13.07.2015 Views

10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...

10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...

10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

10 th <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>the</strong> <strong>Flora</strong> <strong>of</strong> Sou<strong>the</strong>astern <strong>Serbia</strong> <strong>and</strong> Neighbouring regi<strong>on</strong>s,Vlasina 17 to 20 June 2010Treća južnosrpska floristička – fitocenološka školaMilosavljević, V. 1 , Avramović, D. 2 , Sotirov, S. 31 Osnovna škola „Desanka Maksimović“, Čokot, Srbija2 Fakultet zaštite na radu, Univerzitet u Nišu, Srbija3 Tehnološki fakultet, Leskovac, Univerzitet u Nišu, SrbijaPočetak botaničkih istraživanja područja južne i jugoistočne Srbije vezuje seza period nak<strong>on</strong> oslobođenja ovih krajeva od Turaka 1878. godine. U tom periodufloru ovog područja istražuju: Josif Pančić (1880, 1884, 1886, 1987), LujoAdamović (1892, 1893, 1896, 1898, 1901, 1902, 1904), Sava Petrović (1882, 1883,1885), Đorđe Ničić (1893, 1894, 1905), Jovan Cvijić (1896), Miloje Simić (1896,1897), Živojin Jurišić (1889, 1905), Ljuba Davidović (1892), Obradović-Ličanin(1892), Nedeljko Košanin (1910, 1924, 1926, 1928, 1929), Danilo Katić (1910)-čime se završava prvi period u botaničkim istraživanjima pomenutih prostora.Drugi period proučavanja ovih prostora započinje nak<strong>on</strong> drugog svetsokgrata, a u tom periodu se ističu: P. Černjavski (1938), B. Jovanović (1967, 1969,1972, 1985, 1999), V. Mišić (1957, 1970, 1985), R. Jovanović- Dunjić (1956, 1972),N. Diklić i V. Nikolić (1958, 1961), M. Gajić (1972), J. Blaženčić i Ž. Blaženčić(1991) i dr.Sedamdesetih godina XX veka pojavljuju se mladi istraživači koji najpreindividualno, a kasnije timski započinju detaljnu analizu biljnog pokrivača ovog delaSrbije, imenovani od kustosa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Nikole Diklića,jednog od najpoznatijih srpskih florista dvadesetog veka, kao „južnosrpskabotanička škola.“ To se dogodilo nak<strong>on</strong> otkrića niza novih vrsta za floru Srbije iopisom više novih biljnih zajednica sa ovog područja. Ova neformalna grupanastavlja da detaljno obrađuje ovaj prostor. Najpre su to bile planine: Seličevica,Kukavica, Pasjača i dolina Vlasine, a zatim Rodopske planine: Ostrozub, Čemernik,Vardenik, Besna Kobila, Radan, Majdan, Jablaničke planine, Krstilovica,Plačkovica, Vidijevica, Suva planina, Vlasinska visoravan, dolina Pčinje, Krajište,dolina Kosanice i dr.Grupu su sačinjavali: Novica Ranđelović, nastavnik Osnovne škole uDoljevcu, Vidak Jovanović, savetnik u PPZ Leskovac, Miodrag Ružić inspektor uSO Prokuplje i Vlastimir Stamenković, pr<strong>of</strong>esor Mašinske škole u Leskovcu. Svi su<strong>on</strong>i radeći u svojim organizacijama u slobodno vreme, bez stipendija i državnepomoći odbranili najpre magistarske teze, a potom i doktorske disertacije i na krajupostali univerzitetski pr<strong>of</strong>esori sa više stotina napisanih naučnih radova i saopštenja.Uz svesrdnu pomoć dr Spasa Sotirova uspešno su organizovali i propagirali daljeproučavanje flore i vegetacije i taj posao preneli mlađim naslednicima: VladimiruRanđeloviću, Bojanu Zlatkoviću, Marini Jušković, Violeti Milosavljević i brojnimsledbenicima sa Katedre za biologiju sa ekologijom, tako da se danas izučava flora i58

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!