iskazano u osiguranju olakšicakao sredstvu većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom.Ostvarivanje tih ciljeva Zakona nije moguće bez postojanjai redovitog djelovanja Fonda za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje osoba s invaliditetom. Formiranje Fonda zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom(www.fond.hr) kojem je osnivač Vlada Republike Hrvatske,jedna je od najvećih novosti koju je taj Zakon donio.Osnivanjem ovog Fonda (NN, 116/03, 48/04) počinje sustavnai trajna skrb države za bolju profesionalnu rehabilita-pasivnu zaštitu u sredstva aktivne zaštite, s višestrukimučincima te prenamjene. Ipak, u realizaciji svojih aktivnosti,Fond ima velike probleme i to primarno zbog nepostojanjafunkcionalne procjene osoba s invaliditetom.Općenito, ovdje je važno istaknuti da je Zakon o profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN,143/02,33/05) temeljni i najvažniji zakon u ovom područjui da promišljeno i proaktivno postavlja zakonska rješenja, nopostavlja se pitanje koliko se i kako ovaj zakon provodi upraksi i što se od mjera i aktivnosti doista i realizira. Osimtoga, ubrzo nakon donošenja Zakona krenulo se u procedurunjegovih izmjena i dopuna i mnoga su nova rješenja pozitivna,no uočava se i primjerice da je iz Zakona u potpunostiizbačen nekadašnji Članak 8 koji je govorio o pridonosuosoba s invaliditetom svojoj profesionalnoj rehabilitaciji. Ovoističemo jer su rezultati znanstvenih istraživanja pokazali dasu nezaposlene osobe s invaliditetom rijetko samoiniciajtivnei aktivne u traženju posla (Kiš-Glavaš, Majsec Sobota,Sokač, Gavrilović, Sobota, 2008), što zapravo i ne čudi,kada ih država i dalje, a vidljivo je i izbacivanjem spomenutogčlanka Zakona, ne smatra odgovornima za došenje odluka onjihovu vlastitom životu, što je jedan od dokaza da ih doistapercipira samo kao objekte, odnosno korisnike skrbi, mjera,postupaka, rehabilitacija…Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00,59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05,79/07, 35/08), Člankom 4, invalidima rada tj. osiguranicimakoji su na osnovi invalidnosti ostvarili pravo na invalidskumirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, regulirapravo na profesionalnu rehabilitaciju. Istaknuto je dainvalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjenau zdravstvenom stanju koje se ne mogu okloniti liječenjem,radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prematjelesno i psihički zdravome osiguraniku, što se nazivaprofesionalnom nesposobnošću za rad. Kada je kod osiguranikautvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđujese preostala radna sposobnost (ocjenjivanje invalidnosti ipreostale radne sposobnosti vrše ovalašteni vještaci) akose, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob,naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitaci-120 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 121

L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskojjom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom45. godine za muškarce. Postupak oko realizacije prava naje sukladno svojim ovlastima. Ovdje je potrebno dodati da jeU travnju 2009. godine URIHO je otvorio prvi Radni cen-poslu (osposobljava se za rad na poslu za koji se traži isti iliprofesionalnu rehabilitaciju vodi Hrvatski zavod za mirovin-Hrvatski zavod za zapošljavanje doista odgovorno i savjesnotar za nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvat-iznimno, neposredno niži stupanj stručne spreme). Profesionalnurehabilitaciju osiguraniku je dužan osigurati poslodavackod kojeg je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastankainvalidnosti, ili u nekim specifičnim slučajevima Zavod zamirovinsko osiguranje (ugovorom s ustanovom za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom).Profesionalna rehabilitacija provodi se za osobe kod kojih jeinvalidnost nastupila prije 50. godine života. Profesionalnarehabilitacija podrazumijeva pravo na naknadu plaće, osiguranposeban prijevoz, kao i troškove smještaja i prehrane,ako se odvija u drugom mjestu.Donošenjem ovog zakona, profesionalna rehabilitacija gotovoje isključena iz sustava mirovinskog osiguranja, čime sedovode u pitanje brojna socijalna i radna prava osoba s invaliditetom,korisnika sustava (Žunić, 2001). Ovome u prilogide i činjenica da je u 1999. godini registrirano 187 000umirovljenih invalida rada radne dobi, u odnosu na 1 400000 aktivnih osiguranika.sko osiguranje, a stručnu i pravnu pomoć u provođenju programaprofesionalne rehabilitacije Hrvatskim ratnim vojniminvalidima iz Domovinskog rata osigurava Ministarstvo obitelji,branitelja i međugeneracijske solidarnosti.Ovaj zakon, hrvatske ratne vojne invalide stavlja u mnogopovoljniji položaj u smislu pristupa i realizacije prava na profesionalnurehabilitaciju, nego osobe čiji je invaliditet stečenna drugi način. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,posebice hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata,nedvojbeno zaslužuju brojne povlastice zbog svojih iznimnihzasluga u obrani naše države, no tu bi se trebalo raditi oposebnim povlasticama, dok bi sustav profesionalne rehabilitacijeza sve korisnike - osobe s invaliditetom, trebao bitijedinstven, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta.Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijemenezaposlenosti (32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09)uređuje područja posredovanja pri zapošljavanju, profesionalnogusmjeravanja, obrazovanja u cilju povećanja zapo-pristupio svojim obvezama te da ih, unatoč velikom brojukorisnika i malom broju zaposlenika, izuzetno profesionalnoi kompetentno izvršava. U Zavodu su izvršene brojne strukturnei organizacijske promjene, educirani su stručnjaci zarad iz područja profesionalne rehabilitacije te se sustavnoeduciraju i dalje (uglavnom sredstvima koje je temeljemnatječaja sam Zavod osigurao iz međunarodnih izvora), razvijajupotrebne radne materijale, transparentno i sustavnoinformiraju korisnike i javnost, sudjeluju u provođenju brojnihstručnih i znanstvenih projekata, u radu brojnih resornih imeđuresornih radnih skupina itd.Potrebnu psihosocijalnu podršku uz unapređenje kompetencijaosobama s invaliditetom Zavod omogućava provedbomi potrebnom prilagodbom različitih tipova radionica usmjerenihaktivnom traženju posla - npr. za osobe s oštećenjemsluha radionice se u svim područnim službama Zavoda provodeuz prevoditelje za znakovni jezik (suradnja sa Savezomgluhih i nagluhih Grada Zagreba), nabavkom računala za sli-skoj. Zajednički je to projekt URIHO – a, Hrvatskog zavodaza zapošljavanje, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom te Grada Zagreba. Ideja,iskustva i rezultati rada URIHO – vog Radnog centra prilogsu realizaciji novog pristupa i izgradnje modela i standardabudućih radnih centara za osobe s invaliditetom, kao dijelaprocesa profesionalne rehabilitacije.Prva skupina od 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetomtijekom 2009. godine završila je šestomjesečnipostupak profesionalne rehabilitacije: obnavljanja stručnihznanja i vještina, te radno - socijalnih aktivnosti i unapređenjageneričkih vještina. Temeljem praćenja procesa rehabilitacijeizvršena je ponovna procjena zapošljivosti korisnikaRadnog centra za koje se nakon završetka programa profesionalnerehabilitacije posredovalo pri njihovom zapošljavanju.Iz skupine korisnika Radnog centra, koji su procijenjenizapošljivima, 47% se zaposlilo neposredno po završetku aktivnosti.Ovaj projekt se nastavlja i u 2010. godini s novomOsim toga, potrebno je napomenuti da se profesionalna rehabilitacijau sustavu mirovinskog osiguranja ne provodi ucijelosti, jer ne uključuje zapošljavanje, već se rehabilitiraniosiguranik upućuje da svoje mjesto na tržištu rada nađe temeljemZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjuosoba s invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) ili Zakona o posredovanjupri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09).Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji (NN, 174/04, 92/05, 107/07,65/09, 137/09) profesionalnu rehabilitaciju, prema Zakonuo mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00, 59/01,109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07,35/08) osigurava Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskograta, a Zakon obuhvaća njihovu jasnu definiciju.Važno je istaknuti da se ovdje radi o pojedincima, hrvatskimbraniteljima kojima je organizam oštećen najmanje 20%zbog rane ili ozljede. Pravo na profesionalnu rehabilitacijupodrazumijeva osposobljavanje za obavljanje poslova za kojese traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mušljavanja radne snage i osiguranja za slučaj nezaposlenosti.Zakon navodi da profesionalna rehabilitacija omogućujenezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje znanja ivještina potrebnih za zapošljavanje, odnosno zadržavanjezaposlenja i u svrhu pripreme za zapošljavanje i sukladnoZakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom (NN, 143/02,33/05), navodi postupke profesionalnerehabilitacije (utvrđivanje preostalih radnih i općihsposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje iprocjenu profesionalnih mogućnosti, radno osposobljavanje,prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanjaradno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdobljudo zapošljavanja te pojedinačne i skupne programe unapređenjaradno-socijalne uključenosti u zajednicu).Odgovornost osoba s invaliditetom za aktivni doprinos profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju, Hrvatski zavod zazapošljavanje temelji upravo na ovom zakonu, koji definiraaktivno traženje posla kroz obveze koje nezaposlena osoba,uključujući i osobe s invaliditetom, treba ispunjavati da bizadržala navedeni status.jepe i slabovidne osobe i drugo.Kako je već rečeno, Hrvatski zavod za zapošljavanje iniciraprovedbu projekata predpristupnih fondova koji za cilj imajuomogućavanje lakšeg pristupa tržištu rada skupinama nezaposlenihosoba kojima prijeti socijalna isključenost, međukojima su i osobe s invaliditetom. Tako je u siječnju 2010.godine započela provedba projekta iz programa IPA (Instrumentpredpristupne pomoći) 2007-2009 „Poticanje intenzivnijeguključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“u kojemu je, osim programa tehničke pomoći, predviđenai dodjela bespovratnih sredstava kroz tzv. darovnicu i timeomogućeno predlaganje i provedba projekata civilnog sektorai drugih organizacija koje skrbe o pravima osoba s invaliditetom.U sklopu projekta planira se istraživanje o potrebamaosoba s invaliditetom, izrada akcijskih planova za njihovozapošljavanje u osam odabranih regija Republike Hrvatske,stručno usavršavanje djelatnika institucija (Zavoda za zapošljavanjei partnerskih institucija) te izrada web portalas informacijama značajnim za rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom. U pripremi su također drugi projektiskupinom korisnika.Osim prikaza osnovnih zakonskih rješenja u području profesionalnerehabilitacije, namjera autorica ovoga rada bila jeizvršiti usporedbu spomenutih dokumenata. No, pokazalo seda je to gotovo nemoguć posao jer poveznica, izuzev izmeđuZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom (NN, 143/02,33/05) i Zakona o posredovanjupri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09), među navedenimdokumentima gotovo da i nema. Spomenuti propisi različitodefiniraju profesionalnu rehabilitaciju, različito definirajukorisnike ovog postupka (iako se ovdje radi o različitim sustavimakoji bi trebali biti usmjereni na specifične mjere iaktivnosti i u skladu s time jasno definirane korisnike, polazećiod vrlo specifičnih kriterija definiranja) i uopće kreću odrazličitih polazišta te ih kao takve nije moguće usporediti.Neusklađenost sustava zasigurno je jedan od aktualnih (iakodugovječnih) problema s kojima se susrećemo na mnogimpodručjima djelovanja u Republici Hrvatskoj, pa tako i u područjuprofesionalne rehabilitacije. Ovo potonje vidljivo je inakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, akoOvim zakonom, Hrvatski zavod za zapošljavanje potpuno jeiz programa IPA 2010-2011 i programa ESF (Europskogu pristupu financiranju profesionalne rehabilitacije, koje seje invalidnost nastala prije navršene 40. godine za žene ipreuzeo svoj dio obveza provedbe profesionalne rehabilitaci-socijalnog fonda).u Republici Hrvatskoj vrši iz više izvora: sredstava držav-122 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 123

L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskojnog proračuna putem Fonda za profesionalnu rehabilitacijuklamiraju načela jednakosti, ljudskih, političkih, socijalnih isocijalnom isključivanju (Albert, Hurst, 2006). No, jesmo liPozitivne primjere zadnjih godina svakako predstavljaju poje-i zapošljavanje osoba s invalditetom, Hrvatskog zavoda zaradnih prava.doista preuzeli socijalni model?dinačne inicijative različitih udruga koje skrbe o osobama smirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, au posljednjih nekoliko godina i korištenjem sredstava Europskeunije iz predpristupnih fondova za zemlje kandidate krozprograme CARDS, Phare, IPA.. .Izuzev ranije spomenutih propisa, Vlada Republike Hrvatske,na sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, donijela jeOdluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanjeza 2009. i 2010. godinu (www.hzz.hr) s provedbenimmjerama koje slijede prioritete politike zapošljavanjautvrđene u revidiranoj Lisabonskoj agendi o rastu i radnimmjestima. Nacionalnim planom utvrđuju se osnovna načeladržavne politike zapošljavanja. Također se utvrđuju odgovornostii definiraju zadaće za nadležna tijela državne uprave ijavne ustanove u provedbi plana, te potiče njihovo zajedničkodjelovanje kao i međusobna suradnja.Provedbom mjera Nacionalnoga plana koje uključuju državnepoticaje za (su)financiranje zapošljavanja i obrazovanja,omogućeni su dodatni poticaji poslodavcima – prvo zapošljavanjemladih i stjecanje radnog iskustva, obrazovanje zaposlenihzbog promjene tehnologije ili proizvodnog programa,zadržavanja radnoga mjesta i drugo. No, mjere su namijenjenei nezaposlenim osobama, pri čemu, kada je riječ oosobama s invaliditetom treba posebno spomenuti Mjeru 4kojom je prvi puta osobama u najtežem položaju na tržišturada, među kojima su i osobe s invaliditetom, omogućeno daista osoba može koristiti novčane poticaje i za obrazovanje iza zapošljavanje, kako bi se povećala mogućnost njihove štoranije integracije na tržište rada.Politika i provedba profesionalne rehabilitacijeUstav Republike