10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...

10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ... 10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...

13.07.2015 Views

10 th ong>Symposiumong> on the Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring regions,Vlasina 17 to 20 June 2010obalama, plitkim depresijama, barama dobro su očuvane vlažne livade i vegetacijaniskih muljevitih obala i močvarna vegetacija (Cypero-Limoselletum (Oberd. 1957)Korneck 1960, Eleocharitetum acicularis W. Koch 1926 em. Oberd. 1957,Acoretum calami Knapp et Stoffers 1962). Floristička i fitocenološka istra ivanjaKrčedinske ade sprovedena tokom 2009. godine ukazuju na veće prisustvo retkih iznačajnih biljnih taksona: Limosella aquatica L., Marsilea quadrifolia L., Scirpustriqueter L., Cyperus glomeratus L., Acorus calamus L., Salvinia natans (L.) All.,dok se na osnovu očuvanosti staništa može očekivati i prisustvo vrste Linderniaprocumbens (Krocker) Philcox. Rezultati istraživanja pokazuju da su poplavnapodručja u Srbiji još uvek nedovoljno istražena. Pašarenje se pokazalo kaoodlučujući faktor za očuvanje populacija biljnih vrsta značajnih za očuvanjebiodiverziteta (posebno Marsilea quadrifolia L.) i zajednica koje grade. Zbogočuvanosti prirodnih vrednosti i ekosistemskog i specijskog značaja, Krčedinska adaje predložena za zaštitu i obuhvaćena granicama proširenja Specijalnog rezervataprirode „ Koviljsko-Petrovaradinski rit“ 2010. godine.Populacijska vrijednost mekolisne veprine u NP KozaraĆopić, M., Romčević, D., Travar, J.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpskem.copic@mps.vladars.netIstraživano je stanje broja grmića i broja grančica po pojedinim grmićima naprimjernim površinama za šumske zajednice na prostoru NP Kozara. Postojeznačajne razlike između pojedinih šumskih zajednica a takođe i unutar dijelovavećih kompleksa određenih šumskih zajednica: u šumi bukve i jele nalaze se velikepovršine bez prisustva mekolisne veprine. Istraživanja u toku 2009. godine supokazala da je najveći broj grmića utvrđen u šumama kitnjaka (sa bukvom i jelom utrećem spratu) a najmanji u brdskim šumama kitnjaka. Takođe je najveći brojgrančica po jednom grmiću u šumama kitnjaka sa bukvom i jelom u trećem spratu.U svim šumama preovladavaju grmići sa tri do pet grančica.64

10 th ong>Symposiumong> on the Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring regions,Vlasina 17 to 20 June 2010Ichthyological integral indices, the history of developmentand possibility of application on rivers in Serbia:Stojković, M. 1 , Simić, V. 21 Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet uNišu, Srbija2 Institut za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet uKragujevcu, Srbijamilicastojkovic83@gmail.comBased on a literature review, the different approaches in the water qualityassessment using fish communities in freshwaters are summarized. Fish assemblageindicators, developed throughout the world, were reviewed and the main differencesin methodologies, number of metrics and values are summarized. We have drawnattention to the methods used for designing a fish-based index with a particular focuson original developments in North America and its adaptations in many differentregions and habitat types. Gaps in ecological information and classification could bea serious problem to ecological assessments. The lack of knowledge is especiallytrue for species assemblages in the relatively unexplored river basins of Europe, e.g.The Balkans peninsular.Axenically culturing the bryophyte Herzogiella seligeri(Brid.) Z. Iwats.Vujičić, M., Sabovljević, A., Sabovljević, M.Institute of Botany and Garden Jevremovac, Faculty of Biology, University ofBelgrade, Serbiamilorad@bio.bg.ac.rsA moss genus Herzogiella, from the pleurocarpous family Hypnaceaecontains only seven species world wide. It occurs in North, Central and SouthAmerica, Europe and Asia. In Europe, only three species occurred, namely H.seligeri, H. striatella and H. turfacea of which, the last one is threatened. With aimto develop the methodology for protection, conservation and active propagation ofH. turfacea, more commonly distributed counterpart, H. seligeri, were taken fromthe National Park Fruška Gora and axenically culture were established. The studygives overview into the problems of sterilization, in vitro establishing, development,propagation and biology of species, as well as indices applicable to threatenedcounterpart.65

10 th <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>the</strong> <strong>Flora</strong> <strong>of</strong> Sou<strong>the</strong>astern <strong>Serbia</strong> <strong>and</strong> Neighbouring regi<strong>on</strong>s,Vlasina 17 to 20 June 2010obalama, plitkim depresijama, barama dobro su očuvane vlažne livade i vegetacijaniskih muljevitih obala i močvarna vegetacija (Cypero-Limoselletum (Oberd. 1957)Korneck 1960, Eleocharitetum acicularis W. Koch 1926 em. Oberd. 1957,Acoretum calami Knapp et St<strong>of</strong>fers 1962). Floristička i fitocenološka istra ivanjaKrčedinske ade sprovedena tokom 2009. godine ukazuju na veće prisustvo retkih iznačajnih biljnih taks<strong>on</strong>a: Limosella aquatica L., Marsilea quadrifolia L., Scirpustriqueter L., Cyperus glomeratus L., Acorus calamus L., Salvinia natans (L.) All.,dok se na osnovu očuvanosti staništa može očekivati i prisustvo vrste Linderniaprocumbens (Krocker) Philcox. Rezultati istraživanja pokazuju da su poplavnapodručja u Srbiji još uvek nedovoljno istražena. Pašarenje se pokazalo kaoodlučujući faktor za očuvanje populacija biljnih vrsta značajnih za očuvanjebiodiverziteta (posebno Marsilea quadrifolia L.) i zajednica koje grade. Zbogočuvanosti prirodnih vrednosti i ekosistemskog i specijskog značaja, Krčedinska adaje predložena za zaštitu i obuhvaćena granicama proširenja Specijalnog rezervataprirode „ Koviljsko-Petrovaradinski rit“ 2010. godine.Populacijska vrijednost mekolisne veprine u NP KozaraĆopić, M., Romčević, D., Travar, J.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpskem.copic@mps.vladars.netIstraživano je stanje broja grmića i broja grančica po pojedinim grmićima naprimjernim površinama za šumske zajednice na prostoru NP Kozara. Postojeznačajne razlike između pojedinih šumskih zajednica a takođe i unutar dijelovavećih kompleksa određenih šumskih zajednica: u šumi bukve i jele nalaze se velikepovršine bez prisustva mekolisne veprine. Istraživanja u toku 2009. godine supokazala da je najveći broj grmića utvrđen u šumama kitnjaka (sa bukvom i jelom utrećem spratu) a najmanji u brdskim šumama kitnjaka. Takođe je najveći brojgrančica po jednom grmiću u šumama kitnjaka sa bukvom i jelom u trećem spratu.U svim šumama preovladavaju grmići sa tri do pet grančica.64

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!