Tortura diskriminacija politički motivisano nasilje i besplatna pravna pomoć

državnim organima. Štaviše, zakonski okvir koji uređuje pružanje pravne pomoći ne obavezujeopštinske vlasti na davanje pravne pomoći. Umjesto toga, pravnu pomoć pružajudruge, već postojeće opštinske službe. U opštinama gdje služba pravne pomoći funkcioniše(npr. u Podgorici) bilo je ozbiljnih nedostataka u pružanju pomoći.U krivičnim predmetima, siromašnim ljudima se dodjeljuje advokat, koga plaća država.Zakonom o krivičnom postupku 374 , predviđeno je da okrivljeni mora imati branioca ako jenijem, gluv ili nesposoban da se sam uspješno brani ili ako se postupak vodi zbog krivičnogdjela za koje se može izreći najduža zatvorska kazna. Okrivljeni mora imati branioca većprilikom prvog saslušanja. Za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanjuod deset godina, odmah nakon podignute optužnice okrivljenom se dodjeljuje branilac poslužbenoj dužnosti ako ga sam ne angažuje, kao i u slučajevima kada se okrivljenom sudi uodsustvu. Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djeloza koje je propisana kazna zatvora preko tri godine, a u ostalim slučajevima, ako to zahtijevajuinteresi pravičnosti, okrivljenom se, na njegov zahtjev, može postaviti branilac, akoprema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.Pomoć koju ne finansira država 375 pružaju nevladine organizacije. Civil rights defenders(nekadašfnji Švedski helsinški komitet) je od 2004. godine podržavao Centar za pravnupomoc koja je u to vrijeme bila jedina organizacija u Crnoj Gori koja je pružala besplatnupravnu pomoć. Navedena pravna pomoć podrazumijevala je i besplatno zastupanje predsudom. Rad Centra za pravnu pomoć preuzela je Inicijativa mladih za ljudska prava, umartu 2009. godine.Advokatska komora ne pruža besplatnu pravnu pomoć.V BESPLATNA PRAVNA POMOĆMinistarstvo pravde Crne Gore je zajedno sa Centrom za pravnu pomoć, 2006. godine,organizovalo konferenciju o refomi pravne pomoći u Crnoj Gori. Svrha je bila podizanjesvijesti o važnosti uspostavljanja sveukupnog sistema pravne pomoći, koji bi pružao odgovarajućeusluge korisnicima. Predstavnici pravosuđa, advokati i predstavnici lokalne samoupraveraspravljali su o ovoj temi. Diskutovalo se i o regionalnom aspektu sistema besplatnepravne pomoći i implementaciji evropskih standarda.Izrada Analize procjene potreba za uvođenjem pravne pomoći u Crnoj Gori započelaje u maju 2008. godine. Radnu grupu za izradu Analize činili su predstavnici Ministarstvapravde, Univerziteta, Advokatske komore i NVO Centar za pravnu pomoć. Analiza sadržipregled situacije, ocjenjivanje potreba i nedostataka na ovom polju. Radna grupa imala jepodršku OEBS-a. Istovremeno, Institut fonda za otvoreno društvo u Crnoj Gori podržaloje izradu Analize pružanja pravne pomoći u Crnoj Gori. Analizu je sprovela NVO Centarza pravnu pomoć, koja je odlukom Upravnog odbora, od janura 2009. postala dio YIHR.374 Zakon o krivičnom postupku, član 69. i član 70.375 Vidi dolje, pod 3.73