Hrvatske (NN, 56/90, 135/97, 8/98,113/99, 124/00, 28/01) našu državu deklarira kao socijalnudržavu u kojoj su sloboda, jednakost, socijalna pravda,poštivanje prava čovjeka i vladavina prava najviše vrijednosti.Svakom državljaninu Republike Hrvatske jamči se pravo narad i slobodu rada, slobodu izbora poziva i zaposlenja te damu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto iTemeljem Ustavnih opredjeljenja, a i uvidom u zakonsku regulativu,čini se da naša država politiku profesionalne rehabilitacijevidi kao politiku integracije i politiku jednakih mogućnosti.Pitanje je samo uspijeva li ju kao takvu i realizirati? Nažalost, brojni pojedinačni primjeri ukazuju na činjenicu da seintegracija u Republici Hrvatskoj vrlo često svodi samo nafizičku integraciju (Ljubić, Kiš-Glavaš, 2002) te da, uz brojnemjere pozitivne diskriminacije kojima se pokušavaju izjednačitimogućnosti osoba s invaliditetom, one nemaju jednakpristup svim resursima. Možda je problem u tome što se,odlučujući se posegnuti za mjerama pozitivne integracijevećinom opredjeljujemo za tzv. povlašten način postupanja(npr. kvotni sustav zapošljavanja, direktan upis u institucijesrednjeg i visokog obrazovanja, stipendije i naknade zaprijevoz temeljene samo na kriteriju postojanja invaliditeta islično) koji samo privremeno rješava problem, a može smanjitimotivaciju osoba s invaliditetom, a ne kompenzacijskemjere (u ovom slučaju to bi bili besplatni dodatni programiza unapređenje profesionalnih i socijalnih kompetencija osobas invaliditetom s povlasticama za poslodavce koji zapošljavanjuosobe s invaliditetom /što se samo dijelom provoditemeljem Nacionalnoga programa za poticanje zapošljavanja2009-2010/, kvalitetne besplatne dodatne pripreme za ulazaku sustav visokog obrazovanja, stipendije temeljene naizvrsnosti, naknada za prijevoz usklađena s potrebama kojeproizlaze iz prirode oštećenja i slično) koje trajno rješavajuproblem i potiču izvrsnost.Također, u području općeg pristupa osobama s invaliditetom,napominje se da smo napustili tzv. medicinski i preuzelisocijalni model pristupa osobama s invaliditetom (MajsecSobota, Bakula-Anđelić, Šostar, 2006). Socijalni modelshvaćanja invaliditeta nudi poimanje koje je suštinski različitood tradicionalnog viđenja da je invaliditet u svojoj osnovi fizičkiili mentalni deficit ili abnormalnosti (medicinski model).U sklopu socijalnog modela, obrazac oštećenja je percipirannormalnim za bilo koju populaciju. Ono što ljude koji imajuoštećenja čini nesposobnima je kompleksna mreža diskriminacijesačinjena od negativnih socijalnih stavova i kulturalnih,Bez namjere da eksplicitno odgovorimo na postavljeno pitanje,ipak ćemo utvrditi da oštećenje (fizičko, senzoričko ilimentalno) još uvijek i u hrvatskom društvu nosi stigmu, daje još uvijek prisutan niz predrasuda i neutemeljenih stavovaprema osobama s invaliditetom u našem društvu (Kiš-Glavaš,Ljubić, 2009), prostorne prepreke svuda su oko nas,deklarirana resorna politika i zakoni u potpunosti isključujudiskriminaciju, dok je ona na žalost, ipak naša svakodnevnica.S namjerom povratka na zacrtanu temu, osvrnut ćemo sekratko i na osnovna načela profesionalne rehabilitacije:Načelo timskog pristupa ili transdisciplinarnost – treba osiguratida osoba s invaliditetom bude praćena zajedničkimradom kompetentnih stručnjaka različitog profila (liječnikmedicine rada, psiholog, socijalni radnik, edukacijsko-rehabilitacijskistručnjak, pedagog/andragog, radni terapeut,tehnolog, instruktor, prema potrebi stručnjaci drugih profila)čime se osobu tretira sveobuhvatno i uvažava se u najvećojmjeri njezina individualnost. U našoj se zemlji samo dijelu aktivnostiprofesionalne rehabilitacije pristupa timski, a timovisu najčešće nepotpuni.Načelo kontinuiranosti - pojedina osoba s invaliditetom trebapripremljeno i bez ikakvih zastoja prelaziti iz jedne u druguetapu cjelovitog procesa rehabilitacije, a da pritom stručnjacikoji sudjeluju u njenom ostvarivanju raspolažu sa što višecjelovitih informacija o sekvencama koje su prethodile, odnosnoosiguravaju dovoljnu količinu upotrebljivih informacijaza etapu koja se nadovezuje na onu u kojoj su oni djelovali.Svjedoci smo da kod nas različiti sustavi različito definirajuprimjerice invaliditet i profesionalnu rehabilitaciju, da vrloograničeno surađuju i da najčešće nismo u mogućnosti osiguratirealizaciju profesionalne rehabilitacije bez zastoja, pričemu se tranzicijski programi gotovo i ne provode.Komunalno načelo – profesionalnu rehabilitaciju trebalo biprovoditi na razini lokalne zajednice. Većina lokalnih zajednicau Hrvatskoj nema ispunjenih preduvijeta za realizacijuovog načela, a i ne postoji dostatna društvena i političkavolja za takvim pristupom. Sve uglavnom još uvijek ostajeinvaliditetom i pokreću na lokalnoj i/ili regionalnim razinamaprograme usmjerene najčešće informiranju i savjetovanjuodređene ciljne skupine osoba s invaliditetom odnosno informiranjujavnosti o mogućnostima osoba s invaliditetom(primjerice, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje).Možemo zaključivati o postupnom jačanju utjecaja civilnogasektora čiji su programi još uvijek najčešće lokalnogaznačaja s ograničenim obuhvatom broja korisnika, a rjeđese povode na razini (nekoliko) regija ili na nacionalnoj razini.Osim provedbe navedenih načela vrlo je bitno u Hrvatskojstvarati preduvjete za uvođenje sustava lincenciranja kakostručnjaka tako i institucija koje se bave (ili se žele baviti)profesionalnom rehabilitacijom. Na taj način ujednačilibi se standardi izvođenja profesionalne rehabilitacije kakou pogledu stručnjaka, tako i u pogledu metodologije rada,te prostora i opreme, a s ciljem jačanja kvalitete izvođenjaprofesionalne rehabilitacije i profiliranja regionalnih centaraza profesionalnu rehabilitaciju.Za uspješnu realizaciju procesa profesionalne rehabilitacijeosoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj trebalo bi uložitidodatne napore kojima bi se omogućili uvjeti za provedbuspomenutih načela i aktivnosti.Brojčani pokazateljiNa dan 30. travnja 2010. godine u evidenciji Hrvatskogazavoda za zapošljavanje bilo je registrirano ukupno 308.675nezaposlenih osoba, od čega 6.424 osoba s invaliditetom,što iznosi 2,1% populacije osoba prijavljenih u evidenciju Zavoda.Najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom imaizmeđu 20 i 29 godina; veći je broj muških nezaposlenihosoba s invaliditetom, njih 3.708 ili 57,72%.Nezaposlene osobe s invaliditetom najčešće imaju završenosrednjoškolsko obrazovanje (5.036 ili 78,4%) od čega je4.118 osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školomi 918 osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom.Relativno dobra obrazovna struktura (formalno obrazovanje)nema željenog učinka za zapošljavanje jer stečenadužnost, a posebno se naglašava skrb države za uključenjekao i prostornih prepreka, uključujući politiku, zakone, pro-na individualnom pristupu, odnosno nastojanjima pojedinacaznanja i vještine najčešće nisu tražena na tržištu rada, ili suosoba s invaliditetom u društveni život. Ovim se jasno pro-grame i usluge, što rezultira u ekonomskoj marginalizaciji iili skupina entuzijasta, što nikako ne bi trebao biti slučaj.neusklađena s razvojem tehnologije.124 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 125

