10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...
10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...
10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
10 th <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>the</strong> <strong>Flora</strong> <strong>of</strong> Sou<strong>the</strong>astern <strong>Serbia</strong> <strong>and</strong> Neighbouring regi<strong>on</strong>s,Vlasina 17 to 20 June 2010<strong>Flora</strong> i vegetacija sliva reke Bistrica u KrajištuMilosavljević, V. 1 , Hristov, A. 2 , Ranđelović, N. 21 Osnovna škola “Desanka Maksimović“–Čokot, Srbija2 Odsek za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet uNišu, SrbijaBistrica izvire u obliku dva vrela. Južno vrelo nalazi se ispod Biljin planine iBelih voda i <strong>on</strong>o gradi Golemu reku. Severno vrelo izvire ispod Belih voda (Dukatplanina) i od njega polazi Belovodski potok, koji kasnije prerasta u Jarešničku reku.Ona se na nivou Beluta spaja sa Golemom rekom i grade Bistarsku reku ili Bistricukoja se kod graničnog prelaza Ribarci uliva u Dragovišticu. Levu obalu slivaBistrice grade Granične planine i Biljin, a severni revir čini Dukat planina(Doganiička i Crnook).Osnovnu geološku masu doline Bistrice čine gnajsevi na severnom reviru,mikašisti na Belim vodama i <strong>and</strong>eziti na južnom reviru. Na ovoj geološkoj podlozinastali su sledeći tipovi zemljišta: crvenkasto-rudo, smeđe šumsko i planinskecrnice. Pored njih javljaju se močvarna, higr<strong>of</strong>ilno-glejna i organogeno-močvarnatresetišta.Klima ove planinske oblasti je umereno-k<strong>on</strong>tinentalna sa primetnim uticajimasubmediteranske i stepske varijante.Dosadašnjim istraživanjima flore ove oblasti zabeležili smo 519 biljnihtaks<strong>on</strong>a, svrstanih u 260 rodova i 70 familija.Endemične biljke u slivu Bistrice su: Dianthus cruenthus, D. pinifolius, D.noeanus, Silene sendtneri, S. asterias, Minuartia bulgarica, Armeria rumelica,Digitalis viridiflora, Stachys plumosa, Thymus jankae, Asperula apiculata,Cephalaria flava, Scabiosa fumarioides, Cirsium appendiculatum, Cyanustuberosus, Crocus veluchensis, Festuca valida, Trifolium dalmaticum, T.trichopterum, T. velenovskyi, Pastinaca hirsuta, Viola aetolica (?), Linumcapitatum, Geum rhodopeum.Analizom biljnih zajednica utvridili smo da ovde raste oko 40 asocijacija odkojih navodimo: Trifolio-Geetum rhodopaei, Polystachio-Ranunculetum serbicae,Eriophoro-Caricetum flavae, Diantho-Armerietum rumelicae, Hyperico-Trifolietumtrichopteri, Poo c<strong>on</strong>cinae-Plantaginetum carinatae, Lino-Nardetum strictae,Genisto-Chamaecytisetum polytrichi, Vaccinio-Pinetum palasianae idr.Ovaj tip vegetacije uslovno smo nazvali rodopski jer obrasta Rodopskeplanine i karakteriše se istim endemičnim vrstama i fitocenozama.45
Change language