L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici HrvatskojU evidenciji Zavoda nalazi se 2.328 (36%) osoba s inva-Aktualni problemivaliditet i smanjenu radnu sposobnost na temelju nalaza iposlodavce, a ne samo korisnike državnog proračuna. Ovo jeliditetom bez ikakvog radnog iskustva. Upravo nedostatakradnog iskustva predstavlja jednu od najvećih poteškoća prilikomnjihovog zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Najvećibroj osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavodaza zapošljavanje je nezaposlen kroz razdoblje od 3 godinei više, točnije njih 2.830 ili 44%. Dugotrajna nezaposlenostupravo je jedan od dodatnih čimbenika otežane integracijeosoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, s negativnimposljedicama po psihičko i tjelesno zdravlje (Galić, Seršić,Šverko 2005; Galić 2007.). S obzirom na vrstu teškoća,najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama(2.057, odnosno 32%), slijede osobe s tjelesnom invalidnošću(1.384), osobe s višestrukim oštećenjima (1.338), azatim osobe sa psihičkim i organskim smetnjama i oštećenjemsluha. Najbrojniju skupinu nezaposlenih osoba s invaliditetomčini kategorizirana omladina, 61,56% od ukupnogbroja nezaposlenih osoba s invaliditetom.Prateći podatke o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evidencijeHrvatskoga zavoda za zapošljavanje u razdoblju od2002. do kraja 2009. godine, može se zaključivati o pozitivnojtendenciji zapošljavanja do 2007. godine, kada su zaposlene1.423 osobe, dok je tijekom 2008. i 2009. godinedošlo do stanovitog pada (u 2008. godini ih je zaposleno1.267, a u 2009. - 1.028 osoba). Smanjenje zapošljavanjaove skupine nezaposlenih sukladno je općem smanjenju zapošljavanjau protekle dvije godine.GodinaBroj novozaposlenih osoba s invaliditetom izevidencije HZZ-a2002. 12392003. 9542004. 10652005. 10342006. 12112007. 14232008. 12672009. 1028Prema neslužbenim podacima dobivenim od Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje, godišnje se u RepubliciHrvatskoj prosječno izda oko 60 Rješenja o upućivanju naKako je vidljivo iz prethodnog teksta, u Republici Hrvatskojnema jedinstvenog shvaćanja i provedbe profesionalne rehabilitacijeza sve potencijalne korisnike. Bilo bi mnogo učinkovitijeda je profesionalna rehabiltacija osoba s invaliditetomuređena jednim propisom, uz poštivanje osobitosti i pravasvake od obuhvaćenih skupina, ali i njihovo izjednačavanje upristupu pravima gdje je to moguće.Nema preciznih podataka o zaposlenim osobama s invaliditetomu Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje(www.hzmo.hr) registrira samo neke skupine osobas invaliditetom (osobe koje su profesionalno nesposobne zarad, osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem,ratne vojne invalide), pa bi bilo korisno dopuniti obrazac zaprijavu na mirovinsko osiguranje, kako bi bile obuhvaćene sveosobe s invaliditetom i time se došlo do pouzdanih brojčanihpokazatelja.Nema jedinstvene definicije pojma osobe s invaliditetom.Nekoliko različitih sustava (uključujući one u kojima se realizirapravo na profesionalnu rehabilitaciju), svaki u svojojnadležnosti, sudjeluje u realizaciji specifičnih prava osoba sinvaliditetom. Svaki od tih sustava, za svoje potrebe, definirapojam osobe s invaliditetom. Takva neujednačenost dovodido značajnih praktičnih problema, jer osobi kojoj je unutarjednog sustava utvrđen status osobe s invaliditetom, taj sestatus ne mora priznati unutar drugog sustava.Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sinvaliditetom (NN, 143/02, 33/05) definira pojam osobe sinvaliditetom smanjenih radnih sposobnosti, ali ne definirajasne kriterije kojima bi se utvrdila smanjena radna sposobnost.Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrđuju tijela kojasu uređena propisima iz socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja,zaštite vojnih i civilnih žrtava rata, hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i propisa osrednjem školstvu vezano za učenike s teškoćama u razvoju.Svaki od ovih sustava utvrđuje invaliditet i smanjenuradnu sposobnost za potrebe svog sustava i prava kojaproizlaze iz tog sustava. Za osobe s invaliditetom starijemišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja utvrđuje ureddržavne uprave nadležan za socijalnu skrb. Takva tijela nisuustrojena u svim županijama, pa osobe koje žive u tim županijama,ne mogu ostvarivati prava koja su im Zakonom oprofesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom(NN, 143/02, 33/05) zajamčena. Međutim, u onimžupanijama gdje su tijela osnovana, ustrojena su na načinda je u takvo tijelo, imenovan jedan liječnik (najčešće liječnikmedicine rada) koji daje nalaz i mišljenje, temeljem kojegured državne uprave nadležan za socijalnu skrb donosi rješenjeo utvrđivanju invaliditeta i smanjene radne sposobnosti.U navedenom rješenju nije naznačeno u kojoj je mjerismanjena radna sposobnosti, odnosno kolika je preostalaradna sposobnost i u kojoj mjeri je potrebna podrška u zapošljavanju,odnosno održavanju zaposlenja, te je li osoba sinvaliditetom uopće zapošljiva. Takva rješenja su manjkavaupravo iz razloga što nema multidisciplinarnog pristupa uizradi nalaza i mišljenja. Također, nisu propisani niti kriterijii mjerila za donošenje nalaza i mišljenja, što dodatnootežava adekvatnu procjenu invaliditeta i smanjene radnesposobnosti.U ovom času još nije odlučeno da li će vještačenje invalidnostii smanjene radne sposobnosti vršiti jedinstveno tijelovještačenja ili će biti formirano novo tijelo vještačenja zaprava koja proističu iz Zakona o profesionalnoj rehabilitacijii zapošljavanju osoba s invaliditetom (143/02, 33/05), alipreduvjet za rad bilo kojeg tijela vještačenja je izrada jedinstveneliste oštećenja.Osim toga, nema sustava vještačenja osoba s psihičkim poremećajima,izuzev u sustavu mirovinskog osiguranja, akosu zaposleni, što zapravo nije vidljivo iz njihovih rješenja.Iako je povlašten način postupanja, kvotni sustav, kao mjerapozitivne diskriminacije mogao bi brojnim poslodavcimaomogućiti neophodno iskustvo upoznavanja osoba s invaliditetomkao odgovornih i vrijednih radnika i suradnika, što sepokazalo značajnim prediktorom njihovih pozitivnih stavovaprema osobama s invaliditetom. Skoro 40% poslodavacanavode dosadašnja iskustva sa zaposlenim osobama s invaliditetomrazlogom zapošljavanja osoba s invaliditetomsvakako vezano i uz mogućnost kontrole uplate „kaznenenog“doprinosa za poslodavce koji su obveznici, ali ne ispunjavajukvotu, ali i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba sinvaliditetom, što trenutno nije slučaj. Kvote bi možda moglibiti oslobođeni poslodavci koji na neki drugi način potičuprofesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, primjerice,surađuju ili koriste proizvode i usluge zaštitnih radionica,organiziraju praksu za učenike s teškoćama u razvoju ilipovremeno zapošljavanju radno osposobljene osobe s većimteškoćama kroz model zapošljavanja uz podršku i slično.Kvotni sustav uspješan je ako ga prate poticajne mjere poslodavcima,što je i kod nas slučaj. Međutim, sredstva kojadržava odvaja za ovu namjenu te sredstva koja bi trebalapuniti blagajnu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom nedostatna su za realizacijupoticaja svim poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.Stoga bi, barem do nekih boljih vremena, sredstvamožda trebalo usmjeriti isključivo na novo zapošljavanje osobas invaliditetom.Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnojskrbi (NN, 79/07) Fond za profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom vrši isplatu naknade dozaposlenja nezaposlenim osobama s invaliditetom (temeljemrješenja Centara za socijalnu skrb) bez obzira jesu li ili nisuprijavljeni u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ovo je međutim mjera koja je potencijalno kontraproduktivnajer može negativno utjecati na motivaciju osoba s invaliditetomza zapošljavanje, ali i ne postoji zapravo uvid u njihovuradnu sposobnost i postupke koje eventualno poduzimaju sciljem svoga zapošljavanja. No, kada se radi i o osobamas invaliditetom prijavljenim u evidenciju nezaposlenih Hrvatskogzavoda za zapošljavanje, a posebice onima koji tamoborave duže vrijeme, upitna je i njihova radna sposobnost,što bi također bilo potrebno utvrditi od strane tijela vještačenja.Ovi, ali i mnogi drugi nespomenuti problemi, uočavaju se većgodinama, ali se i poduzimaju određeni postupci za njihovouklanjanje.profesionalnu rehabilitaciju u ovom sustavu, a realizira ih seod 21 godine koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ne(Uršič, 2003). No, da bi kvotom bio obuhvaćen značajnijiTako je primjerice 2005. godine međuresorna Radna sku-tek desetak.mogu ostvariti u spomenum sustavima utvrđeno je da, in-broj osoba s invaliditetom nužno ju je proširiti i na privatnepina za „izjednačavanje prava istog naziva u nadležnosti ra-126 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 127

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbiNarodne novine, 79/2007Zakon o mirovinskom osiguranju, Narodne novine, 102/1998,127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002,117/2003, 30/2004, 177/2004, 92/2005, 79/2007,35/2008Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijemenezaposlenosti, Narodne novine, 32/2002, 86/2002,114/2003, 151/2003, 94/2009)Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji, Narodne novine, 174/2004,92/2005, 107/2007, 65/2009, 137/2009)Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sinvaliditetom, Narodne novine, 143/2002,33/2005)Žunić, Z., 2001.: Profesionalnom rehabilitacijom u 21.stoljeće, Državni zavod za zaštitu obitelji, metrinstvai mladeži, Ministarstvo rada i socijalne skrbi,ZagrebPravo na obrazovanje osobas invaliditetom uz poticajnemjere Ministarstva znanosti,obrazovanja i športaVERA ŠUTALOMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike HrvatskeNačelnica Odjela za opće programe, gimnazije, umjetničke škole i učeničke domoveHrvatskaPrema podacima specijaliziranih agencija (Svjetska zdravstvenaorganizacija, UNESCO, UNICEF…) oko 10% svihosoba (djeca, mladež, odrasli) čini populaciju koja ima većaili manja odstupanja, teškoća u psihofizičkom razvoju i kojojje, sukladno individualnim sposobnostima i mogućnostimanužno osigurati specifičnu pomoć u vidu angažiranja posebnihstručnjaka, prilagodbe udžbenika, prostora, posebnihpomagala, stjecanje primjerenog zanimanja.Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, pa tako i zadjecu s posebnim potrebama.Srednjoškolsko obrazovanje je iznimno važno upravo za tukategoriju djece i mladeži. Srednjoškolsko obrazovanje važnoje zbog činjenice da bez stjecanja primjerenog zanimanjamnoge od ovih osoba ne bi mogle sudjelovati u aktivnomuključivanju u društvo i tržište rada.Sadašnje stanje sustava odgoja i obrazovanja koje se u cijelostiili djelomično provodi u tri sustava – obrazovanju, socijalnojskrbi i zdravstvu, još uvijek ne osigurava dovoljna pravaza tu djecu.Pojedine kategorije djece s posebnim potrebama, posebnoone koje ostali sustavi nazivaju osobama s invaliditetom (soštećenjima vida, sluha, s motoričkim oštećenjima) moguse, uz primjenu specifičnih nastavnih metoda obrazovati uredovitim odgojno – obrazovnim ustanovama, iako se danasvećinom obrazuju u posebnim ustanovama.Broj djece s posebnim potrebama u porastu je. Sve je višenovih oblika teškoća osobito s neurorazvojnim i psihopatološkimuzrocima.U osnovnoj školi potpuno je integrirano oko 10.000 učenika,oko 650 učenika je djelomično integrirano, a oko 3000 učenikasvoje posebne odgojne i obrazovne potrebe ostvarujupomoću posebnih programa.U srednjoj školi je potpuno integrirano oko 600 učenika, djelomičnooko 720 učenika, a posebne programe polazi oko2.500 učenika.Obrazovanje i zapošljavanje snažno su povezani tj. bez pristupaobrazovanju osobe s teškoćama ne mogu si osiguratiprikladno zapošljavanje.Iako djeca s posebnim potrebama imaju Ustavom zajamčenaprava na obrazovanje, još uvijek se djeca s većim intelektualnimteškoćama školuju u posebnim ustanovama tzv. specijalnimškolama odnosno ustanovama (socijalne skrbi).Uočeni su neki nedostaci u hrvatskom obrazovnom sustavu,posebno u ovom dijelu obrazovanja te je naglašeno da je „potrebnošto prije ubrzati proces reforme obrazovanja ističućiupravo povezanost nedostatka obrazovanja kao proporcionalnogpojavi nezaposlenosti“ (Europska komisija u Strateškomdokumentu za razdoblje od 2002. – 2006.)Stoga je Hrvatska pokrenula mnoge reforme koje su usmjerenei na sustav obrazovanja, odnosno na obrazovanje takve djece.130 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 131

VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športaVlada Republike Hrvatske donijela je dokument Nacionalnudjece s teškoćama u razvoju, a što je još detaljnije uređeno– provodi reformu sustava strukovnog obrazovanjaZbog prostorne neprilagođenosti i nedostatne opremljeno-strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invalidite-kroz Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s in-i osposobljavanja, kako bi osobama s umjerenim isti škola, učenici s trajnim tjelesnim oštećenjima često netom od 2007. do 2015. godine (Vlada RH 5. lipnja 2007.validitetom od 2003. do 2006. godine (NN, br. 13/03).težim intelektualnim teškoćama pružilo mogućnostmogu ostvariti svoje pravo i obvezu na osnovno školovanjegodine), s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite pravaosoba s invaliditetom i djece s posebnim potrebama.Da bi se politika prema osobama s invaliditetom zasnivalana suvremenim međunarodnim standardima bilo je potrebnoučiniti sljedeće:– potrebno je više zakona i provedbenih propisa koji uređujuprava u odgoju, obrazovanju, rehabilitaciji, zaštiti iskrbi djece s posebnim potrebama;– postoji potreba financiranja ove djelatnosti iz više izvora;– potreban je pedagoški standard koji određuje i osiguravaspecifične potrebe u odgoju i školovanju djece s posebnimpotrebama;– potreban je veći broj defektologa u sustavu (dječjim vrtićima,osnovnim i srednjim školama);– potreban je veći broj stručnih skupova za dodatno stručnousavršavanje odgojitelja i učitelja za rad u programimaodgojno – obrazovne integracije;– potrebno je osigurati više programa za stjecanje zanimanjasukladno vrsti i stupnju teškoća u razvoju;– potrebno je predvidjeti prioritet upisa u srednje škole zastjecanje zanimanja, jer je broj zanimanja za pojedine kategorijedjece s posebnim potrebama ograničen njihovimmogućnostima;– potrebno je omogućiti i stjecanje znanja i drugim načinimaosim pohađanja škole, uz polaganje razrednih ispita;– potrebno je trajno osposobljavati učitelje za rad s učenicimas posebnim potrebama;– potrebno je ustrojiti mrežu stručnih suradnika kako bi svadjeca s posebnim potrebama imala primjerenu pomoć.Hrvatski sabor je u travnju 2005. godine usvojio Deklaracijuo pravima osoba s invaliditetom (NN, br. 64/05). VladaRepublike Hrvatske donijela je u ožujku 2006. godine i Nacionalniplan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do2012. godine kojim se u poglavlju IX. predviđa cijeli niz mjeraStoga je posebno važna uloga obrazovanja i pristupa obrazovanjute mu svi moramo dati prioritet, a tu je uloga Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa nezaobilazna.Ministarstvo je odgovorilo gotovo na sve prethodno navedenepotrebe kako bi unatoč svim teškoćama koje se javljajuu provođenju ovih mjera, osiguralo osobama svaki oblik podrškete omogućilo radnu kvalifikaciju odnosno profesionalnoosposobljavanje, strukovnom naobrazbom u određenomzanimanju.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa učinilo je sljedeće:– izradilo zakonske okvire kojima će se osigurati inkluzivnipristup obrazovanju te dati prioritet obrazovanju u redovnimuvjetima za djecu s različitim razinama teškoća urazvoju, pa i onim najtežim (Zakon o odgoju i obrazovanjuu osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine, br. 87/08. i86/09.)– propisalo prikladne standarde kojima se treba osiguratinužni materijalni uvjeti kako bi školovanje za djecu sposebnim potrebama predstavljalo istinsku obrazovnumogućnost tj. s punim pravom nosilo naziv obrazovanje.(Državni pedagoški standard predškolskog odgoja,osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i srednjoškolskogodgoja, NN, br. 63/08.)– propisalo elemente i kriterije za upis učenika u prvi razredsrednje škole glede ostvarivanja prava na izravan upis zaučenike s posebnim potrebama (Odluka o elementima ikriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole)– propisalo kolektivnim ugovorom:a) uvećanu osnovnu plaću od 7 – 10% : kriterije za radnastavnika koji rade s posebnim ustanovama za djecus poteškoćama u razvoju;b) za nastavnike koji rade u razrednim odjelima s učenicimas posebnim potrebamac) za nastavnike koji rade s učenicima s posebnim potre-pristupa profesionalnom osposobljavanju što bi svakakopovećalo izglede za zapošljavanje (Zakon o strukovnomobrazovanju, Narodne novine br. 30/09.)– donijelo nastavne planove i programe za djecu s intelektualnimteškoćama koji se temelje na procijenjenojrazini djetetova oštećenja;– osiguralo dovoljan broj specijaliziranih stručnjaka,odgojitelja i stručnih suradnika, nova zapošljavanjau sustavu (od 2004. do 2008./2009. godine oko1050 djelatnika srednjih i osnovnih škola)– osiguralo svim djelatnicima da steknu primjerenuedukaciju, izobrazbu o individualiziranom pristupuučeniku, kako bi znali prepoznati specifične potrebedjece s intelektualnim teškoćama (seminari Agencijeza odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanjete Agencije za obrazovanje odraslih.)– osiguralo suradnju s Ministarstvom zdravstva i socijalneskrbi u uvođenju kvalitetnog sustava nadzoraobrazovnih aktivnosti u ustanovama socijalne skrbistacionarnog tipa;– osiguralo provođenje projekta „Pristupačne škole“ zaučenike s tjelesnim invaliditetom.– osiguralo organiziranje „nastave u kući učenika“ zaučenike koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu pratitinastavu u školi (nastava u kući je organizirana za65 učenika osnovnih i 3 učenika srednjih škola)– izradilo nove i osuvremenilo postojeće posebne i prilagođeneprograme za učenike s posebnim potrebama(49 novih programa niže stručne spreme)– osiguralo besplatan prijevoz za učenike s teškoćamau razvoju, ako javni prijevoz nije prilagođen učenicima,a koji može biti individualni prijevoz roditelja,prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika– osiguralo besplatan smještaj u učenički domu blizini svojega mjesta stanovanja, a time i odrastanje uvlastitoj obitelji.Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim savezom udruga tjelesnihinvalida pokrenulo projekt Mreža škola bez arhitektonskihbarijera kako bi se utvrdilo stanje i potrebe gledeprilagodbe školskih prostora učenicima s većim motoričkimoštećenjima. Time su, po prvi puta, u Republici Hrvatskojosigurani uvjeti za donošenje plana mreže škola po kriterijupristupačnosti (rampa, sanitarni čvor, dizalo, pokretna traka)zasnovana na stvarnim podatcima i potrebama.Krajnji je cilj projekta arhitektonska prilagodba škola kako bise djeci s većim motoričkim oštećenjima omogućilo školovanjeu lokalnoj sredini. U Republici Hrvatskoj trenutačno je 27u cijelosti prostorno prilagođenih škola koje pohađa 21 učeniks motoričkim oštećenjima. Ministarstvo je u 2006. godiniuložilo 915.000 kuna u prostornu prilagodbu osam osnovnihi devet srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske.U tijeku je izradba modela cjelovita rješavanja ovog pitanja,koje Ministarstvo vidi u zajedničkom financijskom ulaganju slokalnom zajednicom i regionalnim (lokalnim) upravnim tijelima,radi stvaranja mreže prilagođenih škola u svakoj županiji.U 2007. godini Ministarstvo je dodijelilo milijun kuna za prostornuprilagodbu 19 osnovnih i dviju srednjih škola koje pohađajuučenici s većim motoričkim oštećenjima. Pored toga,projektom škologradnje sredstvima državnoga proračuna,kreditom Svjetske banke, programima EIB II, CEB V, sredstvimaproračuna županija i gradova te javno – privatnim partnerstvompoštovat će se standardi koji osiguravaju arhitektonskuprilagodbu škola učenicima s motoričkim oštećenjima.Sve ove aktivnosti koje provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanjai športa nisu dovoljne ukoliko izostane podrška i koordinacijai politike i struke, posebice Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Samo obrazovanje i stjecanje znanja i zanimanja neće biti dostatnoukoliko se ne prošire poticajni programi za zapošljavanjeosoba s invaliditetom te osigura niz drugih mogućnostii aktivnosti s istaknutim ciljevima za unaprjeđivanje položajabama integriranima u razredne odjele redovne nastave– osiguralo besplatne udžbenikeza primjereno zapošljavanje.132 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 133

VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športaVažno je stoga razraditi programe senzibilizacije javnog mi-ma u obrazovanje za zapošljavanje („Access to educationuključeno je 2.821 dijete i to u 7 predškolskih ustanovaAgencija za strukovno obrazovanje zadužena je za osuvreme-šljenja kako bi se smanjila negativna stajališta poslodavacaprema osobama s intelektualnim teškoćama, a razvila svijesto radnim potencijalima tih osoba.Poželjno je osigurati praćenje takvih učenika s posebnim potrebamai po pitanju zapošljavanja, budući da postoji jasanizostanak veze između obrazovanja za zanimanje i potrebatržišta rada, što onda rezultira time da postoji vrlo visokpostotak nezaposlenih osoba s teškoćama u razvoju.Svi strateški dokumenti koje je izradilo Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa, a donijela Vlada RepublikeHrvatske usmjereni su prema ostvarivanju glavnih ciljevapoboljšanja kvalitete i učinkovitosti obrazovnog sustava,osiguravanje pristupa i napredovanja u obrazovanju te kre-by students with disabilities“). Svrha projekta je povećatiudio uključenosti učenika s teškoćama u redovni sustavstrukovnog obrazovanja te ojačati kapacitete srednjihškola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova za strukovnoobrazovanje i osposobljavanje učenika s teškoćama osuvremenjenimi prilagođenim kurikulumima, edukacijom nastavnikai stručnih suradnika te opremom.Državnu maturu polažu učenici s posebnim potrebama kojiimaju sačuvane intelektualne sposobnosti, ali za koje su potrebniposebni uvjeti u kojima mogu pokazati svoja znanja.Učenicima se omogućava posebna prilagodba njegovimmogućnostima, što se odnosi na pristupačnost prostora,posebna pomagala, prilagođena oprema i ispitni materijal,374 djece, u 18 osnovnih škola 1.827 djece, a u 5 srednjihškola 620 djece. Važno je napomenuti podatak, iznesen odpredstavnika UNESCO-a na godišnjem skupu udruge osobas invaliditetom Hrvatske, u proljeće 2008. godine, da je RepublikaHrvatska po broju djece s teškoćama, integrirane uredoviti osnovnoškolski obrazovni sustav, daleko ispred prosjekaostalih zemalja u svijetu (u Hrvatskoj je integrirano75% djece, a svjetski prosjek je 54%).U Hrvatskome registru o osobama s invaliditetom evidentiranje 2.681 učenik s većim teškoćama u razvoju. Sukladnopodatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športau redovni sustav odgoja i obrazovanja u srednjim školamaintegrirano je 1.227 učenica i učenika. U sastavu odgojanjivanje nastavnih planova i programa u strukovnim školama.Izrađuje se nova metodologija programiranja nastavnih planovai programa koja uključuje izradbu standarda zanimanjai kvalifikacija. Oni će služiti kao temelj za izradbu strukovnogkurikuluma usmjerenog na kompetencije koje će učenicimadati prednost na tržištu rada.U 2008. godini Agencija za strukovno obrazovanje izradila je14 novih nastavnih planova i programa niže stručne spreme,prema preporuci sektorskih vijeća osuvremenila 11 nastavnihplanova i programa te izradila jedan novi program za djecu steškoćama. Nadalje za strukovno obrazovanje provedena je analizai napravljen prijedlog izmjena jedinstvenih nastavnih planovai programa za zanimanja za vezane obrte (ukupno 61 program).iranje otvorenog obrazovnog sustava uspostavom različitihoblika partnerstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnojrazini.U skladu sa strategijom razvitka Republike Hrvatske kaodruštva temeljena na znanju, Ministarstvo je izradilo, a SaborRepublike Hrvatske donio Nacionalni program mjera zauvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, čime ćepridonijeti profesionalnom i osobnom razvoju osoba s invaliditetom.Nacionalnim programom osigurava se dodatna formalna ineformalna edukacija osoba s invaliditetom s ciljem osnaživanjana uključivanje u javni i politički život.Osigurava se cjeloživotno učenje osobama s invaliditetoms ciljem učinkovite prohodnosti između faza obrazovanja teizmeđu obrazovanja i zapošljavanja te mjere za poticanje samozapošljavanjana svim razinama.U sklopu provedbe IPA - projekta u rujnu 2007. godinedonijet je Operativni program „Za razvoj ljudskih potencijala2007.-2009. Poseban cilj Prioriteta 2. navedenogOperativnog programa Jačanje socijalnog uključivanjai integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu radajest povećati zapošljivost osoba u nepovoljnom položajui olakšati im pristup tržištu rada. Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa je kao korisnik u sklopu IVkomponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)trenutno u pripremi projektne dokumentacije za projektkorištenje posebne opreme, prisutnost osobnog pomagača,produljeno vrijeme za polaganje ispita, provođenje ispitaizvan škole (u kući, bolnici itd.)Sudjelovanjem osobnog pomagača u dijelu ispita državnemature učenicima s posebnim potrebama omogućena jepristupačnost svim pravima za njihovo ostvarivanje bez diskriminacije.Temeljna uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športaje omogućiti osobama s invaliditetom obrazovanje s ciljemlakše integracije i socijalizacije u sve društvene sfere te poticatizapošljavanje.Od 116.345 djece predškolske dobi u redovitim programimau 2008. godini u programe javnih programa je bilo uključeno:4.266 ili 3,67% djece s teškoćama u razvoju, 3.587u integraciji, a samo 679 u posebnim skupinama u sklopudječjih vrtića, darovite djece 1.378 ili 1,18%, 1.888 ili 1,62%djece pripadnika nacionalnih manjina i u programu predškole16.124 ili 13,86% djece. Godine 2006. pokrenut je ustrojprograma za djecu predškolske dobi koja imaju zdravstvenihproblema u partnerstvu Dječjega vrtića „Bukovac“ i Kliničkebolnice „Rebro“ u Zagrebu, kao primjer kako skrbiti o djecipredškolske dobi sa zdravstvenim problemima. U 2007.godini pokrenut je još jedan program za djecu predškolskedobi u partnerstvu Dječjega vrtića „Izvor“ i Klinike za dječjebolesti Zagreb u Zagrebu.U posebnim ustanovama u nadležnosti Ministarstva zna-i obrazovanja u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama irazrednim odjeljenjima u 32 škole integrirano je 781 učenicai učenika. U posebnim ustanovama u nadležnosti Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa u sustav odgojai obrazovanja kroz pet srednjih škola uključeno je 620 učenicai učenika. Sukladno podatcima Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi za učenike s većim teškoćama u razvoju uposebne i prilagođene programe 9 srednjih škola uključenoje 497 učenika.Projekt uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje zazapošljavanje jedan je od projekata u kojem je Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa korisnik u sklopu IV. komponenteInstrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Cilj projektaje razviti temelje za inovativne mehanizme na nacionalnoj iregionalnoj razini koji će učenicima s teškoćama omogućitilakši i kvalitetniji pristup obrazovanju i nastavno tržištu rada.To će se ostvariti ojačavanjem kapaciteta srednjih škola idrugih odgojno-obrazovnih ustanova za strukovno obrazovanjei osposobljavanje učenika s teškoćama osuvremenjenimi prilagođenim kurikulumima, edukacijom nastavnika i stručnihsuradnika te opremom.Školama se daje stupanj autonomije za provedbu školskogakurikuluma kako bi im se omogućilo bolje prilagođavanje individualnimpotrebama i načinima učenja svakoga učenika. Odgojno-obrazovnapostignuća definiraju očekivanja koja svakodijete i učenik može i treba postići tijekom osnovne i srednjeKao integrativni dio sustava odgoja i obrazovanja, uređenisustav obrazovanja odraslih omogućava uvjete za cjeloživotnoučenje, prilagodljivost radne snage promjenama tržištarada, uvjeta života uopće te smanjuje rizike od socijalnogaisključivanja ljudi s posebnim potrebama.U tom kontekstu sustav obrazovanja odraslih značajan jesastavni dio ukupnih pretpostavki koje podržavaju ispunjenjeciljeva. Obrazovanje odraslih podrazumijeva stjecanje znanjai razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i profesionalnimpotrebama odraslih osoba s posebnim potrebama,a u kontekstu cjeloživotnoga učenja, davanje jednakevrijednosti svim građanima i svim oblicima učenja – formalnom,neformalnom i informalnom.Kako bi se onim učenicima koji su izloženi posebnome rizikuod napuštanja srednje škole omogućilo obrazovanje, uloženisu dodatni napori za provedbu obrazovanja učenika s teškoćama.Bez obzira na negativan demografski trend u srednješkole se upiše više učenika nego što ih završi osnovnu školu.Ipak, unatoč uloženim naporima, najveća stopa napuštanjaformalnoga sustava srednjoškolskoga obrazovanja zabilježenaje u trogodišnjim programima strukovnih škola, za kojese pretpostavlja da ih skupine izložene posebnome riziku odnapuštanja srednje škole i pohađaju.Sve nabrojene aktivnosti, pridonijele su tome da možemo bitizadovoljni do sada učinjenim te svakako preporučamo daljnjeprovođenje svih mjera kao i daljnjega oblikovanja okruženjaIPA4.2.2.MSES.01.001. Uključivanje učenika s teškoća-nosti, obrazovanja i športa u sastav odgoja i obrazovanjaškole u sklopu određenih odgojno-obrazovnih područja.koji će omogućiti razvoj kvalitete obrazovnoga sustava.134 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 135

VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športaZaključakIzgradnja takvoga društva počiva na omogućavanju pri-Svjetska banka, Statistički podaci o obrazovanju, citirano ugreb, 2005., str. 6Jednak pristup obrazovanju temeljni je preduvjet za društvenuuključenost i neovisnost osoba s invaliditetom.Obrazovanje treba obuhvaćati sva razdoblja života, odpredškolskog do profesionalnog obrazovanja, kao i cjeloživotnoučenje. Redovno obrazovanje i posebne programetreba osmisliti tako da na najprikladniji način zajedničkidjeluju na pružanju podrške osobama s invaliditetom ulokalnim zajednicama. Pristup putem redovnog obrazovanjamože pridonijeti osviještenosti osoba bez invaliditetate njihovu razumijevanju ljudske raznolikosti.Projekt „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanjeza zapošljavanje“ je jedan od projekata u kojem je Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa korisnik u sklopuIV komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala podprioritetom 2, mjera 2.2. Jedan od partnera u projektustupa obrazovanju svima, na kvaliteti i usredotočenju naneprestan razvoj talenata i potreba pojedinaca.Iz tog razloga je naglasak obrazovne strategije Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa postavljen na širenjepristupa, unaprjeđenje kvalitete te razvoj jedinstvenihsposobnosti prema individualnim potrebama svakogaučenika kako bi se postigao cilj stvaranja najkonkurentnijegaznanstveno-obrazovnoga društva u ovom dijeluEurope.Pretpostavka je da najbolje što možemo napraviti zadruštvo, a anticipirajući neprestane tehnološke inovacije isve dinamičnije tržište rada, jest pomoći mladim ljudimada se razviju u sposobne pouzdane i samosvjesne ljude,koji se mijenjaju i uče te razvijajući svoje jedinstvene talentei sposobnosti doprinose razvoju društva.55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske –Obrazovanje za rast i razvoj, Nacionalno vijeće za konkurentnost,2004.,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Plan razvojasustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., MZOŠ, Za-Državni zavod za statistiku, Statističke informacije 2008.,2008.Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2008.,2008., http://www.dsz.hr/, 2008. – baza podataka,matica podatakaje URIHO (Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osobaprofesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem).Literatura: IzvoriProjekt će se provoditi kroz dva tipa ugovora: Ugovor opružanju usluga i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.Krajnji cilj ovog projekta je razvijati svijest okoline oradnim i drugim kapacitetima učenika s teškoćama, osiguratiuvjete za prilagođavanje sustava strukovnog obrazovanjau skladu s potrebama prema vrstama oštećenjaMilas, G.; Bajo A.; Šakić V.; Kaliterna – Lipovčan LJ.; FerićI.; Brkljačić T.; Franc R.; Maričić J.; Rihtar S.; Krnić R.;Čižmešija M.; Slipčević M.; Bejaković P.; Jakir – BajoI. Modeli obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Institutdruštvenih znanosti „Ivo Pilar“ i Institut za javne financije,Zagreb, 2007., str. 19– opremom, metodama, stručnom osposobljenošću nastavnika,te jačanje samosvijesti učenika s teškoćama ovlastitim snagama za samostalan život i rad.Sabor RH, Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta Nacionalni program mjera za uvođenje obveznogasrednjoškolskog obrazovanja, MZOŠ, Zagreb, 2007.,str. 6SažetakMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Plan razvojaKako bi mladi ljudi iskoristili mogućnosti koje im svijetpruža i doprinijeli njegovu razvoju, trebaju raspolagati po-sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., MZOŠ, Zagreb,2005., str. 29trebnim znanjem, biti u stanju brzo i fleksibilno reagiratiMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Pregled posti-na promjene, aktivno sudjelovati u društvenome razvoju ignuća 2004. – 2007., MZOŠ, Zagreb, 2007., str. 29kontinuirano se obrazovati tijekom cijeloga radnog vijeka.Milas, G.; Bajo A.; Šakić V.; Kaliterna – Lipovčan LJ.; FerićU svrhu poticanja razvoja prilagodljivoga i raznovrsnogaI.; Brkljačić T.; Franc R.; Maričić J.; Rihtar S.; Krnić R.;radno sposobnog stanovništva koje kontinuirano unaprje-Čižmešija M.; Slipčević M.; Bejaković P.; Jakir – Bajođuje svoja znanja i vještine, razvojni je cilj Hrvatske osu-I. Modeli obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Institutvremeniti obrazovni sustav, orijentirajući se na stvaranjedruštvenih znanosti „Ivo Pilar“ i Institut za javne financije,društva i gospodarstva temeljenih na ljudskom kapitalu.Zagreb, 2007., str. 48 – 49136 Z B O R N I K R A D O V A 6 . M E Đ U N A R O D N O G S T R U Č N O G S K U P AProfesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada 137

STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici HrvatskojPopis autoraStjepan Adanić,Hrvatska,državni tajnik u Ministarstvu obitelji i međugeneracijske solidarnosti,e-mail: stjepan.adanic@mobms.hr1. Michael Barrett,Irska,Zaklada COPE CORK,e-mail: barrett@cope-fundation.ie2. Lelia Kiš Glavaš,Hrvatska,Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,e-mail: lelia@erf.hr3. Johan Ten Geuzendam,Nizozemska,voditelj Odjela za integraciju osoba s invaliditetom pri Genaralnoj direkcijiza zapošljavanje, socijalnu skrb i jednake mogućnosti Europske komisiji4. Konrad Mager,Austrija,BBRZ, Linz, Odjel za profesionalnu rehabilitaciju,e-mail: konrad.mager@bbrz.at5. Višnja Majsec Sobota,Hrvatska,URIHO,e-mail: visnja.majsec-sobota@uriho.hr8. Thomas Umsonst,Njemačka,BAG WfbM, Ured za europske i međunarodne veze,e-mail: t.umsonst@bagwfbm.de9. Cveto Uršič,Slovenija,generalni direktor Uprave za osobe s invaliditetom u Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi,e-mail: cveto.ursic@gov.si10. Hans Vrind,Nizozemska,predsjednik organizacije Workability Europe i direktor kompanije Salo Holding AG,e-mail: president@workability-europe.org11. Vera Šutalo,Hrvatska,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,e-mail: vera.sutalo@mzos.hr12. Mirjana Zećirević,Hrvatska,Hrvatski zavod za zapošljavanje,e-mail: mirjana.zecirevic@hzz.hr13. Luk Zelderloo,Belgija,generalni tajnik, EASPD, Brüssel,e-mail: luk.zelderloo@easpd.eu6. Anton Sabo,Austrija,BBRZ,Linz,Ured za međunarodne projekte i kooperacije,e-mail: anton.sabo@bbrz-gruppe.at7. Jasenka Sučec,Hrvatska,Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,e-mail: jsucec@fond.hr

Hvala svima koji su pripomogli održavanju ovogodišnjeg stručnog skupa a osobitu zahvalnostupućujemo na:Ured Grada Zagreba za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetomZagrebački holding – AGMPRINT GRUPA d.d.Ured izaslanika za socijalne poslove Republike Austrije